Socijalne, porezne i demografske politike bit će učinkovitije s registrom

Središnjim registrom stanovništva omogućili bi se cjeloviti podaci stanovništva te bi se njime trebalo onemogućiti zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica. Također njegova uspostava trebala bi dovesti do administrativnog rasterećenja građana u postupcima ostvarivanja različitih prava.

U emisiji HTV-a Otvoreno razgovarala se o tome koji se podaci prikupljaju, kako, tko će u njih imati uvid i u koju će se svrhu koristiti. Također pitanje je i kako će se registar nadzirati i kako će se sprječavati eventualne zlouporabe. Registrom se uvode i imovinske kartice pa se s pravom postavlja pitanje je li to prvi korak u uvođenju poreza na nekretnine ili imovinu.

O uspostavi Središnjeg registra stanovništva u emisiji Otvoreno urednika i voditelja Branka Nađvinskog gosti su bili državna tajnica u Ministarstvu financija dr. sc. Tereza Rogić Lugarić, prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Veleučilišta Effectus, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever te demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Administrativno rasterećenje velikog broja postupaka

Komentirajući bi li raznorazne Vladine mjere pomoći bile bolje ciljane, učinkovitije, pa i pravednije raspodijeljene da smo imali registar stanovništva za vrijeme pandemije  državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić rekla je da su sasvim sigurno Vladine mjere za vrijeme pandemije bile najbolje što su mogle biti u to vrijeme.

– I one su sasvim sigurno bile vrlo djelotvorne tada i mislim da su zaista postigle u tim vremenima svoj cilj. Bi li one pravednije i učinkovitije, cilj ovog registra je postići još veću učinkovitost u mjerama socijalne politike i zapravo postići još veću ciljanost mjera. Ovaj središnji registar stanovnika je administrativni registar, kojega je prije svega cilj pratiti stanovnike i njihova osnovna obilježja i zapravo prvi put se stanovniku pridružuje i obilježje srodstva i obilježje kućanstva. Dakle, sada će se stanovnik pratiti i kroz ta dva pokazatelja, to je svojevrsna dodana vrijednost, rekla je Rogić Lugarić.

Registar stanovnika zapravo postaje osnova, osim što će značajno pridonijeti administrativnom rasterećenju velikog broja postupaka.

– Građani više neće morati ići od jednog tijela do drugog tijela radi niza obrazaca, sada će to sve biti na jednom mjestu. Druga svrha, odnosno drugi važan pozitivan učinak ovog registra je činjenica što će se na ovaj način omogućiti vođenje cijelog niza politika, i socijalne politike i porezne politike i demografskih politika, koje će baš zahvaljujući jednom sveobuhvatnijem pristupu biti puno ciljanije i učinkovitije, istaknula je.

U Registru će biti puno podataka o svakom stanovniku

Na pitanje kolika će to količina podataka za svakog građanina biti u Središnjem registru stanovništva Rogić Lugarić je odgovorila da će u njemu biti puno podataka.  

– Radit će se o cijelom nizu osnovnih podataka. Posebna dodana vrijednost ovog registra je što će sada za svakog stanovnika biti i podatak o srodstvu i o kućanstvu. Prvi će se puta zapravo stanovnik moći pratiti i kroz kućanstvo, dodala je.

Registar će nastati objedinjavanjem raznih baza podataka te je pitanje jesu li one adekvatno ažurirane.

– Moramo vjerovati da jesu zato što ih vode javna tijela i sigurna sam da oni itekako vode računa o tome da su podaci u njihovim tijelima točna i ažurna. Tako da vjerujem da se u tom smislu svi se trude i itekako paze da su ti podaci jako ažurni. Ono što će biti prednost ovog registra je što će se zapravo umrežavati veliki broj podataka i možda će se na ovaj način puno brže i jednostavnije se vidjeti upravo neke eventualne nelogičnosti u samim sustavima, istaknula je Rogić Lugarić.

Pokos: Baza podataka o prebivalištima najveći problem

Demograf Nenad Pokos pozdravlja donošenje ovog registra kojeg, kako je rekao, čekamo već desetljećima. Komentirao je i hoće li biti podaci u njemu točni. 

