Markotić za HRT: COVID kod dosta ljudi ostavio brojne posljedice

Prof. dr. sc. Alemka Markotić, dr. med., ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, u Dnevniku HRT-a rekla je kako je mnogo toga bilo izazov u tim danima.

– Kada smo vidjeli što se u Kini događa pa onda i u Italiji i cijeloj Europi, shvatili smo da moramo brzo reagirati te upotrijebiti sve znanje. No nitko u svijetu nije poznavao taj virus i nije bilo lijekova ni cjepiva, a u početku se teško dolazilo i do zaštitne opreme, rekla je.

Dodaje kako Hrvatska ima veliko povijesno iskustvo u svladavanju različitih epidemija i u borbi s infektivnim bolestima. 

– To akumulirano iskustvo i “štamparovske ideje” u prvom valu pomogli su da se dobro obranimo, rekla je.

– Važno je reći da nikada ne smijemo podcjenjivati zarazne bolesti i moramo se spremati za neke ponovne opasne epidemije i pandemije, dodala je.

Ističe kako se o tome govorilo i prije ove pandemije na razini Svjetske zdravstvene organizacije. Kako kaže, razgovaralo se o bolesti X koja se može pojaviti i za koju se mora upotrijebiti sve što je raspoloživo od znanja kako bi se bilo spremno u kratkom roku kreirati dijagnostička sredstva i kako bismo bili spremni napraviti lijekove i cjepivo, ali isto tako i onaj dio kako bi se proizvela zaštitna oprema.

– S ovim iskustvom bismo mnogo bolje reagirali, istaknula je.

Markotić smatra kako bi trebala i dalje biti trajna edukacija ljudi.

– Ono što je bio problem u Hrvatskoj je infrastruktura zdravstvenih ustanova. Odlukom Vlade RH, premijera i ministara, pokrenula se velika obnova i izgradnja, u prvom redu i u Klinici za infektivne bolesti, i mi smo danas imali završetak prve faze obnove Klinike, naglasila je.

Na pitanje koliko je COVID danas prisutan na Klinici, Markotić je odgovorila da ima slučajeva i COVID-a i gripe, ali kako to nije veći broj nego što bi se očekivalo za respiratorne bolesti u zimi.

– I dalje se trebaju čuvati oni koji su u rizičnim skupinama, naglasila je.

Markotić ističe kako je COVID kod dosta ljudi ostavio brojne posljedice.

– To je virus kojemu je glavni cilj organ pluća, ali i brojni drugi organi. Prisutna su zbog njega oštećenja pluća, kardiovaskularnog sustava, probavnog sustava, mentalni problemi. Gotovo nema sustava u našem tijelu koji nije bio pogođen, istaknula je.

Dodaje kako je postotak stanovništva i na kontinuiranoj zdravstvenoj skrbi zbog toga.

Što se tiče razvoja i primjene cjepiva, Markotić je rekla da je to najveća klinička studija gdje je 7,5 milijardi ljudi cijepljeno s uspjehom.

– Nuspojave na tom golemom broju ljudi su minimalne. Smatram da je to epohalni uspjeh koji će se u budućnosti još dodatno vidjeti, naglasila je.

Evo podsjetnika na epidemiju koja je 2020. promijenila način života kakav smo dotad poznavali

Vijest je ovo koja je prije četiri godine potvrdila globalnu zdravstvenu opasnost i označila snažniju borbu protiv nepoznatog virusa.  

– U idućim danima i tjednima očekujemo da će broj zaraženih, smrtnih slučajeva te pogođenih zemalja biti još veći. Zato samo procijenili da COVID može biti okarakteriziran kao pandemija, rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije.

Redovi za testiranje bili su sve duži i duži, u laboratoriju Klinike za infektivne bolesti radilo se dan i noć.

– Na dnevnoj bazi broj uzoraka je rapidno rastao, onako eksponencijalno, i premašivao je zapravo naše dijagnostičke kapacitete za koje smo inače bili spremni, sjeća se dr. sc. Lidija Cvetko Krajinović s Odjela za znanstvena istraživanja.

S rastom broja zaraženih i umrlih, život se mijenjao. Cijepljenje, izolacije, zatvaranja, zabrane. Na prvoj crti obrane u bolnicama bilo je svega.

Sestra Marica bila je u službi kad je stigao prvi zaraženi pacijent.

– I znali smo i bili smo svjesni da više ništa neće biti isto kao što je bilo prije. Bio je to za sve nas velik izazov, bilo nam je teško, bilo nas je izrazito strah jer nismo imali pojma s kakvim virusom imamo posla, kaže Marica Trogrlić, glavna sestra Zavoda za infekcije probavnog trakta.

Izazovi i medicinski i prostorni.

– Kako se povećavao broj pacijenata, tako smo morali prilagođavati u hodu s dodatnim šatorima, kontejnerima i svim drugim uz našu prijamnu ambulantu i sve druge odjele, rekao je izv. prof. dr. sc. Ivan Puljiz, dr. med., predstojnik Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Učilo se u hodu, kaže ministar, reorganizacija i brze reakcije pokazale su snagu na mnogim razinama.

– Tako da sam iznimno sretan i zadovoljan što, kad povučemo crtu, možemo reći da nijednom našem građaninu nije nedostajala zdravstvena skrb, nisu umirali u nehumanim uvjetima, nije nedostajalo respiratora, nije nedostajalo ničega, uključujući lijekove i cjepiva, naglasio je Vili Beroš, ministar zdravstva.

Do kraja pandemije u Hrvatskoj je potvrđeno 1 273 256 slučajeva zaraze virusom. Umrlo je 18 213 osoba.