Sumnjivim poslovanjem do energetske krize u Federaciji BiH  

Ugroženo snabdijevanje električnom energijom u narednoj godini. To čeka građane i privredu u entitetu Federacija BiH, barem tako tvrde u entitetskoj vladi.

Javno preduzeće Elektroprivreda BiH, koje je decenijama proizvodilo viškove struje i za izvoz, ne proizvodi više dovoljno ni za domaće potrošače.

Samo u posljednjih šest godina zabilježen je pad proizvodnje struje za skoro četvrtinu.

U Elektroprivredi BiH, koje je jedno od dva elektroenergetska preduzeća u Federaciji BiH, za to okrivljuju svojih sedam rudnika uglja, jer nisu u stanju isporučiti dovoljno uglja za termoelektrane u Tuzli i Kaknju.

Nasuprot tome, sindikat rudnika za RSE kaže da su za katastrofalno stanje u rudnicima odgovorni resorno ministarstvo i Elektroprivreda BiH, kao vlasnik rudnika.

Drugo preduzeće koje proizvodi struju u Federaciji BiH, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, prema podacima resornog ministarstva, okončala je 2022. godinu sa 80 miliona maraka gubitka, uglavnom zbog nedovoljno padavina.

Naime, ova elektroprivreda struju proizvodi samo iz hidroelektrana, a one nisu u mogućnosti obezbijediti struju kada je ona potrebna potrošačima, već samo kada ima dovoljno vode u akumulacijama hidroelektrana.

Zašto je Federacija BiH u energetskoj krizi?

Elektroprivreda BiH već godinama prodaje viškove struje firmama nakupcima po cijenama nižim od cijena struje na berzama električne energije u susjednim zemljama.

RSE je u septembru 2022. godine tražio od Elektroprivrede BiH detalje o količinama prodatih viškova struje, cijenama, te imenima kompanija-nakupaca. Odgovor nije stigao.

Međutim, nalaz Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH je pokazao da je ova javna kompanija 2022. godine prodala viškove firmama-nakupcima po prosječnoj cijeni od 195 eura po megavat satu (MWh). Iste godine je prosječna cijena na berzama u Hrvatskoj (CROPEX) i Srbiji (SEEPEX) bila 78 eura viša.

Prostom računicom, na ovim razlikama u cijeni je Elektroprivreda BiH te godine propustila prihod od 63,6 miliona maraka (32,5 miliona eura).

Samo tri najveća kupca, među dvadesetak registrovanih firmi-nakupaca, te su godine od Elektroprivrede BiH otkupile viškove struje u vrijednosti oko 200 miliona maraka (100 miliona eura), pokazuju podaci Ureda za reviziju institucija Federacije BiH.

U odgovoru koji je Elektroprivreda BiH poslala RSE, uprava preduzeća tvrdi da njihova analiza pokazuje da su prodajne cijene njihovih viškova struje u nivou berzovnih, te da se ne može govoriti o desetinama miliona izgubljene dobiti.

Amer Jerlagić je rukovodio Elektroprivredom BiH od 2008. do 2011. godine. Za RSE kaže da je još u to vrijeme pokušavao viškove električne energije prodati direktno na berzama, umjesto preko firmi-nakupaca.

“Ja sam zamislio da osnujem firme kćerke u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Mađarskoj, koje bi bile članice berzi, i radile po istom principu kako ove sad rade kod nas”, kaže Jerlagić.

Almir Muhamedbegović, energetski ekspert, kaže za RSE da je ovakva prodaja viškova osnovni uzrok zbog kojeg Elektroprivreda BiH gubi veliki novac.

“I ne bih ja ovdje optužio nakupce. Oni su tu registrovani da prave profit. Ja bih okrivio onog ko je dozvolio da oni dođu u takvu priliku. Znači onaj ko je napravio super-netransparentni ugovor o otkupu viška struje, umjesto da se registruje na berzi i transparentno postiže najbolje cijene. Jer berza je kao tender uživo“, kaže on.

