Republika Srpska nema nadleženost za provođenje izbora, s obzirom na to da ni državni Ustav ni Izborni zakon ne ostavljaju takvu mogućnost entitetima u Bosni i Hercegovini.
Vladajuća koalicija u RS, predvođena Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, pokrenula je proces usvajanja entiteskog izbornog zakona, odgovarajući tako na odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je 26. marta, nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
Tekst nacrta izbornog zakona RS predviđa, uz ostalo, da Izborna komisija RS donosi odluku o održavanju neposrednih izbora u tom entitetu i obavlja sve aktivnosti u vezi sa izborom predsjednika i potpredsjednika RS, kao i enitetske Narodne skupštine.
Sve opće i lokalne izbore na teritoriji cijele BiH, od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. godine do danas, provodila je Centralna izborna komisija BiH.
Šta piše u Ustavu BiH?
Izbori u entitetima ne spominju se u Ustavu Bosne i Hercegovine, nego se navodi da se Zastupnički dom Parlamenta BiH bira neposredno iz dva entiteta, dok se na isti način biraju i članovi Predsjedništva BiH.
Iako je Ustavom RS iz 1992. određeno da Narodna skupština raspisuje izbore za narodne poslanike i za predsjednika RS, ta odredba nikada nije primjenjena.
U enitetu RS, tokom rata nisu provođeni izbori, a nakon rata 0d 1992. do 1995. su ih provodile državne institucije.
Od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. godine do danas, opće lokalne izbore na teritoriji cijele BiH provodi Centralna izborna komisija BiH.
Taj posao je, prije usvajanja zakona, obavljala Privremena izborna komisija, uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom kojim je 1995. godine zaustavljen ratu u BiH.
U aneksu Dejtonskog sporazuma, koji se odnosi na izborni proces, tako je navedeno da se strane potpisnice slažu da “stvore stalnu izbornu komisiju sa nadležnostima da provodi buduće izbore u BiH”.
Izbornim zakon BiH, koji je iznad je entitetskih zakona, predviđa, također, da nadležnost entitetske izborne komisije utvrđuje CIK.
Postojeći Izborni zakon RS propisuje da je izborna komisija u tom entitetu nadležna za postupke opoziva gradonačelnika i općinskih načelnika, kao i za provođenje izbora savjeta mjesnih zajednica u gradovima i općinama.
Šta se predviđa nametnutim izmjenama Izbornog zakona?
Zakonske izmjene koje je Schmidt nametnuo koristeći tzv. bonnske ovlasti, trebale bi smanjiti mogućnost izbornih manipulacija, kakve su zabilježene na izborima prethodnih godina.
Predviđaju, uz ostalo, biometrijsku identifikaciju birača, što znači da će građani na biralištima, osim lične karte biti identificirani na osnovu biometrijskih parametara.
Izmjene Izbornog zakona podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora, kao i zabranu kandidovanja na izborima osuđenicima za ratne zločine.
U odluci se navodi i da će biti zabranjeno osuđenicima za ratne zločine da se kandiduju na lokalnim izborima u oktobru ili obnašaju bilo kakvu izabranu, imenovanu ili drugu poziciju.
To se odnosi na sve, bez obzira da li su osuđeni na Haškom sudu ili pred domaćim sudovima.
U izmjenama su i nova pravila za izbornu kampanju.
To bi trebalo dodatno smanjiti mogućnost političkih partija da manipulišu biračima i donijeti strožije kazne za preuranjenu predizbornu kampanju.
Pored toga, očekuje se i povećanje transparentnosti finansiranja političkih kampanja i medija.