Borba za kuće i pitku vodu u sjeveroistočnoj Bosni

Bez okolinske dozvole i uz poništenje vodne saglasnosti. To su utvrdila dva entitetska ministarstva, zadužena za oblast okoliša, vodoprivrede i šumarstva u slučaju eksploatacije kamena na području sjeveroistočne Bosne, u okolini Srebrenika.

Tome se protivi i oko 3.000 stanovnika iz 10 naselja na području Srebrenika. Tvrde da će im eksploatacija kamena ugroziti imovinu i pitku vodu.

Na njihovoj strani su i predstavnici vlasti u ovom gradu koji kažu da se prostor na kojem će se kamen eksploatisati nalazi, prema prostornom planu Srebrenika, u vodozaštitnoj zoni.

Na tom području je i rijeka Bistrica, jedina nezagađena i pitka rijeka sa koje se snabdijeva oko 200 mještana.

Jedan dio obuhvata i oko 25 hektara državnog šumskog zemljišta, kažu u Aarhus centru BiH, nevladinoj organizaciji koja pruža pravnu podršku građanima u očuvanju i zaštiti životne sredine

Ugovor o koncesiji na pet godina je dobila lokalna firma “ITK Musić”.

Sredinom prošle godine ugovor joj je dodijelila Vlada Tuzlanskog kantona (TK) na period od pet godina, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ministarstva privrede ovog kantona, u okviru kojeg je i Srebrenik.

Dodaju i kako je u toku procedura izdavanja dozvole za eksploataciju kamena krečnjaka.

Šta kažu mještani?

Naselje Krč nalazi se odmah pored livade na kojoj je bila šuma. Nakon što je iskrčena, mjesto je potpuno ogoljeno.

Na svega 60 metara od ovog prostora, gdje je planirana eksploatacija kamena, nalazi se kuća Jakova Topalovića.

“On (investitor) je s bagerom ovdje bio, posjekao šumu, pobacao drva u rijeku, zatrpao je i šumski put”, kaže za RSE Jakov Topalović.

Mještani navode da će, osim Krča, još devet naselja direktno biti ugroženo ako eksploatacija počne.

Stanovnici mjesne zajednice Špionica, koja obuhvata deset naselja gdje je planirana eksploatacija kamena, kažu da su 2021. godine saznali da je na tom području planirana izgradnja kamenoloma. Od tada do danas su poslali, ističu, nekoliko dopisa predstavnicima vlasti u kantonu i entitetu Federacija BiH.

“Nismo dobili nikakav odgovor. Smatramo da više ne bi bilo života na tom području, pogotovo u naselju Krč koje je odmah uz kamenolom. Ljudi bi živjeli u nepodnošljivim uslovima”, kaže za RSE Omer Majstorović iz naselja Špionica.

Dodaje kako mjesna zajednica nije bila obaviještena ni o kakvim aktivnostima u vezi kamonoloma, niti su učestvovali u javnoj raspravi o ovoj temi.

“Kada je ta firma tražila dozvolu, ministarstvo privrede TK je organizovalo javnu raspravu u krugu tog preduzeća na koju nije pozvalo mještane”, kaže Majstorović.

U međuvremenu, ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH poništilo je, na osnovu žalbe mještana, prethodnu vodnu saglasnost koju je kompaniji iz Srebrenika izdala državna Agencija za vodno područje rijeke Save.

Iz ove agencije Agencije nisu odgovorili na upit RSE o tome na osnovu čega je kompaniji iz Srebrenika dodijeljena vodna saglasnost i zbog čega nisu o tome obaviješteni mještani.

Na upit nije odgovorila ni kompanija “ITK Musić” o planiranoj eksploataciji kamena.

Istovremeno, ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Nasiha Pozder potvrdila je za RSE da ova kompanija nema ni okolinsku dozvolu.

Šta kažu u kantonalnoj vlasti?

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Tuzlanskog kantona izdalo je urbanističku saglasnost za izvođenje geoloških istraživanja kamena krečnjaka na lokalitetu Gornja Špionica u Srebreniku.

Nakon tih istraživanja pronađene su rezerve kamena krečnjaka.

Ministarstvo je, osim saglasnosti za izvođenje geoloških istraživanja, dalo kompaniji “ITK Musić” urbanističku saglasnost i za eksploataciju kamena.

Dodaju kako je u cijeli proces dodjela dozvola bila uključena lokalna zajednica, odnosno grad Srebrenik.

Iz Vlade TK za RSE su odgovorili da je urbanistička saglasnost izdata na osnovu Prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona za period od 2005. do 2025. godine u kojem je lokalitet u mjesnoj zajednici Špionica utvrđen kao potencijalni istražni prostor.

