Potpora zakonu kojim se rješava problem zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova

Oporba upozorava – ribarska flota sve manja

– Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilo je otprilike 25 tisuća ribara na otocima i u priobalju, a sada ih je samo oko 3500, od kojih je aktivno njih 40 posto', upozorila je zastupnica SDP-a Boška Ban Vlahek tijekom rasprave o izmjenama Zakona o morskom ribarstvu i Zakona o akvakulturi.

Ostali ribari su, dodala je, poluaktivni ili ne ribare jer im se ne isplati, s obzirom da prema pravilnicima imaju pravo uloviti samo pet kilograma ribe za prodaju.

– Doveli smo se u situaciju da gotovo više nemamo ribara koji bi mogli svojim ribarskim tradicijskim alatima, mrežama i parangalima, loviti za vlastitu prehranu i legalnu prodaju te tako popuniti obiteljski budžet, ustvrdila je i predložila vraćanje dozvola za mali obalni ribolov.

Zastupnik Mosta Marin Miletić smatra da uskoro neće imati tko loviti ribe zbog sve manje ribarske flote. Hrvatska je, dodao je, 2013. imala ukupno 2005 koća i plivarica, a 2020. taj se broj smanjio na 1552.

– U razgovoru s ribarima i ljudima na otocima dobio sam osjećaj da sve ide prema gašenju hrvatskog ribarstva. Možda ćemo imati dvije ili tri velike firme kojima će netko pogodovati. I tako će netko okretati milijune na tuni, a vi mali ribari, prošlo je vrijeme za vas, rekao je Miletić. 

Zastupnik Siniša Jenkač (HDZ) prigovorio je oporbenim zastupnicima da su u prijašnjim raspravama vezanim uz poljoprivredu tražili veću zaštitu okoliša i veća ograničenja glede izlova riba, da bi sada izražavali bojazan da mali ribari neće više moći loviti ribu.

– Čitava poljoprivredna politika Europske unije ide prema tome da se ograniči izlovljavanje ribe, ali koliko čujem, ribe ima tako da nema straha za ribu. Ono o čemu bi trebalo razmisliti jest mogućnost nasljeđivanja ribarskih dozvola za te male ribare, tako da ova djelatnost ostane u obitelji, u tradiciji, kazao je Jenkač.

Državni tajnik Pavić odbacio navode o lošem stanju ribarstva

– Zakonom o morskom ribarstvu utvrđuju se ciljevi ribarstvene politike, način gospodarenja, zaštita obnovljivih bioloških bogatstava, uvjeti obavljanja ribolova, upravljanje ribarskom flotom i nadležna tijela za potpore u ribarstvu, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić.

Odbacio je navode iz redova oporbe o lošem stanju hrvatskog ribarstva, istaknuvši pozitivan trend u vanjskotrgovinskoj bilanci.

–  U 2022. godini izvezeno je 66 tisuća tona ribe vrijedne 312 milija eura, a uvezeno je tri tisuće tona manje, no s daleko manjom financijskom vrijednošću. Dakle, izvozimo kvalitetniju ribu, iz većih cjenovnih kategorija, naglasio je Pavić.

Nakon rasprave o ribarstvu, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg predstavio je izvješće o uredbi koju je Vlada donijela na temelju zakonske ovlasti, a kojom je dobna granica za umirovljenje vojnika i mornara podignuta s 45 na 50 godina.

Predstavljajući prijedlog Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda RH, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je da se zakonom kojim se rješava dugogodišnji problem zaštićenih najmoprimaca ispravlja nepravda prema vlasnicima stanova te istodobno omogućava najmoprimcima rješavanje stambenog pitanja.

– Držimo da smo našli balans interesa vlasnika i njihovih prava da im se vrate stanovi u vlasništvo i s druge strane zaštićenih najmoprimaca da im se omogući po povoljnim uvjetima rješavanje stambenog pitanja i prava na dom, kazao je Bačić.

Pet programskih mjera za probleme zaštićenih najmoprimaca i vlasnike stanova

Zakonom je predviđeno uvođenje pet programskih mjera, a prema najnovijim podacima riječ je o 1030 vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca.

– Kada se ustroji registar znat će se točan broj i koliko će Hrvatsku koštati rješavanje problema, a konzervativan procijenjeni ukupan trošak provedbe zakona je oko 107 milijuna eura, rekao je Bačić u Saboru.

Procjenjuje se da će država primjenom ovog zakona isplatiti oko 500 zaštićenih najmoprimaca, izgraditi oko 500 stanova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku koje će dati u najam ili ih prodati pod povoljnim uvjetima najmoprimcima, 300 stanova u svom vlasništvu dati u najam ili prodati najmoprimcima te 100 stanova otkupiti od vlasnika i prodati ih najmoprimcima, dodao je.

