O’Brien u Sarajevu govorio o spornim poslovanjima Izetbegovića, Čovića i Dodika

Teško je ne primijetiti da dok se velika većina građana bori da sastavi kraj s krajem, neki politički lideri i njihove porodice postaju svakodnevno sve bogatiji.

Ovo je izjavio pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za evropska i euroazijska pitanja James O’Brien u Sarajevu prilikom gostovanja na Fakultetu političkih nauka, 2. februara, gdje je govorio o odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine, nakon čega je odgovarao na pitanja studenata, akademske zajednice i medija.

Naveo je primjere predsjednika Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića i Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Ove tri političke stranke su bile dio državne koalicije do prošlih izbora 2022. godine.

“Supruga predsjednika SDA nedavno je smijenjena sa pozicije direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu, jedne od najvećih bolnica u zemlji. Tokom njenog mandata, doktori su bili izloženi pritisku da podrže SDA ili su uklanjani sa rukovodećih pozicija na kojima su bili. SDA je takođe učestvovala u ozloglašenom slučaju sa respiratorima, a kada su bili na vlasti, lideri SDA su eksploatisali BH Telecom za ostvarivanje lične dobiti i za jačanje sopstvenih mreža podrške”, izjavio je.

O'Brien je poručio i da u energetskom sektoru lider HDZ BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, gasovod prirodnog gasa prema Hrvatskoj.

“On bi da zamijeni operatera sistema prenosa – etabliranu kompaniju u vlasništvu Federacije koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu
dokumentaciju za izvedbu projekta – trenutno nepostojećom kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i finansijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa”, rekao je O'Brien.

Osvrnuo se i na ugovore članova porodice predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

“Milorad Dodik i njegov SNSD već godinama usmjeravaju ugovore prema članovima njegove porodice i prijateljima. Nakon što je stupio na poziciju, gospodin Dodik sam je sebi dodijelio sredstva u iznosu od 56,5 milijuna maraka (28,7 miliona dolara) za ured predsjednika RS, što je povećanje od više od 400 posto u odnosu na prethodnu godinu.”

Dodao je da “u isto vrijeme, gospodin Dodik traži dodatna sredstva izvan institucija vlasti Bosne i Hercegovine. Nakon mjeseci očajničkih pokušaja da osigura sredstva iz izvora kao što su Rusija, Mađarska i Kina, gospodin Dodik izvršio je pritisak na lokalne banke da pruže novčanu podršku izdavanjem domaćih obveznica. One su ekvivalent visokokamatnim zajmovima. To nije održivo”.

“Daytonski ustav BiH nije problem, problem su političari”

Kao jedan od autora Daytonskog mirovnog sporazuma, O'Brien je komentirao brojna upiranja prstom u nedostatke Daytonskog ustava kao izvora problema koje BiH danas ima.

“Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH kao njegov dio nisu problem, problem su politički lideri ove zemlje”, rekao je O'Brien o mirovnom sporazumu iz 1995. kojim zaustavljen rat u BiH.

O'Brien je jasno rekao da, iako nije savršen, Daytonski ustav je dio sveobuhvatnog dogovora kojim je zaustavljen rat i koji to stanje održava do danas – “za razliku od skoro svakoj drugog sukoba koji je izbio u isto vrijeme”.

Istaknuo je i da bi volio vidjeti ustavne promjene u BiH.

“Najbrži način za to jeste rad na pristupanju EU i ispunjenju uvjeta. Tako će BiH brže postati efektna i funkcionalna u EU”, rekao je O'Brien.

Pomoćnik državnog sekretara koji je kroz svoju karijeru nerijetko bio vezan za Zapadni Balkan kaže da SAD vidi budućnost BiH u Europskoj uniji, ali isto tako i da EU vide kao zajednicu koja ima odgovornost ali i snagu kad je riječ o BiH.

“Vidio sam u brojnim zemljama da je promjena ogromna kad se zemlje približe EU, koje postanu kandidati. To je boljitak koji straši lidere koji pokušavaju zaključati sve prednosti koje sad imaju”, rekao je O'Brien.

Još jednom je ponovio da će SAD učiniti sve što može da pomogne BiH da se približi europskoj obitelji.

“Pozicija SAD-a je sad utoliko drukčija jer se ne radi o tome da moramo zaustaviti rat, nego održati mir. A EU je, smatram, najveći državnički i mirotvorni projekt koji smo vidjeli”, potcrtao je pomoćnik državnog sekretara SAD-a.

