Prijetnje profesoru nakon kritike sarajevske gradonačelnice

Prijetnje koje traju već šest dana su bile samo okidač Franji Šarčeviću da donese odluku da s obitelji napusti Bosnu i Hercegovinu.

Sve je počelo kada je ovaj profesor matematike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu i urednik portala Prometej.ba prenio 1. marta na X-u fotografiju gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić (Socijaldemokratska partija BiH) s njenog profila na Facebooku.

Na ovoj fotografiji ona, tokom proslave Dana nezavisnosti BiH, pozira s malodobnim djetetom u maskirnoj košulji i zelenoj beretki.

“Lice djeteta sam sakrio. Poenta je upravo u zloupotrebi djece najmlađe dobi, razvijanju ratnoljubnog diskursa i grozno je što se takav diskurs njeguje s najviših instanci, kao što je gradonačelnica glavnoga grada Bosne i Hercegovine. Najgore je što je to postalo ‘normalno'”, kazao je Šarčević za RSE.

Nakon njegove objave, kako kaže za RSE, uslijedile su “salve prijetnji”.

“Ovo je profesor na PMF. On predaje našoj djeci. Njemu smeta što svaki Bošnjak i Bošnjakinja moraju njegovati. E, što si bio profesor, bio si. Dolazim profesore”, prijetnje su koje su upućene Šarčeviću s Facebook profila Admira Mujanovića, nakon posljednje kritike sarajevske gradonačelnice.

Mujanović je vijećnik u Hadžićima, nekadašnjoj sarajevskoj gradskoj općini, koja je u sastavu Kantona Sarajevo.

Za RSE kaže da je on otac djeteta koje je na slici, ali negira da je prijetio Šarčeviću i tvrdi da je “neko napravio moj lažni profil kojeg više nema”.

“Ja sam magistar prava. Na osnovu ovog što ja vidim, nijedan ozbiljan policajac neće ovo shvatiti kao prijetnju. Evo i da sam ja to napisao: Šta znači ‘dolazim profesore'? Prijetnja je ‘dolazim da te ubijem' i da se navede nečije ime i prezime kojeg ovdje nema”, kazao je Mujanović za RSE i dodao da policiji nije dao izjavu.

Mujanović je na Facebooku objavio broj telefona i broj kabineta Franje Šarčevića, i raspored njegovih predavanja. U tome, kako kaže, “ne vidi ništa sporno”.

“Šarčević je profesor na PMF-u. On predaje djeci. Je li realno da on, umjesto da radi svoj posao, duži niz godina provocira javnost. Njemu smeta što je na ovoj slici simbol odbrane BiH, u kojoj i on živi, a ne samo Bošnjaci. U Hercegovini su posvuda šahovnice, a on ne komentariše o tome. On se presigurno osjeća u ovom društvu zato što je Franjo, a ne Admir”, kazao je Mujanović za RSE.

Najavio je podnošenje krivične prijave protiv Šarčevića “zbog laži da sam mu ja prijetio”.

Iz policije Kantona Sarajevo nisu željeli komentirati Šarčevićevu prijavu, a na upit RSE nije odgovorila ni sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić.

Inače, Šarčeviću ovo nije prva prijetnja. On je godinama u svojim kolumnama kritizirao politiku i poteze vladajućih nacionalnih stranaka u BiH, a sve ih je sažeo u knjigu “Izvan stroja. Nacionalno, građansko i druge opsjene” objavljenu prošle godine.

Reakcije vlasti i opozicije na slučaj Šarčević

Iz Socijaldemokratske partije BiH koja je vladajuća u Kantonu Sarajevo, u entitetu Federacija BiH i na državnom nivou, a čija je potpredsjednica sarajevska gradonačelnica, nisu odgovorili na upit RSE da li osuđuju napad na Franju Šarčevića.

Druga vladajuća stranka u ovom kantonu, Naša stranka, oglasila se saopćenjem u kojem je navela da “napadi na njega (Šarčevića) nesumnjivo pozivaju na mržnju, na njegovo protjerivanje s posla, te na fizički obračun”.

“Sad je napadnut Šarčević, jučer je napadnuta Jasmila Žbanić (redateljica), sutra može biti bilo ko, ili možda niko, jer se, upravo zbog ovakvih napada, više niko neće usuditi da iznosi nepopularna mišljenja”, naveli su, pored ostalog u saopćenju.

U međuvremenu, Jasmin Šaljić, zastupnik Stranke za BiH u Skupštini Kantona Sarajevo, koja je opozicija, na društvenim mrežama je najavio da će “na prvoj narednoj sjednici tražiti od Univerziteta u Sarajevu, rektora Rifata Škrijelja i matičnog fakulteta da sankcionišu i da se ograde od istupa profesora Franje Šarčevića”.

Zastupnik Šaljić i rektor Škrijelj nisu odgovorili na pozive RSE. Do objave ovog teksta nije se oglasio ni Prirodno-matematički fakultet.

Što kažu novinari?

Novinarska udruženja osudila su govor mržnje prema Šarčeviću i pozvala na njegovu zaštitu.