“Ovim dokumentom na lokalitetu nije utvrđena vodozaštitna zona niti su evidentirani objekti od kulturno – historijskog naslijeđa”, rečeno je iz Vlade TK za RSE.

Na području Tuzlanskog kantona procijenjene su potrebne za kamenom na tri do četiri miliona kubika godišnje, navedeno je u Prostronom planu ovog kantona.

U Tuzlanskom kantonu kamen se eksploatiše u više od deset kamenoloma, od toga tri u Srebreniku.

Izvorišta pitke vode

Na području gdje se planira eksploatacija kamena se nalaze tri izvorišta pitke vode s kojom se snabdijevaju mještani naselja u kojima je planirana eksploatacija kamena.

“Stanovništvo je utvrdilo da jedan od tih izvora izvire upravo iz stijene koja bi se eksploatisala”, kažu u Aarhus centru za RSE.

Tvrde kako je u prostronom planu grada Srebrenika šumsko područje na kojem je planirano otvaranje kamenoloma označeno kao vodozaštitna zona.

Navode i da je u vodozaštitnoj zoni i cijeli vodotok rijeke Bistrice koja je jedina pitka rijeka u Srebreniku.

Eksploatacijom kamena u potpunosti bi se ugrozio, tvrde u Aarhus centru, budući projekat akumulacije bistričke rijeke koji je vezan za rješavanje pitanja vodosnabdijevanja kompletnog gradskog područja.

“Tim projektom eksploatacije predviđeno je da oborinske zagađene i potencijalno zauljene vode ispuštaju u rijeku Bistricu što bi predstavljalo ekološku katastrofu”, navode u Aarhus centru.

Dodaju i da prostorni plan TK propisuje kako je zabranjena svaka intervencija u prostoru koja može na bilo koji način ugroziti kvalitet podzemnih i površinskih voda.

Grad Srebrenik planira zaštiti rijeku Bistricu?

Da se na području gdje je planirana eksploatacija kamena nalazi pitka voda, potvrđuje za RSE i gradonačelnik Srebrenika Adnan Bjelić.

Rađena je, dodaje, i testna bušotina koja je pokazala zalihe pitke vode i taj dio je proglašen javnim interesom.

“Mi pokušavamo sad na tom području vodu zaštititi, pokušavamo napraviti bunar za vodu, pa sad privrednici sumnjaju da mi gradimo bunar samo da bi zabranili kamenolom”, tvrdi za RSE gradonačelnik Srebrenika.

Iako su iz Kantona za RSE potvrdili da je u proces izdavanja dozvola bila uključena i lokalna zajednica, Bjelić kaže kako nije tražena nikakva dozvola za kamenolom u naseljenom mjestu u mjesnoj zajednici Špionica.

Dodaje i kako su se dozvole dodjeljivale sa viših nivaa vlasti.

“Taj kamenolom još nema nijedan postupak koji se vodi u gradu, sve dozvole što je investitor tražio je na kantonalnom i federalnom nivou”, kaže Bjelić za RSE.

‘Poništena vodna saglasnot'

Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva Federacije poništilo je, sredinom februara, na osnovu žalbe mještana mjesne zajednice Špionica u kojoj je planiran kamenolom, vodnu saglasnost.

U odluci je ministarstvo navelo kako mještanima nije bilo omogućeno učestvovanje u donošenju vodne saglasnosti.

Agencija za vodno područje rijeke Save je 25. aprila prošle godine donijela rješenje o prethodnoj vodnoj saglasnosti kojim se kompaniji “Intertrans-komerc Musić” d.o.o. Srebrenik izdaje dozvola za izradu dijela projektne dokumentacije.

Ona se odnosi na ispuštanje tehnoloških otpadnih voda i aktivnosti koje mogu imati specifične uticaje na vode prilikom eksploatacije.

U rješenju Ministarstva poljoprivrede navedeno je i kako je cijeli postupak izdavanja vodne saglanosti bio “netransparentan i u suprotnosti sa domaćim i međunarodnim zakonima”.

“Ovim je prekršen Zakon o upravnom postupku Federacije, jer mještanima mjesne zajednice Špionica nije bilo omogućeno učestvovanje u izdavanju vodne saglasnosti”, navodi se u odluci Ministarstva poljoprivrede.

Ministarstvo okoliša i tuzima Federacije BiH, osim što nije dalo okolinsku dozvolu, utvrdilo je i neusaglašenost prostorno-planskih dokumenata gradskog i kantonalnog nivoa, te su tražili pojašnjenje od nadležnih institucija.