Naglasio je i važnost izbornog integriteta i neophodnih promjena zakona koji će to u potpunosti omogućiti.

“Obični građani moraju glasati i biti birani bez obzira na etnicitet i nacionalnost. To su i doluike Europskoj suda za ljudska prvaa koje BiH mora implementirati”, rekao je tokom predavanja O'Brien.

SAD neće dozvoliti podjelu BiH

O'Brien je poručio i da su entiteti potčinjeni državi BiH, te da Republika Srpska nije država i nema atribute državnosti.

“Pozivi na stvaranje novih granica ili promjenu međunarodno priznatih granica, predstavljaju anti-daytonsko, neustavno i opasno djelovanje. Odgovorićemo na anti-daytonsko i neustavno djelovanje i nećemo dozvoliti da maligni akteri dijele državu”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, u Ustavu se navodi da će se svi zvaničnici i institucije u BiH pridržavati evropskih standarda i međunarodnog prava u sklopu službenih dužnosti.

“To je struktura i tkivo Ustava i svaki zvaničnik koji sugerira da postoji neki drugi zakonski osnov odstupa od Daytona. Ja znam. Bio sam u Daytonu. Ja sam bio pravnik koji je radio sa stranama u Daytonu kada se sporazum pisao. Tako da je bolno, za mene kao pravnika, kada čujem netačne argumente koje iznose neodgovorni političari i advokati koje plaćaju vašim novcem. Ti argumenti bi zemlju odvukli u prošlost, ne ka inicijalnom miru, nego ratu koji mu je prethodio”, kazao je O'Brien.

O imovini

Govoreći o pitanju državne imovine u BiH, O'Brien je kazao da “postoji način da se razgovara o imovini tako što će se o tome govoriti u relevantnim institucijama”.

“Imovina pripada državi. Neki sada govore o nezavisnosti RS ili o ‘nezavisnosti RS unutar BiH', te zamišljaju kontrole na međuentitetskoj liniji razgraničenja. To je izmišljeni ‘izvorni Dayton' koji obećava povratak na blokade na putevima, uznemiravanje i barikade koje smo gledali u ratu, umjesto riječi sadržanih u stvarnom Daytonu, koje su te prepreke uklonile. To je apsurdan i loš zakon, ali opasan u realnosti”, rekao je on.

On je ponovio da su SAD uvijek željele integraciju Zapadnog Balkana u evro-atlantske institucije i u evro-atlantsku budućnost.

Kazao je da je mart ključan za BiH, jer će tada Evropsko vijeće odlučivati da li je BiH spremna za naredni korak.

Prema njegovim riječima, bitno je i da se BiH uključi u “Berlinski proces”, koji će joj omogućiti ekonomski rast.

“Prema određenim podacima, 47 posto vaše populacije ne živi ovdje. Nema veće osude političkog rukovodstva od te činjenice. Pored toga, BiH privlači najmanji procenat direktnih stranih investicija u odnosu na svoj BDP od svih zemalja Zapadnog Balkana. Procenat nezaposlenih među mladima je oko 30 posto”, naveo je on.

O Ustavnom sudu BiH i OHR-u

O'Brien je rekao i da je Ustavni sud BiH vrhovna institucija koja donosi konačne odluke o svim pravnim pitanjima koja se odnose na Ustav.

Naveo je i da debata oko učešća stranih sudija u donošenju presuda u bh.
predmetima je debata oko toga da li da se uključe prije ili kasnije.

Govoreći o ulozi visokog predstavnika, O'Brien je poručio da Daytonski sporazum uključuje i Aneks 10 u kojem Strane “traže imenovanje visokog predstavnika” koji bi imao “krajnje ovlasti… za tumačenje ovog sporazuma u vezi sa civilnom provedbom mirovnog rješenja”.

“Neki kažu da Vijeće sigurnosti UN mora imenovati visokog predstavnika. To je pogrešno. Prema Daytonskom sporazumu, Vijeće sigurnosti UN ne odlučuje ni o prisustvu međunarodnih trupa ni o OHR. Kada je generalnom sekretaru UN postavljeno ovo pitanje prošlog jula, on je dao jasan i konačan odgovor: Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je tijelo koje je relevantno za imenovanje visokog predstavnika. Svaki drugi odgovor je potpuno pogrešan”, rekao je.

Zaključio je i da građani BiH mogu računati da će Sjedinjene Države ostati opredijeljene za partnerstvo sa BiH.