VIDEO: Rusi razorili Avdiivku, pogledajte ruševine grada

Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova (2021.-2023.). objavio je na svojem X profilu snimku Jurija Butusova. Na snimci je razorena Avdiivka.

– Zona totalnog genocida ruske vojske. Srušene zgrade, bolnice u ruševinama, uništena igrališta. Ovo je pravo lice Putina, Rusije, napisao je na platformi X Geraščenko.

Ruske snage krenule su u operaciju na istočnoj bojišnici u industrijskoj regiji Donbas u Ukrajini i od listopada pokušavaju presjeći opskrbne linije i okružiti ukrajinske snage ukopane u Avdiivki.

– Neprijatelj vrši pritisak iz svih smjerova. Nadiru s vrlo brojnim snagama, rekao je gradonačelnik Avdiivke Vitalij Barabaš na televiziji, opisujući situaciju kao “vrlo tešku i vruću”.

Avdiivka je već pretrpjela golemu štetu, a u gradu je trenutno samo 941 stanovnik od 32.000 ljudi koliko ih je nekada živjelo, rekao je Barabaš.

Pad Avdiivke ruske bi vlasti predstavile kao teško izborenu pobjedu prije izbora sljedećeg mjeseca na kojima se uvelike očekuje reizbor predsjednika Vladimira Putina.

U svom dnevnom izvješću o situaciji u Avdiivki, ukrajinska vojska priopćila je da kijevske trupe koče ruske snage.

– Naši vojnici čvrsto drže obranu, nanoseći značajne gubitke napadačima, istaknuo je.

Ukrajinske kopnene snage priopćile su da je na istoku zemlje situacija napeta.

– Neprijatelj pokušava probiti našu obranu u području Časiv Jar (u regiji Doneck), a male skupine napadaju naglo i lokalno pod zaštitom bespilotnih letjelica i topništva, rekli su u aplikaciji za razmjenu poruka Telegramu.

Kijev su posljednjih dana posjetili brojni međunarodni dužnosnici, a u dvodnevnom je posjetu bio i visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Borrell.

Predsjednik Zelenski i Borrell najviše su pozornosti posvetili sigurnosnim pitanjima, vojnim potrebama ukrajinskih obrambenih snaga i važnosti što brže implementacije plana EU-a o isporuci milijuna komada streljiva Ukrajini.

Razgovarali su i o nacrtu zakona o mobilizaciji koji je prošao prvo čitanje u ukrajinskom parlamentu. Zakon će, ako bude donesen, omogućiti Kijevu da mobilizira više ljudi, uz strože kazne za izbjegavanje vojnog roka.

– Moramo se obvezati i učiniti sve što je potrebno. Ne treba govoriti ‘koliko dugo treba’, nego ‘koliko god treba’. To nije mjera vremena, to je mjera količine i kvalitete naše podrške upravo sada, u trenutku kada je potrebn, rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost.

– Ukrajina u neviđenim razmjerima povećava proizvodnju streljiva, EU poduzima mjere bez presedana za proizvodnju i kupnju streljiva od trećih zemalja. Ali ovo pitanje zahtijeva sveobuhvatan pristup. Moramo se pobrinuti da vlade potpišu dugoročne ugovore s proizvođačima streljiva u Europi te da ukrajinski i europski proizvođači još više surađuju i povećaju proizvodnju. Uklonimo sve administrativne prepreke. Moramo stvoriti neku vrstu zajedničkog tržišta za obrambenu industrij, rekao je Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova.

HRW: Više od 8000 poginulih tijekom opsade Mariupolja 2022.

Najmanje 8000 ljudi je poginulo u borbama ili u ratnim okolnostima tijekom višemjesečne ruske opsade Mariupolja, jedne od najvećih bitaka gotovo dvije godine dugog rata između Ukrajine i Rusije, objavila je organizacija za ljudska prava Human Rights Watch.

Mariupolj je postao sinonim za užas tijekom gotovo tri mjeseca duge ruske opsade strateškog lučkog grada u razdoblju između ožujka i svibnja 2022. godine, pri čemu su opkoljeni civili bili prisiljeni svoje mrtve pokapati uz ceste.

Procjena HRW-a, temeljena na satelitskim i drugim snimkama grobnica, jedna je od malobrojnih nezavisnih procjena broja poginulih dosad.

Ukrajina je rekla da su ubijeni deseci tisuća ljudi, no da ne može reći koliko točno bez pristupa gradu, koji je sada pod ruskom kontrolom.

Ujedinjeni narodi, koji imaju promatrače za ljudska prava na terenu u Ukrajini, dosad su ukupno zabilježili više od 10.000 civilnih smrti u zemlji od početka ruske invazije, no rekli su da nisu mogli potvrditi velik broj stradalih civila u Mariupolju zbog ograničenog pristupa.

Rusija snažno poriče da čini zlodjela ili da namjerno gađa civile u Ukrajini.

HRW tvrdi da bi ukupan broj poginulih mogao biti znatno veći od njegove procjene jer je poznato da neke grobnice sadrže više trupala, a neka grobna mjesta još nisu identificirana.

Cijelo izvješće od 224 stranice, izrađeno u suradnji s nevladinom organizacijom Truth Hounds i arhitektonskim uredom SITU, također sadrži oko 240 intervjua s uglavnom raseljenim stanovnicima Mariupolja.

Human Rights Watch je dokumentirao napade koji su pogodili civilnu infrastrukturu, uključujući bolnice, trgovinu i kazalište u kojima su se sklonili civili. HRW nije pronašao dokaze o ukrajinskoj vojnoj prisutnosti na tim mjestima ili u njihovoj blizini, zbog čega tvrdi da su napadi bili nezakoniti.

– Rusko razaranje Mariupolja ističe se kao jedno od najgorih poglavlja njihove invazije na Ukrajinu, rekla je Ida Sawyer, upraviteljica HRW-a zadužena za krize u sukobe, te pozvala vlade da provedu istragu.

Izvješće sadrži i imena 10 ljudi sa “zapovjednom odgovornosti”, za koje tvrdi da bi trebali biti u središtu istraga zbog mogućih ratnih zločina.