Ministarstvo pravde BiH predložilo de facto hrvatsku izbornu jedinicu, upozorila Ambasada SAD

Zakonom o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je Ministarstvo pravde uputilo Vijeću ministara BiH, bi se “de facto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH”, navodi se u objavi Ambasade SAD u BiH na zvaničnom X profilu.

To je, podsjećaju iz ove ambasade, odbačeno za vrijeme razgovora o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine, koje su pomogli Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija (EU).

Na čelu ministarstva pravde je Davor Bunoza, kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH.

U Prijedlogu zakona, koji je objavljen na stranici e-konsultacije, Ministarstvo predlaže da birači u entitetu Federacija BiH mogu glasati za člana Predsjedništva BiH- ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba, kako je to trenutno predviđeno.

U istom prijedlogu se ističe i da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata, kao i da bude izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH. Uslov za to je da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom kantonu.

Inače, u ovim kantonima živi najveći broj građana hrvatske nacionalnosti, prema popisu stanovništva iz 2013. godine.

“Neće se postići napredak po pitanju provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom BiH, ukoliko HDZ BiH nastavi da nanovo predlaže i insistira na politički i pravno problematičnim izmjenama Izbornog zakona BiH. HDZ BiH ne može na silu doći do rješenja koje preferira – mora iskreno pregovarati i raditi na izgradnji konsenzusa i kompromisa neophodnih za promjenu Ustava BiH. Stranka je za to imala veoma mnogo vremena, ali to nije uradila”, ističe se u objavi Američke ambasade u BiH.

Dodaje se i da bi se amandmanima koje predlaže Ministarstvo pravde promijenio metod izbora svih legislativnih tijela na način da se favorizuju veće etno-nacionalne stranke, što bi, kako se ističe, “moglo imati devastirajuće posljedice po opozicione političke stranke širom BiH”.

“Amandmanima se, također, Centralna izborna komisija izlaže političkoj manipulaciji, umjesto da se jačaju njenih kapaciteti. Konačno, ovim amandmanima se ne smanjuje kontrola političkih stranaka nad biračkim odborima”, navodi Američka ambasada u BiH, dodajući kako je svrha zakona o jačanju integriteta izbornog procesa da građani “ponovo steknu povjerenje u demokratske procese u zemlji, te da njihova svrha nije da se lideri etno-nacionalnih političkih stranaka, koji su najodgovorniji za podrivanje demokratije u BiH, dodatno učvrste na pozicijama vlasti”.

Prema Prijedlogu Ministarstva pravde BiH, kandidate za članove Centralne izborne komisije BiH, bi predlagala Komisija za izbor i imenovanje, a koju bi činili članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Izmjene Izbornog zakona BiH je još u januaru ove godine najavio Dragan Čović, lider HDZ-a BiH.

On je na konferenciji za novinare u Mostaru ponovio poznati stav HDZ-a da su do sada uglavnom “brojniji Bošnjaci birali hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, metodom preglasavanja.

Inače, svi dosadašnji pregovori političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva BiH su završeni bezuspješno. Najspornija pitanja su i do sada bila izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda, o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.

Suština izmjena Izbornog zakona je i u provođenju četiri presude Evropskog suda za ljudska prava, koji je dijelove Ustava BiH i Izbornog zakona BiH proglasio diskriminatornim više puta.

Najprije se to desilo 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci“, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav“, “Zornić“, “Šlaku” i “Pudarić“, te Kovačević protiv BiH.

BiH su naložene izmjene Ustava BiH i izbornog zakonodavstva, jer se prema važećim propisima Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu kandidovati i birati za članove Predsjedništva BiH niti za delegate u Domu naroda BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Na te funkcije se mogu kandidovati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska.

Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidovati ili delegirati na te pozicije.