Programskim mjerama predviđena je nagodba između stranaka o najmu stana između vlasnika i zaštićenog najmoprimca, neposredna isplata iznosa koji pripada zaštićenom najmoprimcu čime bi on bio obeštećen, kao i mogućnost da zaštićeni najmoprimac iseli iz postojećeg stana i useli u stan u vlasništvu države. Pritom bi plaćao minimalnu najamninu od 2 eura po četvornom metru uz mogućnost kasnijeg otkupa toga stana, za oko 1000 eura po četvornom metru na 20 godina bez kamata, a ako plaća odjednom uz popust od 20 posto.

Četvrta je programska mjera da država kupi stan od vlasnika, a u njemu bi ostao zaštićeni najmoprimac koji bi onda mogao otkupiti taj stan, a peta je mjera zamjena stana između vlasnika i države, pri čemu bi u tom stanu i dalje živio zaštićeni najmoprimac koji bi taj stan mogao otkupiti.

Provedba zakona trebala bi početi od 2025. godine od kada će se vlasnicima početi isplaćivati tržišna najamnina umjesto zaštićene najamnine do konačnog rješavanja statusa stana. Pritom će 50 posto tržišne najamnine plaćati država a 50 posto zaštićeni najmoprimac, a ako ona prelazi 25 posto ukupnih prihoda najmoprimaca razliku će također pokriti država.

Tržišna najamnina definirana je od 7,5 eura po četvornom metru puta koeficijent od 1,25 posto za Zagreb i općine na moru, rekao je Bačić.

Prema zakonu, vlasnicima će se isplatiti i solidarna naknada za pretrpljenu štetu od 1996. godine, primjerice za stan od 50 četvornih metara od 5000 eura, a za stan od 100 četvornih metara od 10 tisuća eura.

Zakonom je predviđeno i da ranjivim skupinama zaštićenim najmoprimcima (osobama s invaliditetom, starijima od 65 godina i socijalnim slučajevima) država plaća troškove selidbe u fiksnom iznosu od 1.000 eura.

Putnici će moći provjeravati vozače taksija

Saborski zastupnici pozdravili su u srijedu prijedlog prema kojemu će vozači taksija morati za vrijeme vožnje imati istaknutu karticu vozača taksija koja će biti vidljiva putnicima i provjerljiva s pomoću QR-koda.

Taksisti će morati imati karticu koju izdaje Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), a koja sadržava podatke o vozaču, objasnio je Vladin predstavnik Tomislav Mihotić u raspravi o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.

Skeniranjem QR-koda, dodao je, moći će se provjeriti ispunjava li vozač taksija tražene uvjete, tj. ima li dobar ugled, valjanu vozačku dozvolu te položen ispit za vozača taksija.

Time se, odgovorio je zastupnicima, nastoji omogućiti bolja kontrola vozača taksija kako bi se spriječila mogućnost da građane voze osobe upisane u kaznenu evidenciju ili one koje nemaju potrebne kvalifikacije.

Zastupnici su izrazili zadovoljstvo što se prvi put zakonom uređuju pravila za automobile bez vozača (robotaksije) u javnom prometu.

To je velik iskorak, istaknuo je Josip Borić (HDZ), pitajući se što to donosi u svakodnevici i kada bi moglo zaživjeti?

Mihotić: Robotaksiji neće biti direktna konkurencija taksistima

Linije temeljem kojih će se moći pružati usluga automatiziranih vozača bit će spuštene na gradovima, njima će se ostaviti mogućnost da definiraju trase, odgovorio je Vladin predstavnik.

Nije precizirao kad bi ta usluga mogla zaživjeti, no izrazio je nadu da će to biti što prije te naglasio da robotaksiji neće biti direktna konkurencija taksi-prijevozu, jer će se odvijati samo zadanom trasom.

Zastupnici, poglavito oporbeni, zauzeli su se da se poveća postotak korištenja javnog prijevoza.

Manje od deset posto našeg stanovništva na posao ide javnim prijevozom, kazao je Damir Bajs (Fokus), navodeći kako se broj autobusnih linija, koje su temeljni dio tog prijevoza, u deset godina smanjio za oko četvrtinu.

Poručio je kako je krajnje vrijeme da se ljudima, i u gradovima, i na selu, omogući da javnim prijevozom idu u školu ili na posao.

Želi li se to postići, Fokus predlaže da se stopa PDV-a u javnom gradskom prijevozu s 25 smanji na pet posto, kako bi korištenje javnog prijevoza bilo isplativije od vožnje autom.

Marina Opačak Bilić (NZ) primijetila je da je samo pet od 21 županije sklopilo ugovor o javnoj usluzi međužupanijskog linijskog prijevoza unatrag tri i više godina. Sklapanje ugovora ide jako sporo, županije nisu ozbiljno shvatile ovo pitanje, kazala je.

Mihotić pak ističe da se cijeli proces događa u zadnje dvije godine, potvrđuje da je pet županija potpisalo ugovor, a još 4 do 5 su u pripremi tj. rade mrežu linija temeljem koje će moći potpisati ugovor.

Sinišu Hajdaša Dončića (SDP) zanima zašto mrežu linija za obavljanje županijskog linijskog prijevoza određuje predstavničko tijelo županije, ne izvršno, jer bi to operativno bilo bolje.