– Mi ne samo da smo u Europskoj uniji među posljednjim zemljama koje ga uvode, nego u cijeloj Europi. Što se tiče točnosti podataka, najveći nedostatak tog registra je što nemamo precizne i točne podatke o mjestu prebivališta. To je ono što nas muči također desetljećima, jer znamo, premda imamo zakon o prebivalištu od 2012. godine, da još uvijek mnogi stanovnici koji isele iz Hrvatske se ne odjave sa svojim prebivalištem u Hrvatskoj. Isto tako, u znatno manjem broju, mnogi koji dosele u Hrvatsku se ne prijave, nego su, pogotovo u posljednjih nekoliko godina, ovdje ilegalno, rekao je.

Također je naveo i da su neki u Hrvatskoj tek fiktivno prijavljeni, premda desetljećima žive u drugim zemljama, poglavito u BiH ili Srbiji.

– Fiktivno su prijavljeni da bi zadržali neke beneficije, kao što je biračko pravo, zdravstveno osiguranje, kao što je prije nekoliko godina bilo pravo na obnovu stana ili kuće, oštećene ili uništene u ratu i tome slično. Ili kao neke socijalne povlastice za upis djece u vrtić, to je poglavito u pograničnim područjima gdje mnogi stanovnici iz BiH ponajprije su prijavljeni u Hrvatskoj, a ovdje u stvarnosti ne žive, istaknuo je Pokos.

Smatra da je baza podataka o prebivalištima najveći problem.

– Registar stanovništva ovakav kakav je predviđen zakonom neće imati svrhe dok se ne riješi ta zbirka prebivališta, odnosno baza podataka o prebivalištu. Moguće je da ćemo za nekoliko godina, kada to profunkcionira, imati više stanovnika nego što ih imamo sada, naglasio je Pokos.

Vedriš: Treba govoriti o benefitima registra, a ne kao o bazi za uvođenje poreza

Mladen Vedriš je o činjenici da se registar uspostavlja pod paskom Ministarstva financija i porezne uprave rekao da je to jedno racionalno raspolaganje sredstvima proračuna sigurno.

– U samoj pandemiji da smo imali preciznije podatke sigurno smo jedan dio stanovništva, koji je socijalno ugrožen, mogli jače pomoći znajući njihove prihode. Tako da je Ministarstvo financija logična adresa u onom kontekstu koji znači vođenje jedne fiskalne, socijalne, odgovorne politike – da znate kome dajete, koji su njegovi ukupni prihodi, što je njegova imovina. Tako da će to doprinijeti tome, istaknuo je.

Smatra da zemlja od sigurnosnih do fiskalnih i demografskih razloga mora znati nešto o sebi.

– Kada to spustimo na razinu pojedinca uzmimo samo to umrežavanje baza. To će pojednostaviti naš život jer kad dođete na jedan šalter, umjesto da vas taj pošalje po tri iduće potvrde na tri adrese koje su se u međuvremenu promijenile, dođete u poziciju da to možete obaviti na jednom mjestu. Netko će onda preko sustava informatike saznati podatke koji imate – krsni list, vjenčani list i tako dalje. Te stvari su naprosto nevjerojatne danas jer je očito da ste se rodili, većina ljudi se je i krstila i takvi podaci moraju negdje postojati, naveo je Vedriš.

Objasnio je i benefite kada se to prebacim na financijske pokazatelje.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Važno je primjerice kod sredstava koje je dala Europska unija oko energetske učinkovitosti, socijalne pomoći i tako dalje. Jedan od elemenata koje oni zahtijevaju je fokusiranost, da pomažete one kojima je potrebno, jer ako je fronta preširoka, onda usporavate energetsku tranziciju, onda nitko nije u principu zainteresiran za zelenu tranziciju ako dobiva pod beneficiranim uvjetima i postojeće vrste energenata. Tako da korist toga je multiplikativna, rekao je.

Naveo je kako ostaju dva elementa.

 – Jedan je tehničko-tehnološki. Sigurno da su IT-tehnologije napredovale, postoje iskustva od drugih zemalja i to neće biti problem. Ključni problem je da tu bazu podataka napunimo na kvalificiran i dobar način, naglasio je.

Smatra j da je još jedan segment  vrlo važan, a to su zdravstveni podaci.

