Kuk: Splitsko područje seizmički aktivno, potresa je bilo i prije

Stanovnici s tog područja navode da je podrhtavanje bilo jače nego jutros, kada je zabilježen potres magnitude 3 prema Richteru također s epicentrom blizu Čiova.

– Teoretski ovaj drugi potres može izazvati neku manju štetu na lošijim objektima, ali do sada nismo primili informacije da ih je bilo, rekao je seizmolog Krešimir Kuk u emisiji Otvoreno.

Kazao je kako je splitsko područje seizmički aktivno. I prije je na njemu bilo potresa.

– Recimo 2016. godine svega par kilometara od današnjih potresa smo imali potres magnitude 4,6 prema Richteru. Seizmička aktivnost u južnom dijelu Hrvatske, u Dalmaciji i oko granice s Hercegovinom je u zadnjih godinu dana nešto izraženija i ovo danas treba gledati u kontekstu tih događanja, rekao je Kuk.

Poručio je kako nema očekivanja u seizmologiji. Na svakom seizmički aktivnom području ili onom gdje su se već događali potresi uvijek je moguć novi potres.

– Danas su bila dva potresa, proteklih dana na tom području nije bila izraženija seizmička aktivnost. Trebamo pričekati još neko vrijeme da vidimo je li se tamo nešto aktiviralo ili su ovo dva izdvojena potresa, rekao je.

Zadnjih nekoliko godina puno potresa

Kuk je kazao kako zadnjih nekoliko godina ima puno potresa u Hrvatskoj.

– Još nismo dovršili analizu svih potresa u ovoj godini. U 2022. godini ih je bilo 20-ak tisuća na području cijele Hrvatske, u 2021. ih je bilo čak 27 tisuća. Ima i nešto više potresa od prosjeka u posljednjih desetak godina jer seizmička aktivnost nikad nije jednolika. 

Naglasio je kako u seizmologiji nije pravilno vaditi prosjeke i po tome uspoređivati. Naprosto postoje periodi jače i slabije seizmičke aktivnosti, pojasnio je Kuk.

Uređaji i dalje svakodnevno registriraju puno potresa na Banovini, kazao je Kuk.

– Od ponoći do negdje dva sata danas ja sam analizirao četiri potresa na području Banovine, od magnitude 1,4 do 2,4 po Richteru. To sve spada u seriju  naknadnih potresa koja traje već koju godinu.

Seizmologija i geologija su povezane

Prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, geolog, rekao je kako se seizmologija i geologija jako povezani. Svi potresi imaju geološku podlogu, odnosno uvjetovani su nekim geološkim procesima.

– Ono što se na Hrvatsku primjenjuje jest ponašanje Afričke tektonske ploče u odnosu na Euroazijsku s kojom je u kontaktu. U zoni kontakta afrička ploča se razbila na niz mikroploča – Jadransku, Dinaridsku, Panonsku – i svaka od njih se ponaša na svoj način. Ovisno o tome kako pritisak dolazi s juga i kakav je otpor tom pritisku sa sjevera, svaka od tih ploča se rotira, prilagođava, dolazi do pucanja stijena i to je ono što mi doživimo kao potre, kazao je.

Marjanac je rekao kako ćemo posljedice potresa na Banovini iz 2020. vjerojatno osjećati još dugo. 

– Nakon jakog potresa slijede godine seizmičke aktivnosti. Moramo znati da su stijene pod jako visokom napetosti, taman na razini da puknu. Ne možemo znati hoće li opet puknuti ili neće. Možemo samo reći da postoji određena doza šanse da će se to dogoditi ponovno, kada – ne znamo, u kojim uvjetima – ne znamo.

Fokus staviti na objekte starije gradnje

Mario Uroš, Građevinski fakultet u Zagrebu, Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, rekao je da zajednica nije bila spremna za potrese u Zagrebu i Banovini.

– Naučilo se puno. Dosta se angažiralo, institucija, projektanata, i na taj način se osvijestila zajednica kako treba reagirati u slučaju potresa i što treba napraviti da se preveniraju buduće štete od potresa. To je nedostajalo, kao da se na neki način zaboravilo što je bilo prije, rekao je Uroš.

Unazad tri godine, propisi za gradnju nisu se promijenili. No Uroš je rekao kako fokus treba staviti na objekte starije gradnje.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– One prije '60-ih godina prošlog stoljeća, koji su rađeni bez ikakvih seizmičkih propisa. Tek nakon Skopskog potresa se uvodi relativno dobra praksa izvedbe zgrada, a nakon '81. se uvodi konkretan tehnički propis koji obuhvaća gradnju, rekao je Uroš.

