Istraživači koji proučavaju kompleksna staništa sedimenta Velikog slanog jezera u Juti imali su predosjećaj da nematode, poznate i kao okruglice, žive u tim prostorima, ali ih niko dosad nije pronašao – sve do sada. Ovo novo otkriće sugeriše da bi u Velikom jezeru mogla postojati cijela mreža skrivenog života.
Profesor i postdoktorski student, opremljeni čekićem, krenuli su prema mikrobijalitima, grebenastim strukturama od kalcijevog karbonata koje pokrivaju oko petine jezerskog dna, i otkrili hiljade malih crva koji tamo žive. Razbijanje ovih mikrobijalita otkrilo je nekoliko vrsta crva, dodajući se samo dvije poznate višestanične životinje koje žive u izuzetno slanoj vodi: solinski rakovi (Artemia sp.) i larve solinskih muha (Ephydra sp.).
Nematode su poznate po svojoj raznovrsnoj sposobnosti preživljavanja u gotovo svakom staništu i predstavljaju jedne od najobilnijih životinja na svijetu s 250.000 vrsta. Veliko slano jezero u Juti ima oko 15 odsto slanosti u južnom dijelu, dok je sjeverni dio oko 30 odsto slanosti, čineći ga jednim od najslanijih vodenih tijela na Zemlji. Slanost na mjestu gdje su otkrivene nematode je oko 20 odsto, što je najslanije okruženje u kojem su ikad pronađene nematode.
“Koliko zapravo životinja može podnijeti? U kojim okruženjima životinje zapravo mogu preživjeti? To izaziva maštu o posmatranju drugih planeta na kojima bismo možda mogli pronaći složeni višestanični život”, izjavio je stariji autor, profesor Majkl Verner, prenosi “IFL Science”. Kako bi testirali koliko su crvi otporni u svojem slanom staništu, tim je polovini grupe dao njihovu uobičajnu prehranu, dok je drugu polovinu hranio bakterijama iz jezera. Bakterije žive u dijelu jezera koji je 50 puta slaniji od okoline u kojoj žive crvi.
Nakon 24 sata, crvi koji su jeli bakterije bili su i dalje živi, dok su oni koji su jeli uobičajnu prehranu umrli vrlo kratko nakon jela.
“Nismo očekivali da će uspjeti, ali jeste!” uzviknuo je Verner. To sugeriše da bakterije mogu pomoći nematodama da se prilagode izuzetno slanim uslovima, ali potrebna su dalja istraživanja kako bi se identifikovali mehanizmi koji djeluju.
Tim misli da se nematode hrane bakterijama koje se formiraju na mikrobijalitima, prenosi “Klik”. Takođe su pronašli blagu pozitivnu korelaciju između prisutnosti arsenika i obilja nematoda. Predlažu da nematode takođe dobijaju zaštitu od izloženosti UV zračenju i dehidraciji. “Čak i danas otkrivamo ova nevjerovatna otkrića o jezeru koje je već 170 godina pred našim vratima”, divio se Bajron Adams, biolog na Univerzitetu Brigam Jang, vodeći stručnjak za nematode i savjetnik za studiju. “To je nevjerovatan sistem koji je Majkl poboljšao kako bi ga bolje razumio.”
Pratite nas na našoj Facebook i
Instagram stranici, kao i na
X nalogu.