Bačić: Posljednjih godinu dana obnova se značajno ubrzala

Danas se sastao i Savjet za obnovu. Je li se proces produljio zato što se obnova provodi u skladu s novim protupotresnim standardima? Koliko je dosad uloženo, koliko je projekata u tijeku i kada će obnova završiti? 

Bačić: Možemo biti zadovoljni

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je u HTV-ovoj “Otvoreno” ako se govori o konstrukcijskoj i nekonstrukcijskoj obnovi, a financirana je iz Fonda solidarnosti, a odnosi se na zgrade javne namjene, onda se obnova značajno ubrzala.

S današnjim danom završila je obnova za cca 11 600 zgrada.

– Od toga se 11 tisuća odnosi na privatne zgrade s 42 500 stambenih jedinica. I 600 zgrada javne namjene, poručio je.

Naglasio je da se obnova ubrzala u zadnjih godinu dana i s današnjim danom utrošeno su dvije milijarde i 400 milijuna eura.

Dodao je kako je u 2023. godini u obnovu uloženo tri puta više, nego proteklih godina.Ž

Bačić je poručio kako obnova ide zadovoljavajućim tempom.

– Ali nikad ne možemo do kraja biti zadovoljni. Postoje i subjektivne, ali i objektivne okolnosti, toga smo svjesni, kazao je.

– Zadovoljni možemo biti, jer smo potrošili sredstva iz Europskog fonda solidarnosti u cijelosti. I više od toga. Sada smo počeli s cjelovitom obnovom, koju financiramo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Osigurali smo milijardu i 470 milijuna eura. Zatvorili smo kontejnerska naselja, zbrinuli smo većinu ljudi, poručio je.

Najveći izazov je bio nedostatak građevinske operative. Postavljen je sustav, konstrukcijske obnove i postavljeni su najviši standardi. 

Korlaet: Od 207 projekata obnove završeno je njih 176

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet kazao je kako smatra da se Ministarstvo više skoncentriralo na područje Banovine i Petrinje.

– Tamo su brojke zaista uzlazne. Obnova u Zagrebu ide nekako malo sporije. Mi bismo voljeli da se to malo ubrza, istaknuo je.

Grad Zagreb brine o zgradama u vlasništvu Zagreba.

– Imamo ukupno 207 projekata obnove od kojih je 176 završeno, a 31 je još u procesu. To su prije svega škole, rekao je.

Poručio je kako je potres potaknuo procese obnove, koji se tako skoro ne bi dogodili, da nije bili potresa.

Grad Zagreb je za obnovu dobio europski novac. Za 207 projekata iz Fonda solidarnosti Grad Zagreb je povukao čak 190 milijuna eura.

– Taj novac nam je sigurno jako pomogao da te zgrade privedemo svrsi. Te su zgrade ojačane, te mogu podnijeti i jače potrese, dodao je. 

Atalić: Iz potresa smo puno toga naučili

Posljednjih dana se u Zagrebu tlo opet pomalo trese. Čak je i danas bio jedan slabiji potres. Josip Atalić, izv. prof. dr. sc., Građevinski fakultet u Zagrebu naglasio je kako je struka jako puno naučila od zagrebačkog i petrinjskog potresa.

– Tek sad počinjemo dizati glavu iz vode. Najviše o tome svjedoče kolege, koji su vani na studijima i sveučilištima. Kad se vrate nakon godinu, dvije, i kad u tom razdoblju pogledaju što se sve napravilo, onda oni ostanu stvarno oduševljeni. Napravljeni su veliki pomaci, u odnosu kako se radilo prije potresa, Odnosno sve te aktivnosti, koje smo pokušavali i trebali pokretati prije potresa, rekao je.

– Definitivno, i struka i mi svi zajedno smo naučili jako puno. Sad pokušavamo djelovati da zadržimo kvalitetu, i da se u budućnosti s ponosom sjećamo kako smo sve napravili, dodao je.

Problem je bio i s legalizacijom, struka je savjetovala neku minimalnu razinu obnove.

– To je bilo pedeset posto važećih propisa, onda smo imali razinu tri,koja je nekako između 75 posto i s tim smo definirali minimum, koji zadovoljava i građani mogu biti zadovoljni, poručio je. 

Celjak: Osjeti se zadovoljstvo građana

Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak istaknuo je kako je Sisačko-moslavačka županija jedno veliko gradilište.

Brojni objekti su obnovljeni. Ali još uvijek traje obnova, pa su i ostali objekti u obnovi.

Naglasio je da se osjeti zadovoljstvo građana na tom području. Posebice brzinom obnove obiteljskih kuća, stambenih zgrada, ali i zamjenskih objekata.

– Najvažnije je vratiti ljude u njihove domove. Ljudi su razumni i razumiju da se u tih dvadesetak sekundi dogodila velika šteta, prije svega, tragedija, u kojoj su moji sugrađani izgubili živote. U toj katastrofi su oštećeni mnogi domovi, stambene zgrade, brojne zgrade – bolnice, domovi zdravlja, škole, ceste, infrastruktura, mostovi, energetski sustav. Razumiju da je potrebno vrijeme i da je nemoguće obnoviti sve istovremeno, dodao je.

Obnova objekata javne namjene ide dobrom dinamikom. I Celjak kaže da je zadovoljan.

Bolnice će biti najmodernije. Na području Petrinje izgrađene su nove škole.

U Sisačko-moslavačku županiju opet se vraća život.  

“Vlada je osigurala, ali se Grad morao jako potruditi da dođe do tog novca”

Korlaet je naglasio kako je Vlada osigurala novac iz Fonda solidarnosti, ali taj novac nije stajao u nekoj kasi, nadomak ruke, pa da je Grad Zagreb mogao samo posegnuti za njim.

– Morali smo kroz čak osam poziva, svaki za pojedini resor, svaku pojedinu domenu. Morali smo aplicirati s našim projektima, koji su morali biti izrađeni prema najstrožim pravilima Europske komisije, poručio je.

Dodao je da su on i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević vodili preko sto potresnih koordinacija.

Vlada je osigurala, ali se Grad morao jako potruditi da dođe do tog novca.

Bačić je rekao da je Vlada omogućila taj novac i donijela je važne zakone da bi se obnova ubrzala.

Obnova se ne radi zbog političkih stranaka, već zbog građana.

Dana 22. ožujka je biti četvrta obljetnica zagrebačkog potresa, a Bačić je istaknuo da se svakodnevno obilaze područja kako bi se ubrzala obnova na zagrebačkom području.