Republika Srpska dala Kinezima prednost u poslu vrijednom 100 miliona eura

Tender nije ni raspisan, a već je poznato ko bi mogao biti izvođač radova na rekonstrukciji ceste duge 15 kilometara između Foče i Šćepan Polja, na istoku Bosne i Hercegovine.

Barem tako izgleda nakon što je Vlada Republike Srpske potpisala krajem februara memorandum s China Road and Bridge Corporation (CRBC) dajući im prednost na budućem tenderu.

Dogovoreno je da će entitet i kineska kompanija kod Uvozno-izvozne banke Kine (EXIM) zajedno tražiti kredit od 100 miliona eura, koji bi vraćao ovaj entitet.

Izvođač radova, prema zakonu o javnim nabavkama, morao bi se izabrati na javnom pozivu. No, prije toga, i sam predsjednik Vlade RS Radovan Višković je najavio da će se favorizirati kineska kompanija.

Ova cesta je glavna veza Sarajeva i Podgorice i trenutno je u jednom dijelu makadamska.

U drugom entitetu, Federaciji BiH, CRBC je diskvalificiran na tenderu za izgradnju desetkilometarskog tunela Prenj, od Sarajeva prema Mostaru, vrijednog oko 400 miliona eura, u junu 2023. godine

Kao razlog je navedeno dostavljanje lažne dokumentacije.

Kineska korporacija CRBC radi ili je radila na projektima plaćenim milijardama eura kineskih kredita u Srbiji i u Crnoj Gori. U Crnoj Gori je je drugi najveći porezni dužnik, prema podacima Poreske uprave te države.

Zašto se favorizira kineska kompanija?

“Kada imate finansiranje, imate i prednost u samoj javnoj nabavci”, rekao je premijer RS-a Radovan Višković na konferenciji za medije 13. marta.

Na pitanje novinara znači li to da je favorizirana kineska korporacija, Višković je kazao da “na neki način jeste”.

No, Đorđe Vučinić, zastupnik opozicijske stranke Za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS-a, Viškovićevu izjavu tumači tako da je “svima jasno da gdje idu kineski krediti, idu i kineske kompanije”.

“Katastrofa je to što premijer (Višković) ni ne krije kako prolaze naše javne nabavke”, kazao je Vučinić za RSE.

U Transparency international ovakav potez Vlade RS ne iznenađuje. Kažu kako će se javna nabavka formalno provesti, ali da će kineski ponuđač proći.

“Uslov kineskih kreditora gotovo uvijek je bio da izvođač radova bude iz Kine, i to ne samo za Republiku Srpsku, već i Srbiju. Pitanje je da li bi taj kreditni aranžman bio ugrožen ako bi neko drugi dobio posao”, kazao je Srđan Traljić iz Transparency International za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Okretanje RS-a prema kineskim bankama

Nakon što su zapadni kreditori, uključujući njemačke banke, zamrznuli već dodijeljena financijska sredstva za projekte u RS-u, kao odgovor na antidejtonske odluke donesene u protekle tri godine, vlasti tog entiteta najavile su jaču suradnju s Kinom.

Premijer RS-a Radovan Višković boravio je početkom aprila prošle godine u Pekingu gdje je, kako je saopćeno, “izrazio spremnost za razvoj saradnje u oblasti financija između Kine i Republike Srpske”.

Predsjednik tog entiteta Milorad Dodik je u danima nakon toga kazao da “raspolažemo uvjeravanjima da je kineska država i vlast odlučila da kao instrumente garancije i finansiranja prihvati obveznice RS”.

Istog mjeseca Dodik je s predstavnicima CRBC-a potpisao “Memorandum o razumijevanju i saradnji na projektima izgradnje autoputeva” u tom entitetu, u prisustvu premijera Viškovića i direktora Autoputeva RS Nedeljka Ćorića.

Ključno pitanje koje postavljaju ekonomisti je čime RS garantira povrat kredita uzetih za popunjavanje budžetskih manjkova ili za izgradnju infrastrukture.

“Sama RS nema mnogo imovine osim, recimo, Elektroprivrede kao jednog kapitalnog poduzeća u vlasništvu”, naveo je za RSE Igor Gavran, vanjskoekonomski analitičar.

Prema budžetu za 2024. godinu, RS se ove godine planira zadužiti na međunarodnom tržištu za 415,1 milion eura, a na domaćem tržištu za dodatnih 72,6 miliona eura. Planirano je i da entitet garantira za zaduženja javnih poduzeća i drugih institucija u iznosu do 250 miliona eura.

Republika Srpska je tokom 2023. godine morala vratiti oko 650 miliona eura kredita izdanih na osnovu obveznica i trezorskih zapisa od kojih su neke prodane na Londonskoj i Bečkoj burzi.