Udruženje “Umbrella”, koje okuplja istraživačke medije u BiH, pozvalo je policiju i pravosuđe na “hitnu reakciju”, te saopćilo da očekuje od njih da zaštite Šarčevića i sankcioniraju odgovorne.

“Jasno je da se gradonačelnik, bilo Sarajeva, Mostara ili Beča, ne treba slikati s malodobnom djecom u svrhu političke samopromocije. Svaka normalna osoba bi ovo kazala. Ako Franjo Šarčević ode iz Sarajeva, to će biti poraz ovog društva. Ja ga pozivam da ostane – zbog nas normalnih”, kazala je za RSE Kristina Spajić-Perić, urednica portala Hercegovina.info iz Mostara, koji je jedan od 13 članova Umbrelle.

U ovoj medijskoj kući su se, dodaje Spajić-Perić, ona i njene kolege “suživjeli” sa svakodnevnom inspekcijama koje im dolaze, prijetnjama i napadima na imovinu.

“Trenutno smo meta niza tzv. SLAAP tužbi. Naprimjer, bivši ravnatelj Zavoda za zdravstveno osiguranje nas tuži zbog članaka u kojima imamo sve dokaze, slučajevima koji su predmet istrage policije i tužiteljstva. Kad pitamo, dobijemo odgovor da je ‘istraga u tijeku'. A suđenje po njegovoj tužbi za klevetu protiv nas je odmah počelo”, kazala je Spajić-Perić za RSE.

SLAAP (engleski Strategic Lawsuit Against Public Participation ili strateška sudska tužba protiv participacije javnosti) fenomen je koji su prepoznale novinarske organizacije i Evropsku parlament koji je zatražio donošenje direktive kojom bi se to spriječilo.

Riječ je o nizu tužbi koje su podnesene protiv lica ili organizacija koji javno govore o pitanjima od javnog interesa u svrhu cenzure, zastrašivanja i gušenja javne kritike tako što se tuženi optereti sudskim procesom i troškom pravne obrane sve dok ne odustanu od kritike ili protivljenja.

Ranko Mavrak, novinar iz Sarajeva, ocijenio je za RSE da “hajka protiv Franje Šarčevića pokazuje koliko je društvo u BiH zatrovano lažnim domoljubnim narativima koji sprječavaju bilo kakvu kritiku”.

“Neprihvatljive su takve pojave, gdje se u jednim slučajevima svode na manipuliranje djecom, u drugim glorificiranje ratnih zločinaca ili gdje se ukazivanje na kriminal političkih vrhuški odmah proglašava napadom na ili izdajom nacionalnih interesa. Najgore je što takve hajke mogu izazvati tragične posljedice prema ljudima koji se usude kritički osvrnuti na stanje u BiH”, smatra Mavrak.

Mavrak kaže da “u ovoj državi ne postoji sustav koji bi štitio ljude koji pošteno rade svoj posao, a otvara prostor za nasilnike koji misle da koristeći rupe u zakonu mogu vladati ovom zemljom”.

Napadi, kriminalizacija klevete i ‘strani plaćenici'

Samo u protekle dvije godine u BiH je zabilježeno više od 150 verbalnih, ali i fizičkih napada na novinare ili njihovu imovinu, prema podacima novinarskih udruženja i Misije Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) u BiH.

Većina slučajeva nije procesuirana.

Bivši novinar BN televizije Vladimir Kovačević je metalnim palicama pretučen 2018. godine ispred zgrade u Banjoj Luci u kojoj je živio.

Napadači Nedeljko Dukić i Marko Čolić osuđeni su nakon dvije godine procesa na četiri, odnosno pet godina zatvora zbog pokušaja ubojstva.

Posljednji fizički napad na novinara je iz januara 2024. godine kad je pretučen novinar times.ba Mirza Dervišević.

Suđenje napadaču Bojanu Radovanoviću počelo je 20. februara. Prema navodima optužnice, Radovanović je na Derviševića bio “krajnje ljut i kivan” zbog objavljenih tekstova o navodnoj neregularnosti pri izgradnji zgrade u centru grada, čiji je investitor firma u kojoj je Radovanović suvlasnik.

“Hajde, napiši još jednom takav tekst, ja ću te ubiti”, prijetio je Radovanović, prema optužnici, dok je “cipelario” Derviševića u jednom kafiću u Brčkom, na sjeveroistoku Bosne.

Garantiranje medijskih sloboda jedan je od 14 uvjeta koje je EU u maju 2019. godine postavila pred BiH za početak pregovora o članstvu.

U međuvremenu je entitet Republika Srpska, usprkos upozorenjima međunarodnih organizacija, EU-a i zapadnih ambasada, izmijenila zakon i klevetu odredila kao krivično djelo.

Od sankcija su izuzeti političari koje štiti imunitet.

Nakon toga je usvojen i, kako se kolokvijalno naziva, nacrt zakona o stranim agentima. Prema nacrtu, koji bi se nakon javne rasprave trebao kao konačni prijedlog usvojiti u Narodnoj skupštini, Ministarstvo pravde RS će moći kontrolirati i zabraniti rad nevladinih i neprofitnih organizacija koje primaju donacije iz inozemstva.