Ulagati u obveznice, dionice ili zlato – što nas čeka 2024.?

Kurtović je potvrdio da je godina investicijski bila vrlo stresna i praćena anomalijama, vezana za 2022. koja je bila najizazovnija za sve investicijske klase.

– Imali smo veliku inflaciju, rast kamatnih stopa, ali se na kraju godina pokazala izuzetno dobrom. Ništa se od inicijalnih pretpostavki slabljenja gospodarstva i recesije nije materijaliziralo, kazao je.

Dionice – skok Hrvatske i Rumunjske

Za pojedine se sektore, kaže Kurtović – očekivalo da bi mogli pasti čak i više od 10 posto, ali je zabilježen rast, za neke sektore i značajan. Tako je globalno zabilježen prosječni rast od 20 posto, prema indeksima. SAD bilježi rast od oko 25 posto, Europa dvostruko manje, oko 13 posto.

Slovenci bilježe nešto manji rast od globalnog, a Hrvatska i Rumunjska čak 31 i 33 posto. Razlog tome su, smatra Kurtović – uglavnom niske valvacije i ekonomija koja je bila prošlu i ovu godinu – solidna.

Dobitnici i gubitnici godine?

– Ovogodišnji gubitnici su, kako to obično i biva – oni koji su prošle godine bili nekakvi dobitnici. Energetski sektor je gubitnik, jer je cijena nafte ii plina je dosta narasla, a zatim i ‘utilities' sektor. Dobitnika je jako puno a predvodnik je IT sektor predvođen ‘sedmoricom veličanstvenih' (Apple, Microsoft, Google, Amazon, Netflix…), kaže Kurtović.

Tko su predvodnici hrvatskog tržišta

– U usporedbi s američkim i europskim tržištem naše je tržište puno pliće s obzirom na količinu novaca. Prema Crobexu tri kategorije pobjednika. Jedni su Končar distributivni Transformatori (pomak od skoro 170 posto), zatim Podravka i Zaba od oko 90 posto, a zatim slijede HPB i Končar sa oko 70 posto, rekao je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Obveznice, stabilno dugoročno ulaganje

Obveznice su konzervativno ulaganje s manjim pomacima u cijenama. Za njih su 2021. i 2022. najgore godine u posljednjih 30,40 godina, smatra Kurtović.

– Realno, ova godina je do studenoga izgledala kao da će biti negativna za obveznička tržišta. No poruke centralnih banaka u Europi i SAD-u da bi rast kamatnih stopa mogao biti zaustavljen – su preokrenule taj trend. Pri tome su korporativne obveznice imale puno bolji rast od državnih. U Hrvatskoj nema većeg broja izdavatelja korporativnih obveznica, ali one se mogu smatrati stabilnim dugoročnim ulaganjem. Naime, nešto su rizičnije, ali nude i veći povrat, smatra Kurtović.

Zlato tvrdoglavo i uporno raste

– Zlato se općenito smatra najsigurnijom imovinom i porast njegove cijene je odgovor na geopolitičke tenzije u svijetu, kazao je Kurtović. Napomenuo je da je zbog rata u Ukrajini zamrznuto 300 milijardi dolara deviznih rezervi Rusije, a mnoge su zemlje umjesto u dolaske ili eurske obveznice – počele ulagati u zlato. Porasla je potražnja, a time i cijena zlata.

Trčanje iz valute u valutu: Dolar ili euro?

Dolar, usprkos najavama nije ‘odletio u nebo'. Od trenutka kad je FED najavio da je rast kamata gotov – došlo je do toga da je dolar oslabio, a euro ojačao. Osim kamatnih stopa, naglasio je Kurtović – treba gledati i konkurentnost gospodarstava. Smatra da SAD u tom pogledu ima prednost.

– Mi smo u eurozoni, bazirani smo na euru i mislim da prudentno imati do 15 posto valute u dolaru, a sve ostalo je na razini špekulacije i nije područje u kojem bi neki mali investitor trebao riskirati, zaključio je Ivan Kurtović.

Što nas očekuje u godini pred nama?

– Za iduću godinu predviđa se usporavanje rasta, pad inflacije koja bi trebala ipak ostati iznad 2 posto. Kamatne stope će ostati nešto povišene i preporuka je 60 posto portfelja ulagati u dugoročne obveznice, 30 posto u dionice, 8 posto u novčane fondove, a 2 posto u tržište roba, smatra Kurtović.

Preporuke za ulaganje u dionice, nešto su optimističnije za dugoročnu alokaciju. To je tržište koje dugoročno raste a kompanije inoviraju, dodao je.