Gde god nađeš zgodna mesta, tu drvo posadi!
A drvo je blagodarno pa će da nagradi,
nagradiće izobiljem hlada,
ploda svog, nagradiće bilo tebe
bilo brata tvog.
Jovan Jovanović Zmaj
Generacije su se nekada odgajale ovako – “ti gdje god dođeš, drvo posadi.” Brinulo se o prirodi i okolišu, išlo se u akcije pošumljavanja, a Gorani koji su nas okupljali bili su preteča svih ekoloških pokreta u zemljama širom bivše Jugoslavije.
Akcije masovnog pošumljavanja vremenom su prestale, a narodi tih zemalja su kao preko noći zaboravili na ono što su ih učili roditelji i drugovi na radnim akcijama, pa počeli da masovno krče šume, kao da će svijet sutra prestati da postoji i nikome više neće trebati.
Društvenim mrežama nedavno se oduševljeno dijelila mapa 3D mapa visine i gustine krošnji drveća u Bosni i Hercegovini koju je napravio doktor Miloš Popović.
S jedne strane građani zaljubljeni u nesporne ljepote BiH dijelili su mapu, dok su s druge strane reagirali svi oni koji nisu mogli ne opaziti na proputovanjima kroz našu zemlju, kako su naše šume gotovo ogoljele od sječe, uglavnom nelegalne.
O tačnosti mape teško je diskutovati bez novih satelitskih snimaka, no ona je bila povod da na jednom mjestu objedinimo sve lokalitete na kojima se uništava naš najveći potencijal – šuma. Adresa nam je nevladina organizacija “Eko Akcija” koja neumorno skuplja, bilježi i upozorava na svako moguće uništavanje prirode i okoliša u našoj zemlji.
“Nema dijela teritorije BiH da nije pogođeno u većoj ili manjoj mjeri nelegalnom sječom šume. Najveće bezakonje vlada u Hercegovačko-neretvanskom kantonu gdje uopšte nema zakona o šumama i gdje je sva sječa drveta praktično nezakonita“, naveo je za “Slobodnu Bosnu” predsjednik ovog Udruženja Anes Podić.
Prema Podićevim riječima, Bosna i Hercegovina je do sada uspjela da zaštiti tek oko 3,5 posto teritorije i po tom parametru smo među najgorim zemljama svijeta.
“Nažalost, većina od postojećih zaštićenih područja, zaštićena je samo na papiru. Najdrastičniji primjeri su su Spomenik prirode ‘Prokoško jezero' u Federaciji BiH i Park prirode ‘Trebević' u Republici Srpskoj, gdje zakonska zaštita ni na koji način nije zaustavila devastaciju prirode”, navodi Podić za “SB”.
Udruženje kojim rukovodi redovno prijavljuje nelegalnu sječu šume, te upoznaju građane na portalu i društvenim mrežama kako se uništava zajedničko bogatstvo, no njihove prijave su tek kap u moru potreba, jer u BiH se godišnje bespravno posiječe preko dva miliona m3 drveta.
“Kad je u pitanju zaštita naših šuma veliki problem u Federaciji BiH predstavlja nepostojanje Zakona o šumama Federacije BiH, kojeg je 2009. godine godine ukinuo Ustavni sud FBiH. Za proteklih 15 godina razne postave vlada i Parlamenta Federacije nisu uspjele da usvoje novi zakon. Moćni lobiji uspješno osujete svaki pokušaj donošenja novog zakona. Nakon toga su svi kantoni, osim HNK, donijeli vlastite zakone o šumama”, navodi Podić za “SB”.
Iako su entitetskim krivičnim zakonima predviđene zatvorske kazne za krađu drveta u trajanju i do deset godina, u zatvorima završava samo sirotinja. Sjetimo se samo slučaja muškarca iz Bužima, oca šestero djece, koji je zbog dva i pol metra drva završio u zatvoru.
“Nažalost, naš zakonski okvir u ovoj oblasti je takav da su prekršajne kazne simbolične, kad i ako budu izrečene, simbolične”, pojašnjava Podić.
No, na primjeru iz Bužima vidimo da one i nisu simbolične za sve.
Udruženje “Eko akcija” i ranije je upozoravalo na masovno krčenje šuma na Bjelašnici i Igmanu.
“Najdrastičniji primjer se vjerovatno desio na Bjelašnici gdje su Opština Trnovo i njen načelnik, kako bi izgradili sportske terene, hotel i apartmane, omogućili bespravnu sječu šume na 3,5 hektara i na kraju bili kažnjeni sa 7000 KM.