Kazao je kako su se u potresima u Zagrebu i na Banovini urušili objekti starije gradnje, a dodatan problem je bio i njihovo loše održavanje.

– Promijenila se svijest građana o sigurnosti građevine u kojoj žive. Kojekakve intervencije u vlastite građevine su pale, ljudi se više ne usude raditi kritične zahvate jer imaju svijest da ih to može jednog dana skupo koštati, naglasio je Uroš.

Koje područje je seizmički najaktivnije?

Globalno postoje dva područja gdje je seizmička aktivnost naizrazitija – Pacifički vatreni krug gdje je najviše vulkana te tzv. Mediteransko-transazijski pojas, u koji spada i Hrvatska, otkrio je Kuk.

Seizmolog je kazao kako živimo na trusnom području koje je opasnije od nekih sjevernijih dijelova Europe, poput Austrije ili Njemačke, ali dosta manje opasno od područja južnije i jugoistočnije od nas, kao što su Albanija, Grčka i Turska, gdje su potresi češći i jači.

Što se događa na Islandu?

Prof. Marjanac je pojasnio kako je na Islandu vulkan aktivirao potres.

– Prodiranje magme u Zemljinu koru duž pukotina je izazvalo seizmički nemir. U početku je bio periodički, onda je postao sve učestaliji, dok u jednom trenutku nije postao skoro harmonični. U nekom trenutku je bilo po tisuću manjih potresa na dan što je značilo da se magma utiskuje u pukotine i da tako nastaje žila koja se širi. Kako se ona širi prema površini, vidimo pucanje površine stijena koje se šire prema gradiću Grindaviku pa prema moru i nakon dva tjedna jake seizmičke aktivnosti u srednjem dijelu te pukotine dolazi do prodora magme na površini, vidimo izljeve lave, objasnio je Marjanac.

Iako se očekivalo da će erupcija trajati dugo, ona je stala nakon samo dva dana.

– Neobično je da je prije godinu dana na sjevernom dijelu te iste pukotine došlo do izljeva i aktiviranja vulkana koje je trajalo šest mjeseci. Prethodna erupcija je trajala puno duže i sad nam nije jasno što će se sljedeće dogoditi? Hoće li magma prodrijeti duž cijele pukotine prema moru, to ćemo tek vidjeti. Ako bi se to dogodilo, u kontaktu magme s vodom nastaje ogromna količina vodene pare koja ovakvu benignu erupciju može pretvoriti u strahovito opasnu eksploziju, rekao je Marjanac. 

Eksplozija može izbaciti komadiće magme na visinu od desetak kilometara u atmosferu što može izazvati poremećaj u cirkulaciji zračnih masa.

– Te zračne mase će prenijeti sitne čestice vulkanskog stakla na velike udaljenosti i može predstavljati opasnost za zračni promet i okoliše koji su daleko od Islanda, rekao je Marjanac.

Vulkanska kiša, potvrdio je Marjanac, mogla bi doći i do sjevernih dijelova Hrvatske.

– Ljudi su vidjeli zalazak sunca koji je bio slikovit, narančast, što je tipično za vulkansku prašinu u visokoj atmosferi. To je trajalo kratko, možda sat vremena. Ne znamo što će biti dalje, ali moramo biti na oprezu, kazao je.

Islandska meteorološka organizacija nije proglasila prestanak erupcije i opasnosti.

– U fazi smo iščekivanja. Vrlo su opasne erupcije plinova, koji su toksični. Najtoksičniji je fluorovodik, plin bez mirisa i boje, od njega može stradati velik broj lokalnog stanovništva, kazao je Marjanac.

Rupe u zemlji nakon potresa na Banovini

Nakon potresa na Banovini počele su se stvarati rupe u zemlji. 

– Iz razgovora s ljudima na terenu doznajem da se one pojavljuju zadnjih barem 100 godina. Ispod tog terena nalazi se krš, kojeg na površini ne vidimo. Dolje se nalaze ogromne špilje. Kad sam bio na terenu, doživio sam neobičnu pojavu – čuli smo grmljavinu iz podzemlja, što znači da se u nekom trenutku strop jedne od tih špilja počeo urušavati. U tom trenutku nije zabilježen nijedan potres, rekao je Marjanac.

Kad se špilja uruši, na površini se stvori vrtača.

– Takve vrtače imamo na Medvednici, kod Mečenčana na Banovini, rekao je Marjanac.