Bošnjački dužnosnici i SAD pozdravljaju Schmidtovu odluku, u RS-u ogorčeni

– Objavljujem da namećem izmjene izbornog zakona, kao potporu upravo najavljenom procesu pristupanja BiH članstvu u EU, kazao je Schmidt.

U Sarajevu je i reporter HRT-a Ilko Barbarić koji se s najnovijim informacijama javio za središnji Dnevnik HTV-a.

– Nakon višegodišnjih uzaludnih pokušaja bosanskohercegovačkih političara da nađu rješenje za jedan od najvažnijih reformskih zakona u Bosni i Hercegovini, izborni zakon, visoki predstavnik Christian Schmidt danas je nastupio tako što je primjenio svoje bonske ovlasti i nametnuo dijelove izbornog zakona koji se tiču tehničke prirode, tj. izbornog integriteta. On je već ranije zapravo najavio ovaj potez krajem prošle godine kada je dao još malo vremena bosanskohercegovačkim političarima da se pokušaju dogovoriti uoči odluke u Bruxellesu prošlog tjedna da Bosna i Hercegovina napokon dobije pregovarački status. 

Što se tiče samih tehničkih izmjena izbornog zakona Bosne i Hercegovine, one se ukratko odnose na dio koji se odnosi na biračke odbore čije su predsjednike do sada birale političke stranke, a sada će to birati središnje izborno povjerenstvo. S druge pak strane, na biračkim mjestima se uvode i skeneri i videonadzor kako bi se, kažu, spriječila krađa glasova. S druge strane, nema političkog dijela izmjena izbornog zakona koji se odnosi na člana predsjedništva Bosne i Hercegovine. 

Konkretno, jučer je HDZ BiH predložio svoje izmjene izbornog zakona BiH, međutim, one su odbijene od njihovih koalicijskih partnera sarajevske Trojke, a reagirao je i američki veleposlanik u BiH koji je također rekao da nisu prihvatljive. Koalicijski partneri HDZ-a ovdje u Sarajevu traže prije svega izmjene izbornog zakona kroz ustavne promjene za koje je potrebna dvotrećinska većina ovdje u parlamentu Bosne i Hercegovine, a to za sada nije slučaj. 

Od prvih reakcija bilježimo onu iz Republike Srpske koja kaže da je vrijeme da počnu razmišljati o svojem izbornom zakonu o kojem je Milorad Dodik govorio i nešto ranije ukoliko Schmidt krene s nametanjima. Schmidt je popodne rekao da je ovim svojim potezom BiH učinio sposobnom za EU, izvijestio je naš reporter.

– Sve dolazi od paketa integriteta viđenog u Neumu. Nije riječ o izboru za člana Predsjedništva BiH, ni o ustavnim izbornim promjenama. Radi se o tehničkim unapređenjima kako bi se vratilo povjerenje glasača. To su, uz ostalo, skeniranje glasačkih listića, videonadzor glasanja kako bi se vidjelo tko ima pravo glasa i da su doista glasali samo jednom te biometrijska identifikacija birača. To će biti dobro kao i u ostalim zemljama koje imaju takve mehanizme. Bit će to pilot-projekt. Ta tehnologija neće se koristiti na svim biračkim mjestima, nego na ograničenom broju, rekao je Christian Schmidt.

Izmjene izbornog zakona odnose se na tzv. integritet izbornog procesa, na čemu je ranije inzistirala i Europska komisija, a svode se na bolji nadzor nad identitetom glasača, uvođenje novih tehnologija provjera te utvrđivanja izbornih rezultata, a o svim tim opcijama ranije su pregovarali i predstavnici političkih stranaka.

Tako će se, primjerice, ubuduće skenirati ispunjeni glasački listići, što će onemogućiti njihovo krivotvorenje, a uvode se i nova pravila za vođenje izborne kampanje. Ujedno će biti zabranjeno kandidiranje osobama osuđenim za ratne zločine.

Izmjene se ne odnose na način biranja članova Predsjedništva BiH, na čemu je do sada inzistirao HDZ BiH.

Izmjene izbornih pravila trebale bi vrijediti već od lokalnih izbora planiranih za listopad, iako ne na svim biračkim mjestima jer to u kratkom roku nije izvedivo.

Schmidt je podsjetio kako su izmjene izbornog zakona među 14 prioriteta definiranih u mišljenju Europske komisije o stanju u BiH iz 2019. pa je izborna reforma sastavi dio europskog puta BiH koji je otvoren nakon odluke Europskog vijeća da odobri otvaranje pristupnih pregovora.

