Ovi nagrađeni mljekari svojom su proizvodnjom svjetionik drugima

Situacija u mljekarstvu u Hrvatskoj daleko je od dobre. Proizvodnjom pokrivamo samo 40-ak posto domaćih potreba za mlijekom. Proizvodnja pada, a 2022. dotaknula je povijesno najnižu razinu. Ali nagrade uručene u Križevcima dokazuju da ima mljekara koji su svojom proizvodnjom svjetionik drugima…

Obitelj Burek iz Mostara kod Vrbovca šezdesetih godina imala je jednu kravu, sjeća se Josip Burek, začetnik danas najbolje hrvatske mliječne farme. Danas je na farmi 200 muznih krava simentalske pasmine i 300 grla teladi, junica i bikova. 

– Ja sam uvijek polazio od toga što ja mogu napraviti da poboljšam proizvodnju, da povećam proizvodnju, da pojeftinim troškove, kako da proizvedem što više moje domaće hrane da ne kupujem pa sam tek onda posezao za onime – e, mala mi je cijena. Cijena mlijeka je relativna stvar i mi ne možemo na nju utjecati, ona se kreće u nekim svjetskim normama, kaže.

Kći Emina, diplomirana inženjerka agronomije, prije 20-ak godina preuzela je upravljanje farmom. Posvećena je selekciji i sparivanju samo genetski najboljih i kompatibilnih grla te kvalitetnoj hranidbi krava. Zbog toga je njihova farma na vrhu prema količini proizvedenog mlijeka po grlu simentalske pasmine među hrvatskim proizvođačima.  

– To je živi proces, to se svakodnevno mijenjaju brojke, mijenja se stanje, nova znanja dolaze i stvarno to trebamo pratiti. Mi smo sretni što imamo našu udrugu ZG SIM i savez H.U.SIM. preko kojega dolazimo do masu podataka, isto tako tu je i Zagrebačka županija koja nas prati i ministarstvo koje stoji iza svega, kaže Emina Burek.

Sve veći pritisak administracije

Na farmi prate i najnovije tehnologije u proizvodnji mlijeka, pa je tako u tijeku ugradnja dva robota za mužnju. Brinu i o održivom korištenju energije, pa tako iz solarnih panela postavljenih na krov staje dobivaju električnu energiju i tako snižavaju troškove. Ipak, na nešto ne mogu utjecati, a to je sve veći pritisak administracije. 

– Da na svojoj farmi uspijem sve odraditi redovno, bez ikakvog kašnjenja, morala bih osam sati biti u papirnatom dijelu, sigurno. A što se tiče radnika, mislim da je u Hrvatskoj nekako uvriježeno mišljenje da je bavljenje poljoprivredom sramotno, još uvijek, i ako nisi sposoban ni za što drugo, ljudi misle – bavit ćeš se poljoprivredom, no danas to stvarno nije tako, kaže Emina.

Krunoslav Srbljinović iz Gorice odlično je naučio i savladao posao na farmi koju su uspješno postavili njegovi roditelji. Problem s nedostatkom radnika na farmi na kojoj vode brigu o stotinjak grla, među kojima je 60-ak krava, smanjit će korištenjem sredstava iz europskih fondova. 

– Koristili smo EU-fondove, mjera 4.1.1, 4.1.2 za opremanje farme, za modernizaciju, za ulaganje u robot za mužnju krava i svu prateću opremu uz njega, kaže.

Kao glavni problem i razlog zatvaranja farmi sve donedavno hrvatski su mljekari izdvajali cijenu mlijeka. Sada kada se donekle popravila, problemi ipak nisu riješeni. 

– Nije sve samo u cijeni mlijeka ili potporama ministarstva i agencije, stvar je u troškovima, troškovi su vrlo veliki i onda tu dolazi do tih cijena, veće, manje i tako, kaže Krunoslav.

Državni tajnik: Crni dani su iza nas

Procjenjuje se da u Hrvatskoj imamo 70 tisuća muznih krava, da je 2022. proizvodnja mlijeka dotaknula povijesno najnižu razinu od samo 405 milijuna kilograma, što nije ni polovina hrvatskih potreba. 

– Crni dani za hrvatsko mljekarstvo su iza nas, a razlog toga su prije svega znatne investicije koje smo imali u proteklom razdoblju, ali isto tako i trendovi gdje su upravo i otkupljivači, prerađivači mlijeka prepoznali važnost partnerskog odnosa s poljoprivrednim proizvođačima. Ono što možemo danas reći je da je otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj u gornjoj razini u odnosu na prosjek EU-a. To je dobro, to je pozitivan trend, kaže Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Mjerodavno ministarstvo priprema višegodišnji program potpore za razvoj mljekarskog sektora, a prvi je cilj da se broj krava poveća za 20 posto.   

– Mi svakog mjeseca, 5. u mjesecu, dolazimo na poljoprivredna gospodarstva koja se bave i proizvodnjom mlijeka i tovom junadi. Smatramo da je edukacija potrebna u kontinuitetu jer svakog mjeseca možete napraviti pomak u proizvodnji da vam ona postane rentabilna, kaže urednik Mljekarskog lista Zoran Bašić.

Velike su se promjene dogodile u hrvatskoj poljoprivredi u proteklih 30 godina, u mljekarstvu je to vrlo izraženo. Ostalo je manje od 3000 gospodarstava koja se bave mljekarstvom. Njih treba čuvati i poticati stvaranje novih.