Tajni ugovori s kineskim bankama i izvođačima

Državna Kineska korporacija za ceste i mostove (CRBC) je jedan je od glavnih izvođača na infrastrukturnim projektima Pojasa i puta. Kroz tu inicijativu Kina osigurava kredite iz svojih državnih banaka za izgradnju infrastrukture širom svijeta.

CRBC godinama gradi u Srbiji i Crnoj Gori, ali ne i u BiH.

“Ovim projektom ulazimo i na tržište Republike Srpske”, izjavio je 29. februara generalni direktor CRBC-a za jugoistočnu Evropu Јang Dong potpisujući memorandum s premijerom RS Viškovićem.

Što se tiče drugih kineskih kompanija i njihovih poslova u RS-u, Shandong Hi-Speed International (SDHS) gradi 40-ak kilometara dugu dionicu autoceste Banja Luka-Prijedor vrijednu oko 300 miliona eura.

Ta dionica je dana kineskoj kompaniji pod koncesiju, ali Vlada RS nije objavila financijske dijelove ugovora usprkos presudama suda nakon tužbi Transparency International i Centra za životnu sredinu iz Banje Luke.

Vlada RS-a je odbijala zahtjeve da se objelodane svi detalji ugovora, uz obrazloženje da “kineska strana to ne dozvoljava”.

China State Construction Engineering Corporation gradi dionicu Vukosavlje-Brčko za 334,6 miliona eura, dok dionicu Brčko-Bijeljina vrijednu 179 miliona eura gradi China Overseas Engineering Group.

Dionice autoceste koja bi u konačnici vodila od Banje Luke do Beograda, financiraju se kreditom Kineske građevinske banke (China Construction Bank) koji će vraćati entitet RS.

Vlada RS do sad nije objavila detalje ni tih ugovora.

“Kriju se uslovi. Čim se nešto krije, postoji mogućnost da je neki dogovor u pozadini napravljen. Mi smo dobili dvije presude, Centar za životnu sredinu tri. Dostavili su nam ugovor (o gradnji autoceste Banja Luka-Prijedor), ali bez finansijskog modela, a taj dio je ključan i na njemu smo insistirali”, kazao je Srđan Traljić iz Transparency International za RSE.

Traljić kaže da je suština davanja koncesije na autocestu da rizik preuzima koncesionar. Dodaje da, prema onome što se zna, ovdje sav rizik preuzima RS.

“RS, kako je objavljeno, garantuje Kinezima isplativost tog projekta novcem iz budžeta, odnosno ako oni ne ostvare određenu zaradu od putarina, razliku će im platiti RS”, kazao je Traljić.

Kako su propali raniji aranžmani s CRBC-om?

Vlada RS i CRBC tek trebaju dobiti kredit od kineskih banaka, nakon čega bi se raspisao tender. Ovo nije prvi memorandum koji su potpisali ova kineska kompanija i Vlada RS-a. Prethodno su potpisali najmanje tri, ali nijedan projekt nije realiziran.

Milorad Dodik, kao premijer RS-a, susreo se u maju 2010. godine u Pekingu s predstavnicima CRBC-a kad je saopćio da ih je upoznao o mogućnostima gradnje i investicija u RS.

Autoputevi RS-a potpisali su u avgustu iduće godine predugovor s CRBC-om o izgradnji 72 kilometra autoceste Banja Luka-Doboj.

Sredstva je kod kineskih banaka trebao osigurati CRBC koji bi gradio tu cestu. Taj dogovor je propao.

Na koncu su novac osigurale europske banke i donatori.

Na kojim projektima CRBC radi u regiji?

Ova kineska korporacija otvorila je ured u Srbiji 2010. godine.
Sve projekte na kojima je radio ili radi CRBC je dobio direktnom pogodbom i financirani su kineskim kreditima.

Posljednji posao koji su dobili u Srbiji je izgradnja kanalizacije i postrojenja za otpadne vode u okviru srpsko-kineskog projekta nazvanog “Čista Srbija” vrijednog 3,2 milijarde eura.

Kineska korporacija je s oko 11,2 miliona eura drugi najveći porezni dužnik u Crnoj Gori nakon što su izgradili 41 kilometar autoceste od Podgorice do Kolašina na sjeveru.

Crna Gora je prvu dionicu autoceste Bar-Poljare gradila kreditom od skoro milijardu eura, uzetim od kineske Exim banke s rokom otplate do januara 2035. godine.

CRBC je gradio i Pelješki most, kojim je Dubrovnik kao najjužniji dio Hrvatske spojen s ostatkom države. Koštao je 420 miliona eura od čega je 357 miliona eura ili 85 posto grant iz budžeta Evropske unije.

Na tenderu su posao dobili ispred austrijskog Strabaga koji se bezuspješno žalio tvrdeći da je CRBC dao ponudu ispod cijene, jer dobiva poticaje od kineske države.