– Mi postajemo sve više socijalno, odgovorno društvo. Prevencija postaje sve značajnija s obzirom na dob stanovništva. Siguran sam da sređivanjem baze podataka možemo voditi aktivniju zdravstvenu politiku, smanjiti smrtnost, poboljšati kvalitetu života i u ovih godinu i pol, koji će biti do vođenja registra, sigurno bi trebalo na javnoj sceni govoriti o benefitima. Ne bi bilo dobro da se svede sva priča na to hoće li registar poslužiti potajno kao baza nekretnina za uvođenje poreza, izjavio je Vedriš.

– Vi možete imati najbolji registar, ali politička je odluka hoćete li se uopće odlučiti za uvođenje poreza na nekretnine. A onda dolazi još suptilnije pitanje koji su kriteriji, je li to prva nekretnina, druga ili treća, koja je porezna stopa. Ne vezujmo ovaj registar isključivo za jednu varijablu, upozorio je Vedriš.

Sever: Neke stvari mogle su se puno urednije posložiti već i u ranoj fazi

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je kako i sindikalna strana, jednako kao i demografi, doista dugi niz godina zagovaraju stvaranje takvog registra, odnosno objedinjavanja cijelog niza registara u jedan zajednički registar.

– To je silno važno za svako društvo. Vidjeli smo da smo već čak i prekoračili rokove, nekakav rok je u EU bio 2022. godina, mi smo već prekoračili i taj rok. S druge strane, samo ovo pozicioniranje pri Ministarstvu financije, poreznoj upravi, zapravo daje jednu određenu poruku da se ipak na neki način želi sve skupa i staviti težište upravo na ovaj financijski, novčani dio. Tu vidimo da bi trebalo ipak ići i puno šire od toga. Tu je sasvim sigurno vrlo važna i uloga Ministarstva rada, socijalne skrbi, jednako tako, mirovinskog sustava i demografije, koji su sve objedinjeni tu negdje na jednom mjestu. Važno je to zbog ovih različitih potpora koje se daju. Doista da smo tijekom pandemije, ali i u nizu različitih drugih prigoda, imali sve ove podatke, sigurno bi te potpore bile ciljanije. Ovako se često puta potpore, kao što su bile sad i potpore za plin, potpore za električnu energiju, daju širom zbog toga što se nemaju točni podaci, naveo je Sever.

Smatra da su se neke stvari možda i puno urednije posložiti već i sada u ovoj ranoj fazi.

– Nismo uspjeli shvatiti koji je razlog, zašto se išlo na kraćenje razdoblja za javnu raspravu jer kao sve je hitno, a onda se vidi da zakon stupa na snagu 1.1.2025., a u primjenu će ići tek polovicom 2026. Čini mi se da smo trebali biti uključeni još i puno šire od ove brojke ljudi koji su bili u ovoj skupini – predstavnici sindikata, predstavnici poslodavaca, demografi, cijeli niz drugih ljudi koji su zainteresirani za ovaj sustav,. Moglo se to puno kvalitetnije napraviti, mogli smo puno toga više i iznjedriti iz toga. Ovako, doista ostaje jedan pomalo kiseo okus u ustima da su se neke stvari preuranjeno radile, da se usmjerava sve skupa samo u jednom pravcu, a da će cijeli niz stvari ostati nepokriven i to još uvijek treba doraditi, naglasio je Sever.

Pokos: Demografi nisu uključeni u izradu registra

Demograf Pokos rekao je kako se čulo u medijima da je 31 tijelo, odnosno institucija, ureda i slično uključeno u izradu prijedloga zakona, no niti jedan demograf.

– Koliko je meni poznato, niti jedan demograf nije uključen. Može me gospođa Rogić Lugarić demantirati, ali koliko ja znam, niti jedan demograf. Ako je registar stanovništva predviđen za ubuduće umjesto provedbe popisa stanovništva, koje je znatno skuplje, nego što će ovo biti za koje desetljeće, gdje ćemo samo jednostavnim klikovima povući ono što nam je potrebno, u koje podatke, meni stvarno nije jasno. Također mi nije jasno, a i mnogi stanovnici zaziru čim čuju Ministarstvo financija i porezna uprava, zašto porezna uprava mora voditi taj središnji registar? U najvećem broju država to vodi ministarstvo unutarnjih poslova dotične države, vodi statistički zavod. Recimo kod nas je to moglo voditi Ministarstvo uprave ili Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Ali zašto baš porezna uprava? U objašnjenjima se navodi, između ostalog, da je najbolje to rješenje jer dodjeljuje OIB te ima sve podatke o stvorenim dohocima te o imovini osoba. Dakle, to bi bio razlog koji su oni naveli zašto će porezna uprava upravljati središnjim registrom, istaknuo je Pokos.

