Čović odbacio kritike SAD-a da uspostavlja nacionalne izborne jedinice

Čovića je američka administracija već kritizirala nakon što je on počeo inzistirati da se projekt tzv. Južne interkonekcije odnosno povezivanja plinske mreže BiH i Hrvatske preko Hercegovine ka Zagvozdu realizira kroz uspostavu nove tvrtke čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Lider HDZ-a BiH kazao je kako je za njega neprihvatljivo da taj projekt izvodi i novim krakom plinovoda upravlja tvrtka BH Gas čije je sjedište u Sarajevu jer u njoj nema zaposlenih Hrvata a tvrdi i kako je ona opterećena brojnim nezakonitostima u poslovanju koje tek treba istražiti.

Stajalište je SAD-a da Čovićevi zahtjevi nisu utemeljeni niti racionalni a kritiku na njegov račun zbog toga je posebnim pismom upućenim na adrese ministara vanjskih poslova Hrvatske i BiH ranije iznio i američki državni tajnik Antony Blinken.

Izravno ga je kritizirao i Blinkenov pomoćnik James O’Brien tijekom prošlotjednog posjeta Sarajevu no Čović od svojih argumenata nije odustao.

– Južna interkonekcija strateški je interes BiH ali i hrvatskog naroda, izjavio je Čović odgovarajući na O’Brienove kritike dodajući da bi nova tvrtka za distribuciju plina sa sjedištem u Mostaru trebala biti uspostavljena stoga što postoje i dvije elektroprivrede, dva telekoma, dvije pošte.

U petak su ga zbog toga ponovo kritizirali iz veleposlanstva SAD.

– Federacija BiH ima jednu tvrtku za transport plina BH Gas kao što i Hrvatska ima samo jednu tvrtku za transport plina. Čovićev prijedlog da se formira nova tvrtka za prijenos, koja trenutno ne postoji, nema zaposlenike, nema iskustva, nema mogućnosti da osigura stabilno financiranje, nije održiv i sahranit će ovaj projekt, stoji u reagiranju koje je objavila televizija N1.

U američkom su veleposlanstvu suglasni kako BH Gas treba preustrojiti pa predlažu da se u Mostaru uspostavi područni ured te tvrtke koji bi mogao voditi projekt povezivanja s plinskom mrežom Hrvatske a Čovića su pozvali da “bez odgode prestane blokirati” usvajanje zakona o Južnoj interkonekciji kakvoga je Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH usvojio još u prosincu 2021. godine.

‘Etnoteritorijalna izborna granica unutar Federacije’.

Dodatnu kritiku Čović je zaradio zbog opetovanog inzistiranja da se odmah usvoje izmjene izbornog zakona BiH kako bi se uspostavio novi model biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.

On je nakon sastanka s čelnicima stranaka koje čine vladajuću koaliciju u BiH u četvrtak kazao kako HDZ inzistira da to bude dio paketa izborne reforme koji bi morao biti usuglašen do kraja narednog tjedna.

Ranije je iznio prijedlog po kojemu bi se o hrvatskom članu Predsjedništva BiH na izborima odlučivalo na temelju glasova iz onih županija u Federaciji BiH u kojima Hrvati čine apsolutnu ili razmjernu većinu stanovnika. Iz veleposlanstva SAD na to su odgovorili porukom kako su takvi prijedlozi ranije odbačeni te kako je izborni sustav BiH nužno mijenjati kroz amandmane na ustav a time ujedno provesti presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR).

– Prijedlog HDZ BiH za kreiranje trajne druge liste za izbor člana Predsjedništva, povezane s određenom etnoteritorijalnom izbornom granicom unutar Federacije ne bi bio u skladu sa presudama ECHR, stoji u reagiranju. 

Čović odbacio tvrdnje da uspostavlja nacionalne izborne jedinice

Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović odbacio je tvrdnje da njegova stranka predlaže uspostavu nacionalnih izbornih jedinica za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, te je opetovao zahtjev za uspostavu javne tvrtke Federacije BiH sa sjedištem u Mostaru koja bi vodila posao plinskog povezivanje s RH.

Čović je o izmjeni izbornoga zakona kao jednoga od uvjeta za otvaranje pregovora s EU razgovarao sa čelnicima vodećih probošnjačkih i srpskih stranaka. U izjavi za medije u Žepču on je ocijenio kako trenutačno nije realno dobiti potporu dvije trećine zastupnika u državnome Parlamentu za izmjene Ustava BiH zbog čega i inzistira da se spriječi preglasavanje Hrvata.

– S obzirom na to da su sve kolege izrijekom kazale da nema smisla da bošnjački narod bira hrvatskog člana Predsjedništva evo dat ćemo im zadovoljštinu u tom malom elementa odvraćanja, rekao je Čović.

Čović je pojasnio kako se vodeća hrvatska stranka u BiH zauzima za provedu svih presuda Europskog suda za ljudska prava kako bi se otklonila diskriminacija na temelju pripadnosti jednome od triju konstitutivnih naroda, odnosno manjina ali i entiteta u kojemu žive. Odbacio je tvrdnje da se prijedlogom HDZ-a uvode nove nacionalne izborne jedinice.

– I dalje je jedna izborna jedinica Federacija, i dalje su županije jedinice u izbornom procesu kao takve. Ništa se novo teritorijalno ne uvodi ma šta tko o tome govorio, istaknuo je.

Prema prijedlogu te stranke srpski i bošnjački član Predsjedništva birao bi se po istome modelu dok bi se predstavnik Hrvata birao s područja Federacije BiH i to bi postao onaj kandidat koji ostvari većinsku potporu toga naroda u tri od pet županija.

Čović je najavio je da će se stranački predstavnici u sljedećih tjedan dana pokušati usuglasiti oko svih reformskih zakona bitnih za otvaranje pregovora s EU i izrazio optimizam da će zemlja potkraj ožujka dobiti potvrdu Europskog vijeća o otvaranju pregovora s BiH.

Izbjeći stvaranje tenzija oko strateških pitanja

Upitan hoće li se pokolebati pod pritiskom američke administracije oko inzistiranja da se osnuje nova tvrtka sa sjedištem u Mostaru koja bi izgradila i upravljala plinovodom koji bi se spojio s Republikom Hrvatskom, Čović je rekao kako je spreman na razgovor o pronalaženju rješenja na temelju prijedloga zakona koji je njegova stranka uputila u proceduru.

– Tu je rješenje i moramo sjesti i pronaći pravi put kako bi se izbjegla takva pitanja i stvaranja tenzija oko strateških pitanja. Idemo dalje razgovarati o ovome i naš je cilj što prije to napraviti, rekao je Čović. Pojasnio je kako je za Hrvate u BiH od strateškog značenja da imaju utjecaja na projekt plinskog povezivanja s Hrvatskom.