Milanović na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Ludbrega: RH u neviđenoj krizi

Bilić: Ludbreg ima ambiciozan mladi tim za europske projekte

Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić rekao je kako u njegovom gradu ima puno razloga za zadovoljstvo, budući da je napravljeno nekoliko važnih iskoraka.

– Prije svega, radi se o stabilizaciji proračuna vezanom uz investicijski ciklus naših poduzetnika, ali i novih koji započinju svoje investicije u ludbreškim gospodarskim zonama. To nam je važno i zbog rasta zaposlenosti, izvoza, stvaranja novih vrijednosti koje će pomoći izvorni rast prihoda grada i novi razvoj, kazao je Bilić.

Druga važna komponenta je razvijanje projekata povezanih sa zelenim i obnovljivim izvorima energije, dodao je.

Posebno je naglasio ulaganja u obrazovanje i mlade.

Cijelu godinu smo odrađivali važan i zahtjevan projekt regionalnog znanstvenog centra u STEM području za djecu, od najmlađih pa do srednjoškolaca, vrijedan gotovo 4 milijuna eura. To je zapravo jedan od najvažnijih projekata za promociju Ludbrega kao mjesta bogate kreativne povijesti i budućnosti, izjavio je Bilić.

Istaknuo je i kako je Grad Ludbreg jedan od onih gradova koji imaju izvanredan i ambiciozan mladi tim za europske projekte koji neumorno planiraju i prijavljuju nove projekte.

Milanović: Hrvatska trenutno u neviđenoj krizi

O važnosti korištenja novca iz europskih fondova govorio je i predsjednik Zoran Milanović koji je naglasio da tog novca neće biti još dugo.

– Uskoro će EU fondovi biti sve manji i manji. Zemlja ne smije doći u fazu jedne energetske, ekonomske inercije u kojoj će kao Portugal, Grčka nakon toga 30, 40 godina gledati prema gore i biti svjesna da dalje ne može i da će ta razlika između nas i onih koji su bogatiji, ostati zauvijek, ili barem zauvijek za vrijeme naše generacije, kazao je Milanović.
Poručio je da treba proizvoditi, ali ne bilo što.

– To može samo obrazovani i dobro trenirani i motivirani ljudi koji rade, majstori, majstorice. Ne mogu svi raditi na kompjuterima, rekao je Milanović.
Ustvrdio je da je Hrvatska trenutno u neviđenoj krizi.

– Ljudi naprosto pristaju, ne zauvijek i ne više, na to da ih se vuče za nos, da im se uzima sloboda, da ih se moralno ponižava i uvjerava da je crno-bijelo zeleno. Bila je korona, užasno komplicirano razdoblje kroz koje smo prošli svi mi na zapadu oštećeni. Bilo je opravdanih stvari, bilo je potpunih ludosti, da ne kažem idiotarija i ljudi to osjećaju, rekao je Milanović.

Spomenuo je i rat u Ukrajini kazavši da će učiniti sve da Hrvatsku drži što je moguće dalje od tog ili bilo kojeg drugog rata.

Robna pokrivenost uvoza izvozom u Hrvatskoj je, koliko god loša, bolja nego ikad, dodao je.

– Uvijek je to bilo jedva 50%, a sada je preko 50%. Hrvatska nema problema s platnom bilancom i prvi put je imala pozitivnu platnu bilancu kad sam ja bio premijer, prvu u povijesti, Jugoslavija ju nikad nije imala. Da ne bih sebi previše davao na važnosti, tada su je počele imati i druge europske države, ali mi smo to napravili među prvima, rekao je Milanović.

Međimurski župan Matija Posavec u svom je obraćanju rekao da je Ludbreg grad kreativnosti, inovativnosti, dobrih ideja i grad razvoja koji ima sve one odlike koje mora imati jedan moderan europski gradić.

To je odlika ne samo Ludbrega, nego odlika cijelog sjevera Hrvatske, kao najrazvijenijeg, najinovativnijeg i najnaprednijeg hrvatskog kraja, regije koja raste, koja se razvija i koja hrani cijelu Hrvatsku, kazao je Posavec.

Iznio je podatak da je Hrvatska u prošloj godini uvezla robe za 39,5 milijardi eura, a izvezla 22,5 milijardi eura, ali da je Sjever potpuno druga priča.

– Ako je izvoz po glavi stanovnika u Hrvatskoj 4.730 eura, na sjeveru Hrvatske je ovakva; Međimurska županija 8.105 eura, Varaždinska 6.707, Koprivničko-križevačka 4.850 i Krapinsko-zagorska 4.740 eura po glavi stanovnika, naglasio je Posavec.

Na svečanoj sjednici ludbreškog Gradskog vijeća dodijeljene su gradske nagrade i priznanja, a počasnom građankom Ludbrega proglašena je Mirjana Špoljarić Egger, rođena Ludbrežanka koja je odrastala u Švicarskoj, gdje je 2000. godine započela i diplomatsku karijeru.