Gradnja na Igmanu i Bjelašnici odavno nije razvoj, već organizovani kriminal. Posljedica gradnje na Bjelašnici i Igmanu će biti trajno uništavanje izvorišta pitke vode kojom se snabdijeva Sarajevo“, navodi Podić te dodaje da umjesto da potpuno sječa šume, bespravna gradnja na Bjelašnici i Igmanu bude oštro sankcionisana krivičnim prijavama i nalozima inspekcije za obustavljanje radova i vraćanje terena u prethodno stanje, kantonalna inspekcija ovim blagim kaznama – prekršajnim prijavama praktično nagrađuje počinioce.
“Njihova dobit na ovom poslu će daleko nadmašiti smiješne novčane kazne”, navodi Podić pojašnjavajući kako ovakav rad inspekcije Kantona Sarajevo podržava i pozicija i opozicija jer je i jednima i drugima daleko važnija zarada građevinskog lobija od zaštite dragocjenih šuma i očuvanja pitke vode za stanovnike Sarajeva.
“U maju 2022. naše udruženje je podnijelo amandman na Nacrt Zakona o izmjenama zakona o šumama Kantona Sarajevo da se kazne za prekršaje poput ovoga koji se desio na Bjelašnici, usklade sa odredbama Zakona o prekršajima Federacije BiH, čime bi maksimalna kazna za ovakve prekršaje bila uvećana deset puta. Međutim, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo je odbilo da poveća kazne u Zakonu za prekršioce sa obrazloženjem da ‘prijedlog za povećanje raspona novčanih kazni (minimuma i maksimuma) smatraju neadekvatnim i neprimjerenim za predmetne prekršaje'“, pojasnio je Podić.
Prema podacima Global Forest Watcha, internet-aplikacije otvorenog koda za praćenje globalnih šuma u skoro realnom vremenu, Bosna i Hercegovina je od 2002. do 2022. izgubila 33.500 hektara područja pod šumom, čime je površina
pod šumom smanjena za 1,3 posto, navodi Podić.
“Ogromna šteta nastaje i kao posljedica šumskih požara. Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare za period od 2007. do 2019. godine, u BiH je u 709 šumskih požara izgorjelo 349.697 hektara šuma i šumskih goleti,
većinom livada sa brojnim endemskim biljkama, odnosno 6,83 posto teritorije BiH”, navodi Podić te dodaje da su u BiH šumske požare do sada gasili slabo opremljeni i malobrojni vatrogasci, lokalno stanovništvo i dobrovoljci, uz povremenu pomoć skromnu pomoć helikoptera Oružanih snaga BiH i Helikopterskog servisa RS.
“Ponekad bi se uspjela izmoliti pomoć u vidu kanadera iz susjedne Hrvatske”, navodi Podić te podsjeća da kada se, nakon godina odsustva bilo kakve akcije i niza katastrofalnih požara u kojima je opustošeno na hiljade hektara vrijednih šuma,
konačno u budžetu Federacije BiH pojavio iznos za nabavku letjelica za gašenje požara, nova koalicija u parlamentu je tu stavku potpuno prekrižila i novac uglavnom preusmjerila na građevinske projekte.
“Najveći dio novca je preusmjeren u finansiranje građevinske rupe bez dna i računa – izgradnju tunela Hranjen“, navodi Podić za “SB”.
Bosna i Hercegovina potpisnica je i nekoliko međunarodnih konvencija i protokola iz oblasti zaštite okoliša, koje smo ratificirali, ali ne i primijenili.
“BiH spremno potpisuje razne međunarodne konvencije koje onda redovno ne implementira. Potpisali smo tako i Konvenciju UN-a o biološkoj raznolikosti kojom smo, između ostalog, bili obavezani da zaštitimo 17 posto teritorije”, navodi Podić.
(S. Hodžić)
Prema podacima državne Agencije za statistiku, u prvih osam ovogodišnjih mjeseci turisti su ostvarili 1.308.147…
Marcel Ciolacu na biračkom mjestuFoto: Octav Ganea / ReutersProeuropski premijer Marcel Ciolacu osvojio je prvo…
Sve sprave na jedinom inkluzivnom igralištu u Doboju su oštećene ili uništene. Dječije igralište sa…
Piše Armin Zeba Nakon nekoliko godina pauze koja je uslijedila nakon gašenja projekta Doing Business,…
Postupci javne nabave za velike infrastrukturne projekte mogli bi ubuduće prolaziti bez tvrtki iz država…