Kazao je kako biračima u BiH kroz nametanje izmjena izbornog zakona ujedno želi poslati poruku ohrabrenja da sudjeluju na izborima jer na njima neće biti nikakve diskriminacije.

– Birači ne mogu čekati 10, 15 godina hoće li doći do dogovora među strankama, kazao je Schmidt.

Istaknuo je kako bi bio sretniji da su se političari u zemlji sami dogovorili o tim izmjenama “jer su domaća rješenja najbolja”, no kaže kako ostaje spreman djelovati sve dok to bude nužno.

Pozicija visokog predstavnika, kako je istaknuo, do tada ostaje, a nestat će onog trenutka kada BiH postane članicom Europske unije, baš kao što će nastaviti djelovati i strani suci u Ustavnom sudu BiH.

– Sada stvaramo ugovor s građanima-biračima, a moja je dužnost pomoći uspostaviti demokratski okvir, zaključio je Schmidt.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– O tome se razgovara od 2010. i ne znam ni koliko je do sada bilo različitih prijedloga, kazao je Schmidt pojašnjavajući kako je stoga odlučio da sam obavi ono što je trebalo biti urađeno prije nekoliko godina.

BiH: Bošnjački dužnosnici i SAD pozdravljaju Schmidtovu odluku, u RS ogorčeni

Bošnjački dužnosnici u tijelima vlasti BiH u utorak su pozdravili oduku visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne tehničke izmjene izbornog zakona te zemlje dok su političari iz reda bosanskih Srba ogorčeno reagirali najavivši kako će Republika Srpska zbog toga samostalno organizirati buduće izbore.

Ministra vanjskih poslova BiH i čelnik vladajuće stranke Narod i pravda (NiP) Elmedin Konaković kazao je kako pozdravlja Schmidtovu odluku jer to smatra važnim doprinosom zaštiti integriteta izbornog procesa a time i demokratskih procesa u zemlji.

– Da napokon odlučuju glasači, a ne brojači (glasova), napisao je Konaković u kratkoj poruci na društvenim mrežama nakon što je Schmidt nametnuo rješenja po kojima će se ubuduće skenirati glasački listići, dodatno provjeravati identitet birača a birački odbori osloboditi stranačkih utjecaja.

Ministar obrane BiH Zukan Helez koji je i visoki dužnosnik SDP BiH poručio je kako će te izmjene izborni proces sigurno učiniti transparentnijim i demokratičnijim.

– Napokon ćemo imati rezultate izbora koji će odražavati volju građana, a ne političara. Posebno mi je drago zbog drugog dijela odluke o izmjeni izbornog zakona kojim se zabranjuje ratnim zločincima da se kandidiraju na izborima, izjavio je Helez.

I veleposlanstvo SAD podržalo je Schmidta. Na njihovom je profilu na mreži X objavljeno kako žale jer političke stranke u BiH nisu same uspjele postići dogovor pa je reakcija visokog predstavnika bila neizbježna.

– Od vitalnog je značaja osigurati da izbori budu slobodni i pošteni i da građani BiH znaju da će njihovi glasački listići biti prebrojani onako kako su dani”, stoji u izjavi američkog veleposlanstva.

U Republici Srpskoj su pak bijesni jer je Schmidt posegnuo za širokim ovlastima koje ima.

– Ovo je šamar demokratskom procesu i europskom putu BiH, a šamarčina Europskoj uniji, izjavila je srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Ona kao i njen stranački šef Milorad Dodik i dalje tvrde kako Schmidt nije zakonito izabrani visoki predstavnik jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN pa stoga nema ni ovlasti nametati zakone.

Cvijanović smatra kako će Schmidtova odluka sada zakomplicirati stanje u BiH i usporiti njen europski put a predsjednik parlamenta RS Nenad Stevandić koji se upravo vratio iz višednevnog posjeta Rusiji najavio je hitnu sjednicu Narodne skupštine na kojoj će se odlučiti o odgovoru na djelovanje visokog predstavnika.

– Nedopustivo je nametanje zakona i RS to odbij, izjavio je Stevandić.

Čelnik bosanskih Srba Dodik ranije je najavio kako će, ukoliko Schmidt nametne izmjene izbornog zakona BiH, RS donijeti svoj zakon i po njemu provoditi sve izbore za entitetska tijela vlasti. Mediji pod njegovom kontrolom su odmah u utorak objavili presliku prijedloga takvog zakona koji bi se po hitom postupku mogao naći pred parlamentom.