Sve više nevakcinisane djece unatoč zakonskoj obavezi i novčanim kaznama u BiH

Trgovkinja iz Banjaluke Mirona Gavrić vakcinisala je djecu protiv malih boginja, ali strahuje zbog pojave novih slučajeva zaraze i činjenice da je Bosna i Hercegovina ispod svjetskog prosjeka po broju imunizirane djece.

“Na prvom mjestu mi je zdravlje djeteta i uopšte se nisam premišljala oko toga treba li dijete primiti vakcinu”, kazala je Mirona za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U Tuzli, na sjeveroistoku zemlje, prije pet dana proglašena je epidemija malih boginja (morbili) dok je u Sarajevu, zbog porasta broja oboljelih, vlast najavila otvaranje dodatnih punktova za vakcinaciju.

Cijepljenje djece protiv zaraznih bolesti predstavlja zakonsku obavezu u BiH, a za roditelje koji to izbjegavaju predviđene su novčane kazne do 2.000 maraka (oko 1.000 eura).

No, podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da je u posljednjih 20-ak godina smanjen broj vakcinisane djece protiv malih boginja (morbili).

Prema podacima te organizacije, 74 posto djece primilo je 2000. godine drugu dozu vakcine protiv malih boginja, dok je 2022. evidentirano 60 posto vakcinisanih.

Maksimalna kazna u entitetu Federacija BiH za roditelje koji ne vakciništu djecu od zaraznih bolesti iznosi 1.ooo eura, a u entitetu Republika Srpska 500 eura.

Kazne izriču inspekcije na 12 nivoa vlasti, ali nema podataka o ukupnom broju kažnjenih roditelja.

Banjalučanka Mirona rješenje vidi u oštrijim kaznama protiv onih koji odbijaju vakcinaciju djece.

“Ja bih roditelje koji ne vakcinišu djecu kažnjavala. Dok su se svi vakcinisali, nije se dešavalo što se sad dešava, jer se roditelji prave puno pametni”, navodi Banjalučanka Mirona za RSE.

Epidemija malih boginja

Male boginje su zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem i inkubacija traje od sedam do 14 dana. Kliničku sliku uglavnom prate povišena tjelesna temperature i osip.

Najčešće komplikacije su upale uha, pluća, moždanih ovojnica i mozga, što može dovesti do trajnih oštećenja i smrti.

Epidemija morbili proglašena je 19. januara u Tuzlanskom kantonu gdje je oboljelo 52 mališana, a trenutno je četvero hospitalizirano.

U tom dijelu BiH vakcinisano je nešto više od 60 posto djece, kaže za RSE Jamina Brkić-Džambić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo u Tuzli.

Ističe da oboljela djeca nisu vakcinisana te da ima i nekoliko starijih koji su zaraženi, a za koje nije poznato da li su primili vakcinu.

“Imali smo 2014. i 2015. epidemiju morbili sa više od 1.400 oboljelih. Imamo dobre zakonske okvire, ali se ne provode. Koliko znam, ljekari inspekcijama uglavnom ne prijavljuju roditelje koji odbijaju vakcinaciju djece”, navela je ona.

Zakoni o zaštiti od zaraznih bolesti u oba eniteta, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, previđaju kazne za roditelje koji odbijaju vakcinisati djecu, u rasponu od 100 do 2.000 maraka (od 50 do 1.000 eura).

Propisi, također, omogućavaju vrtićima i školama da pri upisu djece od roditelja traže ljekarska uvjerenja i potvrdu o primljenim vakcinama.

“No, nema nigdje decidno da se ne mogu nevakcinisana djeca upisati u vrtiće i škole. U Njemačkoj recimo ne možete nigdje raditi bez vakcinacije”, ističe epidemiologinja Brkić-Džambić.

Ilda Bekrić, direktorica Javne ustanove djeca Sarajeva izjavila je 24. januara za RSE da u javnim vrtića u glavnom gradu BiH nema zabilježenih slučajeva zaraze.

Kako je kazala, prema Konvenciji o pravima djece, ona imaju ista prava na pohađanje vrtića, bila vakcinisan ili ne.

“Svaki roditelj prilikom upisa u vrtić donese potvrdu, odnosno ljekarsko uvjerenje u kome stoji da može boraviti u kolektivu, bilo dijete vakcinisano ili ne, tako da dijete bude upisano u vrtić”, kazala je.

Morbili i u Sarajevu

Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović rekao je da se na području Kantona Sarajevo povećava broj oboljelih od morbila, ali da je situacija za sada pod kontrolom.

“Do sada imamo potvrđenih 11 slučajeva i još se ne nalazimo u fazi epidemije. Jedno dijete bilo je hospitalizirano na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a, te je danas otpušteno s liječenja. Dvoje druge djece koje je primljeno danas ima blažu kliničku sliku”, rekao je ministar Hasanović koji je pozvao roditelje da u što većem broju dovedu djecu na vakcinaciju.

“Ovo nam se dešava isključivo zato što djeca nisu vakcinisana. Sramotno je da nam u jednom evropskom gradu u 21. vijeku prijeti epidemija, a što se može spriječiti. Prioritet nam je da spriječimo širenje i vakcinišemo što više djece, stoga pozivam roditelje da se masovno odazovu i vakcinišu svoju djecu”, dodao je ministar Hasanović.

