Treći je dan otkako su suci, ali i državni odvjetnici, u tzv. bijelom štrajku, odnosno mjerama upozorenja. Jesu li bliže dogovoru s Vladom i hoće li doći do kolapsa u pravosuđu ako se ne postigne dogovor u emisiji U mreži Prvog odgovarali su dopredsjednica Udruge hrvatskih sudaca Tijana Kokić, član Upravnog odbora Udruge hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika Zoran Vinković, dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore Mićo Ljubenko i savjetnik ministra pravosuđa i uprave Ivan Crnčec.
Tijana Kokić kazala je kako do jutros nije bilo novih ponuda Vlade ni poziva na razgovor. Ponovila je da ‘mjerama upozorenja' pridružilo ukupno više od 80 posto sudaca.
Možda ministar ne razumije sustav eSpisa
– Pridružili su nam se i suci koji nisu članovi Udruge hrvatskih sudaca. Odaziv je jučer bio još veći, kazala je. Komentirajući činjenicu da je ministar pravosuđa iznio drugačije brojke rekla je: “Možda ministar ne razumije sustav eSpisa u kojemu se vide i ročišta savjetnika koji su službenici te sjednice za slučajeve koji su u drugom stupnju”, objasnila je.
Na pitanje koliko je ukupno sudaca u štrajku odgovorila je: Oko 90 posto.
Sukladno zakonu i etičkom kodeksu u Državnom odvjetništvu svi se kolege pridržavaju toga da vode računa koji su poslovi hitni i koji ne trebaju odgodu, kazao je Zoran Vinković.
Što traže državni odvjetnici?
– Navest ću vlastiti primjer. Gotovo cijela ova dva dana bavio sam se hitnim predmetima, onima u kojima su osobe lišene slobode. Smatram da svatko o tome treba voditi računa, kazao je.
Naglasio je kako su mjere upozorenja signal izvršnoj vlasti da neke stvari treba popraviti te ponovio zahtjeve državnih odvjetnika – da se sustav plaća uredi cjelovito, da se donese cjelovit zakon o plaćama sudaca i državnih odvjetnika.
– Zadnjim prijedlogom Ministarstva pravosuđa ponuđena su se samo neka materijalna prava i nije bilo nikakve perspektive o tome kad će se razgovori nastaviti. Treba se donijeti novi, moderni zakon po europskom standardu – koji će uključivati indeksaciju, platne razrede i koeficijente. To znači da u slučaju rasta standarda države – rastu i plaće, i obrnuto, kazao je Vinković.
‘Plaća za 1100 eura veća od hrvatskog prosjeka'
Ivan Crnčec osvrnuo se na podatke Udruge sudaca o broju sudaca u ‘štrajku'.
Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku
– Mi zaista podatke izvlačimo iz eSpisa u koji su svi suci dužni unositi sve svoje radnje – pa tako i odgođena ročišta. Prema eSpisu prvog je dana bilo odgođeno oko 35 posto ročišta, a drugog dana 30 posto, kazao je. Iznio je podatak da je 2022., što zbog štrajka sudaca i službenika – bilo odgođeno 18 do 19 posto rasprava.
Osvrnuo se i na tvrdnju da ročišta održavaju savjetnici kazavši da je rasprave u prvom stupnju održava oko 1300 sudaca i oko 200 sudskih savjetnika. Ponovio je da je sucima nakon prošlog štrajka plaća povećana oko 580 eura za prvi stupanj i iznosi oko 2300 eura što je za 1100 eura više od hrvatskog prosjeka.
Kazao je kako razgovor sa sucima nikad nije ni prestao. Naglasio je da je Vlada ‘prionula' na cjelovito uređenje plaća službenika i namještenika – pa i onih u pravosuđu. U tom su smislu “suci zamoljeni da pričekaju rješavanje i pitanja njihovih plaća”.
Ljubenko: Ovo stanje nije prihvatljivo
– Prošle se godine četiri mjeseca efektivno nije radilo. Sve opet ponavlja. Odvjetništvo ovisi o sudstvu i sad smo oštećeni. Ovo nije problem Ministarstva i sudstva koji se ne tiče nikog drugog. Svi ovisimo jedni o drugima – a tu su i stranke. Ovo stanje nije prihvatljivo, ovako ne možemo funkcionirati, upozorio je dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore Mićo Ljubenko.
Postotak sudaca u štrajku nije bitan. Ne zna se ni koji je sudac u štrajku, to provjeravamo na dnevnoj bazi telefonom – iz slučaja u slučaj, kazao je. Naglasio je kako postoje i zemljišno-knjižni postupci i postupci o kojima ovisi gospodarstvo.
Ponovio je da odvjetnici načelno podržavaju zahtjeve sudaca da se njihov status riješi na adekvatan način, ali i dodao:
– Meni je prilično neobično da smo došli do točke da suci uopće govore o štrajku. I to se sada događa drugi put. To je sustav o kome svi ovisimo. Na možemo se obratiti privatnim sucima, privatnim zemljišnim knjigama itd. Tu moramo imati puno veći stupanj međusobnog razumijevanja, zaključio je.