Herceg Bulić: Klimatski sustav pokazao nam je koliko smo ranjivi

Proteklu 2023. obilježio je porast stakleničkih plinova.

– I dalje smo civilizacija koja ovisi o ugljenu, nafti i plinu. Na području čitave Hrvatske bilo je vrlo toplo ili ekstremno toplo, a bilo je nekoliko posebnih događaja, poput oluje u Zagrebu u srpnju, poplave u kolovozu. Oni su testirali sustav otpornosti, koliko smo prilagođeni na klimatske promjene, rekao je dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda. 

Dr. sc. Branka Pivčević Novak, v.d. ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, istaknula je kako postoji veliki interes globalne javnosti da se nešto poduzme po tom pitanju.

– Uprava za klimatske aktivnosti bavi se uspostavom politika koje će promijeniti trend porasta emisija stakleničkih plinova i koji će utjecati na to da se Hrvatska obrani od rizika i ojača otpornost na klimatske promjene, naglašava.

Rekla je da su na Globalnoj konferenciji o klimi u Dubaiju čelnici ipak uspjeli usvojiti konkretnije ciljeve.

– Cilj je transformacija cijelog društva, to je stvar globalnog dogovora. Svaki je dogovor vrlo važan, i Hrvatska tu daje svoj doprinos, poručila je.

Copernicus služba za klimatske promjene, koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije, objavila je među ostalim kako su kritični pokretač neuobičajenih temperatura zraka tijekom 2023. godine bile neviđene visoke površinske temperature u oceanu.

Akademik Mirko Orlić, klimatolog i oceanograf, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, rekao je da je uzrok El Nino, pojava izuzetno visokih temperatura u području Pacifika.

Naglasio je da je to prirodna pojava koja postoji stotinama godina, ali kada se dogodia u situaciji globalnog zatopljenja, onda dolazi do dodatnog zatopljenja na cijeloj zemlji.

– Bilo je puno toplinskih valova u moru, bilo ih je u Sredozemlju, imali smo visoke temperature u Jadranu. Toplinski valovi jako utječu na živi svijet u moru, dodao je.

Druga stvar po kojoj će pamtiti 2023. je da se u Jadranu počeo očitovati porast morske razine, navevši podizanje morske razine krajem listopada, početkom studenog – četiri poplave u nizu na priobalju, npr. na Cresu. 

Na pitanje možemo li strahovati da ćemo u budućnosti imati potopljene priobalne gradove, Orlić je rekao da možemo, ako je riječ o podizanju morske razine. 

– Klimatske promjene su ireverzibilne, naša prilagodba mora biti takva, nema povratka na staro, naglašava. 

Klima ekstrema

Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, rekla je da se pokazalo da je klima postala klima ekstrema.

– Oboreni su toplinski ekstremi, i ekstremi vjetra i oborina. Klimatski sustav upozorio nas je na ono što nas čeka u budućnosti, na što se moramo pripremiti i pokazao nam je koliko smo ranjivi. 

Kao posebno osjetljive točke izdvojila je gradove, ne samo zbog povećane temperature, nego i zbog urbanih poplava, jer kanalizacijski sustav i nedostatak zelenih površina čine to da te poplave nemaju kuda otići, jake tuče i nevremena mogu ugroziti ljudske živote. Ugrožena je i poljoprivreda, vegetativni periodi se mijenjaju, prijete suše, poplave, postoji niz sektora u kojima smo vrlo ranjivi. 

Güttler je rekao da porast temperatura nije iznenađujuć, počele su se pojavljivati godine 1,4 °C-1,5 °C toplije u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Već prije 30-ak godina upozoravalo se na to.

Upozorio je kako će se cilj definiran Pariškim sporazumom da se pokuša zadržati zagrijavanje planeta unutar 1,5 °C probiti tijekom 2030-ih godina.

– Nismo dovoljno brzi u dekarbonizaciji, danas svijet emitira oko 40 mlrd. tona CO2, a ako nastavimo tako, doći ćemo u svijet gotovo 3 °C topliji od prosjeka, rekao je.

Teški pregovori o klimi

Pivčević Novak istaknula je da nije jednostavno napraviti preobrazbu društva, a pregovori su teški. Rasprave se vode i na globalnoj i na europskoj i na nacionalnoj razini.

Orlić je komentirao klimatske konferencije, rekavši da je ultimativni test krivulja koja prikazuje koncentraciju ugljikovog dioksida koja, 10 godina od Pariškog sporazuma, i dalje ide gore. Ove je godine koncentracija ugljikovog dioksida rekordno visoka. Čini mu se da bismo sami za sebe trebali donijeti ciljeve i probati ih ostvariti.

Güttler smatra da je cilj nula CO2 ostvariv.

– Neke od mjera u EU-u ipak imaju rezultata, ukupne emisije 2022. je 5 %-6 % manja u odnosu na prethodnu godinu, dodao je.

Potrebno je mijenjati društvo

Herceg Bulić navela je kako je klimatski sustav trom, a da sada u potpunosti ukinemo stakleničke plinove, on je već poremećen i mi bismo i dalje živjeli u klimi kakva nam ne odgovara. No, dodaje, to nas ne treba demotivirati u nastojanjima da ublažimo naš utjecaj na klimu i klimatski sustav.

Orlić ističe da i rat Ukrajini pokazuje da su fosilna goriva sredstvo ucjene te naglašava da bi bio dobar posao ako Europa uspije i ako se zemlja može učiniti otpornom na takve ucjene.

– Zelena tranzicija je šansa da budemo konkurentni, da razdvojimo gospodarski rast od degradacije okoliša. Govorimo ne samo o klimatskoj krizi, nego i o krizi onečišćenja i pada bioraznolikosti. Svijet je jako dobro svjestan što se događa, rekla je Pivčević Novak.

Herceg Bulić za svog života ne očekuje ugljičnu neutralnost, a za djecu i unuke nada se da je izvedivo.

– Potrebno je promijeniti društvo, moramo promijeniti sebe da bismo prihvatili promjene. Važno je utjecati na mlade kroz obrazovni sustav kako bismo postali svjesni utjecaja na okoliš. Okolišne teme trebale bi nam postati primarne, rekla je.

Güttler navodi da se povećanjem globalnog zatopljenja povećava frekvencija ekstremnih događaja.

– Razvijali smo sustave za prilagodbu na klimu puno ranije. Klimatske promjene će u sljedećim desetljećima podizati napetosti u društvu, sve češće ćemo morati aktivirati sustav obrane od poplava, požara, meteorolozi će imati pune ruke posla. Trebat ćemo imati i nove sustave, a u postojeće treba i dalje ulagati.

Hrvatska je usvojila Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama. Napravljena je analiza u kojem su utvrđeni glavni utjecaji i mjere, a glavna među njima je znanje, nove spoznaje i prakse upravljanja vodnim sektorom, šumama, energetikom, rekla je Pivčević Novak. Također je napomenula da je bitno da se uključi akademska zajednica.

Orlić je rekao da su na skupovima političari slušali što im stručnjaci govore, ali moglo bi se i bolje, kaže.

– Kao znanstvenik volim ponavljati, ali ponekad je frustrirajuće kada se puno radi, a malo se o tome govori, no mislim da nas se ipak čuje, rekla je Herceg Bulić.