Najavljeno je da će biti organizirana i dva posebna vakcinalna punkta pri Domu zdravlja Vrazova i Domu zdravlja Saraj-Polje, gdje će se vršiti vakcinacija zdrave djece bez najave i zakazivanja, svaki dan u dvije smjene.

Gdje se izriču kazne?

MRP (morbili, rubeola, parototis) vakcine, namijenje prevenciji malih boginja, rubeola i zaušnjaka, nalaze se u programu obaveznih imunizacija u BiH.

Prva doza MRP vakcine djeci se daje nakon navršene godine života, dok drugu dozu treba primiti do 14. godine.

Uz to, djeca, također, moraju biti vakcinisana, među ostalim, protiv velikog kašlja, tuberkuloze, hepatitisa C i tetanusa.

Zbog nevakcinacije djece, 355 roditelja iz Sarajeva novčano je kažnjeno prošle godine, potvrđeno je za RSE iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.

Roditelji su dobili su nalog da plate kaznu u iznosu od sto maraka (oko 50 eura), a ukupna kazna za izbjegavanje vakicnisanja u Sarajevu je iznosila 35.500 marka (oko 18.000 eura).

U kantonalnoj inspekciji pojašnjavaju da su domovi zdravlja u prošloj godini obavijestili sanitarne inspektore da su roditeljima dostavili ukupno 568 poziva, tražeći da se izjasne o razlozima odbijanja vakcinacije.

Liječnici upozoravaju, roditelji strahuju

Vakcinaciju nije odbila, ali od nje strahuje 41-godišnja M.R. iz Sarajeva, majka dvoje osnovaca.

Njena djeca su, kako kaže, djelomično vakcinisana, i to na insistiranje njenog supruga.

“Kćerka još nije primila drugu dozu MRP vakcine. Jednostavno, bojim se i nemam neke druge argumente. Nisam ni sama sigurna šta je ispravno”, ističe ona za RSE, a kao razlog zabrinutosti navodi, uz ostalo, nedokazane informacije o povezanosti MRP vakcine sa slučajevima autizma kod djece.

S druge strane, Banjalučanka Mirjana Tadić vakcinisala je dijete, kaže, bez razmišljanja.

“Ne opravdavam roditelje koji ne vakcinišu svoju djecu, mislim da griješe. Od davnina se vakcinišu, ja sam također vakcinisana”, kaže za RSE.

Majka dvoje djece iz Banjaluke Tamara podržava vakcinaciju, ali tek kada djeca napute pet godina života.

“Starijeg smo tako odlučili, pa ćemo i mlađeg sa pet godina, da vidimo da je sve ok i tada ćemo. Nisam protiv vakcina, ali ne volim to kada me ograničavaju kad i šta moram”, navela je.

Za siguran kolektivni imunitet potrebno je da najmanje 95 posto stanovništva bude cijepljeno vakcinama.

Pedijatrica Jasminka Smlatić Muhadžić ističe da je vakcinacija protiv zaraznih bolesti jedini inačin sprečavanja obolijevanja, epidemija i smrtnih ishoda.

“Nevakcinisana osoba može bilo kad u životu da oboli od svake zarazne bolesti. Posljedice mogu biti teška klinička slika sa komplikacijama i smrtnim ishodom”, istaknula je za RSE.

Ona ističe da liječnici konstantnno promoviraju imunizaciju i pokušavaju roditelje ubijediti da vakcinišu djecu.

“Zahvaljujući antivakcinalnoj kampanji koja je vrlo jaka stepen procijepljenosti se smanjuje i zato imamo epidemije. Imamo visok stepen nevakcinisane djece i tu su otvorena vrata za pojavu zaraznih bolesti”, kazala je.

Bez jedinstvenih podataka

Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu bazu podataka o broju oboljele djece od malih boginja, kao i statistiku o vakcinisanim mališanima.

Zasebne evidnecije vode dva bh. entiteta, kao i deset kantona u Federaciji BiH, i treća administrativna jedinica Brčko distrikt, s obzirom na to da je nadležnost za oblast zdravstva podijeljena između više nivoa vlasti.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH nisu odgovorili na upit RSE o broju oboljelih i podacima o postotoku vakcinisanih.

U Insitutu za javno zdravstvo RS, pak, tvrde da od početka ove godine u tom entitetu nije bilo oboljelih od malih boginja, dok su u prošloj godini bila evidentirana dva slučaja na području Banjaluke.

Prvom dozom MRP vakcine u tom entitetu je 2022. vakcinisano 69,27 posto djece, dok je obuhvat revakcinacijom, odnosno druugom dozom iznosio 76,52 posto.

“To je prilično nisko, jer se bolesti od kojih štiti ova vakcina prenose veoma brzo i potreban je obuhvat od 95 posto”, naveli su iz entitetskog inistuta za RSE.

U tom entietu maksimalna kazna za roditelje koji odbijaju vakcinaciju djece iznosi 1.000 maraka.

“No, ljekari u Institutu ne žele na taj način da se roditelji kažnjavaju, već da djeluju preventivno i edukativno kako bi se sva djeca zaštitila od bolesti koje mogu imati kobne posljedice”, saopćio je Institut.

Na rast zaraze morbilama upozorila je 23. januara i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Ova organizacija navodi da je više od 30.000 slučajeva zaraze prijavljeno u 40 zemalja, u periodu između januara i oktobra 2023, upozorivši da je cijepljenje jedini način zaštite.