OIB temelj za registar

Pokosu je odgovorila državna tajnica u Ministarstvu financija Rogić Lugarić rekavši da ne bi išla u negativnu percepciju Ministarstva financija i porezne uprave.

– Lijepo je rekao gospodin Pokos, sudjelovala je 31 institucija. U tim institucijama je bio i Središnji ured za demografiju. Tako da smo imali i taj dio zastupljen u našoj radnoj skupini, rekla je.

Dodala je da je izrada registra baš pri Ministarstvu financija zato što ono, točnije porezna uprava, dodjeljuje OIB.

– OIB je temelj za službene evidencije u svim tijelima u Hrvatskoj. Prema tome, sve ove baze, svi ovi podaci koji će se razmjenjivati iz drugih tijela primarno se razmjenjuju preko OIB-a. To je prvi razlog zašto je ovaj registar pri Ministarstvu financija. Također, ako već želimo voditi ciljane socijalne politike, ali ne samo socijalne politike nego i porezne i sve druge ciljane politike, onda se ovdje radi o tome da mi moramo uparivati podatke s dohocima i imovinama građana, što jedino u svom informacijskom sustavu ima porezna uprava, istaknula je.

Osvrnula se i na to što je demograf Pokos spomenuo kako većina zemalja ove registre vodi u drugim tijelima.

– Ministarstvo financija, odnosno porezna uprava, ovdje se vodila praksom skandinavskih zemalja, što je jedna od najboljih praksa kad su u pitanju ovi registri. U skandinavskim zemljama ove registre vode porezna tijela, a jednako tako i u Estoniji i u Sloveniji. Tako da su to bili neki naši uzori. Zaista kad se govori o ovim registrima, onda se vrlo često spominju skandinavske zemlje kao svojevrsne uzore, a u tim zemljama porezna tijela upravo vode ove registre, istaknula je Rogić Lugarić.

Pokos joj je kratko uzvratio kako u Središnjem uredu za demografiju nema zaposlenih demografa i da oni nisu sudjelovali u izradi registra. Dodao je i da u Sloveniji registar vodi MUP, a ne porezna tijela kako je navela.

Sever problematizirao upravljanje podacima

Sever je rekao kako se prikupljaju i neki podaci za koje se ne vidi iz samoga sustava, kako je postavljen, da su to podaci koji se daju dragovoljno, ali i da  zapriječene kazne za sve one koji ih neće dati.

– Ministar je i objašnjavao da se neće morati dati podaci, ali to ne piše. I još jedna stvar ovdje je vrlo važna. Mi kad smo te sve podatke davali pri popisu stanovništva, onda su ti podaci bili zna se gdje – u Državnom uredu za statistiku, bili su tamo na jednome mjestu. Sada ulazimo u sustav u kojem će se s našim osobnim podacima baratati vrlo široko. Različita tijela javne uprave će imati pristup tim podacima. Kaže se da će se točno znati tko i kada. Bilo bi vrlo važno da mi koji dajemo podatke unutra, da se zna tko će ih koristiti, na koji način će se obrađivati, istaknuo je.

Smatra da ako je već nama zapriječena kazna za podatke koje nismo dobro prijavili i uveli da treba biti i kazna i za one koji barataju podacima.

– Vidjeli smo da u ovoj zemlji cure podaci na sve strane, bilo da je riječ o lijevoj ili desnoj strani uprave. Tajni podaci iz složenih sustava iscure u javnost. Što će biti sad ovdje gdje će sva sila ljudi baratati podacima? Postoji li negdje da će njima biti zapriječena kazna ako budu iscurili podaci?, upitao je Sever.

Snimka cijele emisije Otvoreno: