Kako organizirati vozni red vlakova?

Cilj konferencije, koja je održana na zagrebačkom Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Saveza za željeznicu, bio je potaknuti otvoreni dijalog među dionicima tržišta željezničkog prijevoza, za čije poslovanje je presudan kvalitetan željeznički vozni red, a u dijalog uključiti i znanstvenu zajednicu, javna tijela i jedinice lokalne samouprave.

Po iznijetim podacima, lani je u Hrvatskoj bilo 19 željezničkih prijevoznika u teretnom prijevozu, od kojih je 13 bilo aktivno, dok su u putničkom danas registrirana dva prijevoznika.

– Svi oni se susreću s različitim izazovima na tržištu, a jedan od bitnih je i izvršenje voznog reda. Stručna znanja vezano za vozni red i kvalitetnu uslugu postoje, ne samo u krugovima akademske zajednice, već i kod samih prijevoznika, upravitelja infrastrukture pa čak i tijelima javne uprave, no potrebno je uskladiti te sfere i suradnjom osigurati prijeko potrebni razvoj prijevozne usluge, istaknuli su iz HAKOM-a u priopćenju o konferenciji.

Po kojem voznom redu vozimo?

Na konfrenciji su održane prezentacije o načinu planiranja voznog reda, mogućim novim načinima izrade voznog reda te izazovima s kojima se susreće upravitelj infrastrukture. Pritom su predstavnici akademske zajednice, HAKOM-a, HŽ Infrastrukture i drugih institucija govorili o voznom redu iz perspektive regulatornog tijela, o planiranju voznog reda na hrvatskoj željezničkoj mreži, o taktnom voznom redu, o standardima povezanosti i planiranju prijevoznih željezničkih mreža, itd.

I na prezentacijama i panel raspravi je istaknuta važnost voznog reda u putničkom prijevozu s posebnim naglaskom na točnost, učestalost i dobru povezivost svih važnih čvorova koji putnicima osiguravaju veze za nastavak putovanja, dok je u teretnom prijevozu važno uspostaviti stabilne trase vlakova između luka i graničnih prijelaza, što je izuzetno teško u vrijeme velikih infrastrukturnih radova.

Za putnički prijevoz postoji alternativa supstitucije autobusima, no te alternative za teretni nema, stoga je bitna učestala i kvalitetna koordinacija između prijevoznika i upravitelja infrastrukture, naglasili su sudionici konferencije.

Prijevoznici su pritom istaknuli problem planiranja zatvora pruga i nedostatak mjesta za privremeno zaustavljanje vlakova, kao i potencijal zagrebačkog Ranžirnog kolodvora, koji bi bilo potrebno pripremiti i za nadolazeće radove na infrastrukturi kao ključno mjesto prijema i otpreme vlakova.

Također, naglašeno je da često izostaje komunikacija prema putnicima što je ključno kod radova na pruzi, kada se organizacija prijevoza mijenja i putnicima nije više dostupna razina usluge i kvaliteta koju su imali prije radova.

Sudionici su se složili da je samo zajedničkim naporima svih dionika moguće izraditi kvalitetni vozni red kao osnovicu kvalitetne usluge presudne za poslovanje tržišta željezničkih usluga, a posljedično i kao pomoć u razvoju gospodarstva i boljih demografskih trendova, naglašava se uz ostalo u priopćenju.