EU odlučio otvoriti pristupne pregovore s BiH

Nadovezujući se na preporuke Komisije od 12. ožujka 2024., Europsko vijeće odlučuje otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Europsko vijeće poziva Komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022., kaže se u zaključcima Europsokog vijeća.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je rekao odmah po usvajanju odluke da je na njegov prijedlog uvrštena rečenica da se pozove Europsku komisiju da pripremi pregovarački okvir koji će potom usvojiti Vijeće.

Ovo je bio veliki dugodišnji politički napor, najprije emancipirati temu Bosne i Hercegovine i staviti je na dnevni red EU-a, zatim emancipirati pitanje ravonopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda i osigurati da se svi važni, zatjevni insititucioalni koraci donesu, i u tome smo uspjeli, rekao je Plenković.

Ovo nije samo tehničko pitanje, ovo je velika geopolitička strateška poruka Europske unije svim narodima, svim liderima i institucijama, dodao je.

Plenković je rekao da je Hrvatska bila ključna da bi se došlo do ove odluke i da to nije bio nimalo lak proces.

– Europsko vijeće donijelo je odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Također na naš prijedlog uvrštena je i rečenica da se pozove Europsku komisiju da izradi pregovarački okvir kojeg će potom usvojiti vijeće. Ono što je bilo rađeno proteklih nekoliko godina može se sumirati na sljedeći način. Kada je Bosna i Hercegovina podnosila zahtjev za članstvo EU-u, bilo je to u veljači 2016. Tada smo bili uz Dragana Čovića, predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine i pomogli u ulogama europskih zastupnika. Kada smo prije godinu i četiri mjeseca davali status kandidata Bosni i Hercegovini, tada smo snažno podržali sve napore koji su omogućili da se ispuni dio kriterija za stjecanje tog statusa. Od tada, posebno podupirući rad predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto kojoj iskreno čestitam, kao i cijelom vijeću ministara i, naravno, parlamentu Bosne i Hercegovine, na poduzetim reformama, osobito nakon odluka Europskog vijeća u prosincu, posjeta predsjednice von der Leyen i nizozemskog premijera Ruttea u siječnju i kasnijeg donošenja niza zakona i drugih reformskih napora, omogućili smo da danas postignemo konsenzus, rekao je Plenković.

Plenković je poručio da BiH sada treba čvrsto uzeti Kairosov čuperak, ne dati mu da pobjegne i neka taj val koji smo danas pokrenuli unaprijedi život svih naših prijatelja u Bosni i Hercegovini.

Dodao je da je ova odluka ključna za opstanak i funkcionalnost države.

Naveo je i da mu je posebno drago da su se sve ove odluke donosile u trenutcima kada su politički predstavnici hrvatskoga naroda bili na najistaknutijim dužnostima u Bosni i Hercegovini i kada je hrvatska vlada snažno podupirala i omogućila konsenzus u EU-u.

Ovo je danas veliki dan za Bosnu i Hercegovinu, sva tri konstitutivna naroda i posebna poruka podrške Hrvatske. To je jedna od ljepših vijesti koju smo mogli imati za zaokruživanje naših međunarodnih aktivnosti na kraju drugog mandata, rekao je Plenković.

Plenković se oglasio i na društvenoj mreži X i čestitao predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto.

“Uspjeli smo! Na Europskom vijeću donijeli smo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Ovo je povijesni dan za našu susjednu i prijateljsku BiH! Čestitke od srca”, objavio je Plenković.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

“Nastavit ćemo pomagati BiH i štititi interese Hrvata kao konstitutivnog naroda”, naglasio je u nastavku objave.

I predsjednik Europskog vijeća Charles Michel čestitao je Bosni i Hercegovini.

“Vaše je mjesto u Europi. Današnja odluka ključni je korak na vašem putu prema EU-u. Sada treba nastaviti vrijedno raditi tako da BiH stalno napreduje kao što žele vaši građani”, poručio je Michel na društvenoj mreži X.

 Zahtjev za članstvo u Europskoj uniji BiH je podnijela u veljači 2016. godine, a status zemlje kandidatkinje dodijeljen joj je u prosincu 2022.

U središnjem Dnevniku HTV-a Jasna Paro javila se iz Bruxellesa i rekla kako je najavljena odluka o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom za Hrvatsku je najvažnija odluka.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je, nakon svega što je Bosna i Hercegovina napravila, odluka o otvaranju pregovora prirodan sljedeći korak koji EU napraviti.

I oni uvijek skeptični, poput Nizozemske ili Danske, koji svaki put ponavljaju da Bosna i Hercegovina ima još jako puno posla za napraviti, puno uvjeta za ispuniti, danas su rekli da će podržati odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je kako nema šanse da se ne donese odluka o Bosni i Hercegovini na ovom summitu.

– Neki izvori izvješća u nekom trenutku ovih dana su upozoravali da bi baltičke zemlje mogle iskoristiti odluku o Bosni i Hercegovini i da to uvjetuju time da i Ukrajina i Moldavija najkasnije na sljedećem summitu u lipnju dobiju točan datum početka pregovora. Premijer Plenković rekao je da je za Hrvatsku potpuno neprihvatljivo i da neće prihvatiti da se ta dva pitanja, te dvije teme povezuju, rekla je Paro.

Bosna i Hercegovina će za svaki sljedeći korak trebati ispuniti sve one uvjete koje je Europska komisija za nju skrojila još prije dvije godine, ali to ne umanjuje činjenicu da je ovaj summit prekretnica i da nakon njega za Bosnu i Hercegovinu počinje jedan dugotrajan, ponekad i vrlo, vrlo težak put i proces pregovaranja s EU.

– Političari ovo vrijeme do 21. ožujka koriste uglavnom tako da se hvale, da preuzimaju zasluge, da govore o tome kako su oni postigli ono što nitko prije njih nije, zanemarujući pri tom da je ovo velikim dijelom rezultat zapravo napora dužnosnika Europske unije, istaknula je Rubina Čengić, analitičarka iz Sarajeva. 

– Bosna i Hercegovina je ključna zemlja za Zapadni Balkan. Moramo otvoriti pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Ako ulazimo dublje u pitanje, čak i zemlje kandidati ne zadovoljavaju kriterije i ja mislim da faktor gospodarskog rasta, IPA 3 neće funkcionirati bez tog, naglasila je Željana Zovko, zastupnica u EU parlamentu.

Osim o proširenju, u Bruxellesu se na dvodnevnom summitu Europskog vijeća razgovara i o Ukrajini, izraelsko-palestinskom sukobu i jačanju europske obrambene sposobnosti. Odlučuje se o tome da se prihodi od zamrznute ruske imovine koriste za kupnju oružja Ukrajincima. Istodobno, Europsko vijeće pozvalo je na hitnu humanitarnu stanku koja vodi do održivog prekida vatre u pojasu Gaze.

– Hitno pozivamo na prekid vatre kako bismo brzo poslali više pomoći u Gazu, osigurali da stigne do ljudi kojima je potrebna te oslobodili taoce. Također pozivamo Izrael da se suzdrži od pokretanja kopnene ofenzive velikih razmjera u Rafahu. Onamo se sklonilo mnogi ljudi koji nemaju više kamo. Iznad svega moramo paziti da se sukob ne prelije na širu regiju, rekao je Mark Rutte, nizozemski premijer.