Dodik u Parlamentu RS poručio da je nametanje odluka visokog predstavnika ‘nož u leđa’ BiH

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je na posebnoj sjednici Narodne skupštine ovog bosanskohercegovačkog entiteta da je nametanje odluka visokog predstavnika “nož u leđa Bosne i Hercegovine”, te da će njegovo vađenje biti “veoma bolno”.

Dodik se obratio na sjednici u Banjoj Luci, 28. marta, na kojoj poslanici razmatraju aktuelnu bezbjednosnu i političku situaciju u svijetu “sa aspekta reperkusija” na ovaj bosanskohercegovački entitet.

On je jedan od predlagača za održavanje sjednice, uz članicu Predsjedništva BiH, Željku Cvijanović, predsjednika entitetske Vlade Radovana Viškovića i predsjednika parlamenta, Nenada Stevandića.

Dodik je u svom obraćanju ocijenio da se nametanjem odluka ruše principi na kojima počiva BiH i njen evropski put.

Nametanje odluka o kojem Dodik govori, odnosi se na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje je dva dana uoči sjednice nametnuo visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt).

On je nametnuo izmjene nakon što zakonodavne vlasti na nivou države nisu uspjele da usvoje izmjene koje podrazumijevaju uvođenje novih tehnologija u glasački proces i veća ovlašćenja za Centralnu izbornu komisiju.

Tokom svog obraćanja, Dodik je takođe rekao da kreće u “novu fazu političke borbe za RS”.

Optužio je SAD, Veliku Britaniju i Njemačku za “hibridni rat” protiv RS, te da rade sa opozicijom i nevladinim organizacijama.

“Na sceni je godinama obojena revolucija protiv RS”, kazao je Dodik.

Za te tvrdnje nije pružio dokaze.

Proruski orijentisani lider entiteta RS, Dodik je od ranije pod sankcijama Sjedinjenih Država i Velike Britanije zbog svog “antidejtonskog djelovanja”.

Cvijanović: BiH ide ‘iz krize u krizu'

Prva na sjednici se obratila članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, koja je svoje obraćanje počela rekavši da “djeluje da idemo iz krize u krizu”.

“Ponavljamo da smo za poštovanje Ustava, suvereniteta i teritorijalnog intergriteta BiH. To ne urušava RS, nego djelovanje stranih predstavnika i stranih ambasada”, kazala je Cvijanović.

“Tačno je da na sceni imamo ugrožavanje Dejtonskog sporazuma, ali nije tačno da se to dešava djelovanjem RS, nego djelovanjem stranog faktora”, rekla je ona.

Istakla je da je RS veoma zainteresovana za evropski put jer, kako ističe, BiH će se na taj način “riješiti balasta” koji predstavlja Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u BiH, i strane sudije u državnom Ustavnom sudu.

Takođe je rekla da je mnogo toga što je visoki predstavnik u BiH naveo u izmjenama izbornog zakona slično sa razmišljanjima u RS.

“Mogao bi čovjek reći da nema ništa protiv toga, jer se radi o tehničkim detaljima. Ovdje je stvar principa, ko donosi zakon, ko može da mijenja zakon, i ko ide ka Evropskoj uniji”, poručila je Cvijanović.

RS ne priznaje Šmita kao visokog predstavnika u BiH, jer smatraju da nije legalno izabran.

Višković: RS pod pritiscima

Predsjednik Vlade RS, Radovan Višković, rekao je tokom svog obraćanja da je RS pod pritiscima, navodeći između ostalog da se “pokušava suditi predsjedniku RS”, te da se “brišu računi u bankama legitimno izabranim predstavnicima RS”.

Istakao je da se nametnutnim izmjenama Izbornog zakona, Centralnoj izbornoj komisiji daju ovlašćenja koja nikad do sada nije imala – da imenuje predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora širom RS

Naročito je, kaže on, sporno što se izmjenama jednog od zakonskih članova navodi da je moguće izricanje privremene mjere, i zabranjivanje učešća na izborima određenih osoba.

“CIK u skladu sa tim nametnutim odlukama može eliminisati nekoga iz političkog života, to je suština njegove nametnute odluke”, rekao je Višković.

Stevandić: Akte protiv RS proglasiti terorističkim

Nenad Stevandić, predsjednik entitetskog parlamenta, rekao je da su “sve krize u BiH počele nametanjem odluka stranaca”.

Izjavio je da su svi građani RS pod prijetnjom terorizma, ugroženi po svim kriterijumima, te da se “mora raditi na prevenciji”.

Dodao je da su pripremljeni zaključci sa sjednice, te da jedan od njih predviđa da se “svaki akt protiv institucija, nadležnosti i izabranih zvaničnika RS”, a da, kako navodi, nema uporište u visokim međunarodnim institucijama, proglasi terorističkim.

“To je suštinski terorizam, jer se radi van međunarodnog prava”, ocijenio je Stevandić.

Odbacio je izmjene Izbornog zakona BiH, te rekao da za razliku od njega, Izborni zakon RS, čija radna verzija je objavljena u entitetskim medijima dva dana ranije, nudi skenere na svakom izbornom mjestu.

U tekstu je, između ostalog, navedeno da se u RS neće primjenjivati odredbe državnog Izbornog zakona, kao ni odluke Ustavnog suda BiH koje uređuju izbor delegata u Domu naroda BiH iz RS i zvaničnika RS na entitetskom i lokalnom nivou.

Od završetka rata u BiH 1995. godine entiteti nemaju nadležnost, niti provode izbore na teritoriji cijele BiH.