U Elektroprivredi BiH ističu za RSE da već tri godine pokušavaju da počnu trgovati viškovima struje na stranim berzama električne energije, ali da proces traje dugo zbog zakonskih ograničenja kojima podliježe ovo javno preduzeće. Nisu pojasnili na šta misle pod zakonskim organičenjima.

“Odgovori na pojedine zahtjeve prema relevantnim federalnim institucijama dobijani su nakon više mjeseci, a i tada su uglavnom sadržavali ograničenja kojima druge kompanije ne podliježu”, navode u odgovoru.

Zašto nema dovoljno uglja?

Proizvodnja uglja u sedam rudnika Elektroprivrede BiH je smanjena za 55 posto u posljednjih šest godina.

Šest, od ukupno sedam rudnika uglja u vlasništvu Elektroprivrede BiH, posluje negativno i pod prijetnjom stečaja. Ukupni dugovi rudnika su premašili 920 miliona maraka (469 miliona eura).

“Počeo se raspadati sistem kompletan”, kaže za RSE Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika Federacije Bosne i Hercegovine, koji je proteklih godina organizovao niz štrajkova i protesta.

Kaže da protiv interesa rudnika rade i resorno ministarstvo, i Elektroprivreda BiH, i uprave rudnika.

“Sve to dolazi sa viših nivoa, pa se onda i niže strukture ponašaju kako im omoguće viši nivoi vlasti. Mi smo skoro u bezizlaznom stanju”, kaže Husić.

Šta kažu u Elektroprivredi BiH i nadležnom ministarstvu?

Bivši federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić, inače kadar Saveza za bolju budućnost, nije odgovarao na pozive RSE u vezi gubitaka u elektroenergetskom sektoru. On je rukovodio ovim resorom od kraja 2015. do aprila 2023. godine

Novi ministar, Vedran Lakić iz Socijaldemokratske partije BiH, kaže za RSE da je snabdijevanje ugroženo, ali smatra da neće doći do redukcija.

Iz Elektroprivrede BiH su početkom decembra upozorili da nedostatak dovoljnih količina uglja iz njenih sedam rudnika prijeti da ugrozi stabilnost elektroenergetskog sistema i snabdijevanje više od 800.000 domaćih kupaca.

Drastično niske količine uglja ozbiljno ugrožavaju proizvodnju električne energije u termoelektranama.

U revizorskim izvještajima iz proteklih godina se navodi da većina rudnika krši Zakon o javnim nabavkama, te ne uplaćuje doprinose na plate za oko 5.700 zaposlenika.

Negativne ocjene u revizorskim izvještajima

Revizori upozoravaju i na “neopravdanu praksu uprava u rudnicima” da unajmljuju rudare i mehanizaciju od privatnih kompanija, te plaćaju za to desetine miliona maraka godišnje, iako imaju vlastite radnike i mašine.

“Evidentno je da su ovdje neki lični interesi, i neki interesi koje je teško razumjeti, pobijedili i preovladali. Jer da nisu, ne bismo bili u ovako teškom stanju”, kaže za RSE Sinan Husić, čelnik sindikata.

Pošto rudnici ne uspijevaju isporučiti ugovorene količine uglja termoelektranama, Elektroprivreda BiH se posljednjih godina sve više okreće kupovini od privatnih rudnika.

Prošle godine je kupila skoro milion tona uglja od dva privatna rudnika, plaćajući oko 150 maraka (oko 77 eura) po toni. Iste godine je svojim rudnicima plaćala 71 marku (oko 37 eura) po toni, pokazuju podaci federalnih revizora.

U Elektroprivredi BiH navode da su 100-postotni vlasnik sedam rudnika uglja, ali da oni posluju kao zasebni pravni subjekti čije uprave odgovaraju za svoje poslovne odluke.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je početkom decembra saopštilo da Federacija BiH do sada nije imala zakonom propisani sistem strateškog planiranja u sektoru energije, što nije davalo mogućnost cjelovitog sagledavanja kompleksnog energetskog sistema.