DIP: Milanovićeve “izborne izjave” ne smiju biti dio izbornih blokova

165 pravovaljanih lista

Glasnogovornik i član DIP-a Slaven Hojski rekao je da je u odnosu na sinoć jedna lista manje – naime, jedna lista je povučena, pa je ukupno 165 pravovaljanih lista u svih 11 izbornih jedinica. U 12., gdje se biraju pripadnici nacionalnih manjina, 17 je kandidata i osam zamjenika, naveo je.

– Kad gledamo u odnosu na 2020. godinu, 27 lista je manje. Tad smo imali 192 liste, sad imamo 165. Ukupno je 2277 kandidatkinja i kandidata, rekao je Hojski.

Naveo je da je povučena lista stranke Pokret za životinje u 1. izbornoj jedinici. Također je odbijeno 11 lista stranke Demokršćani, zbog problema s registracijom, no oni u tom trenutku nisu ni bili u statistici, dodao je Hojski. Naime, stranka je registrirana 19. ožujka, četiri dana nakon stupanja na snagu predsjednikove odluke o raspisivanju izbora, a pravo kandidiranja imaju stranke koje su bile registrirane na dan stupanja odluke na snagu.

Kako je javio Mladen Sirovica večeras u središnjem HTV-ovom Dnevniku, neki su imali pravu utrku s vremenom – nezavisna kandidatkinja Ava Karabatić u posljednji je tren promijenila svoju listu zbog nedovoljnog broja potpisa.

– Ono zbog čega će ova kampanja biti posebno specifična je činjenica da se u parlamentarnu utakmicu uključio predsjednik Republike Zoran Milanović kao premijerski kandidat liste predvođene SDP-om. Naravno, zbog svega toga i zbog činjenice da to nije, prema mišljenju Ustavnog suda, u skladu s Ustavom dobio je brojna upozorenja i od Ustavnog suda i od DIP-a, tako da će sljedećih 15 dana biti pod posebnim povećalom, rekao je Sirovica.

Najviše lista u 9. jedinici

Najviše lista – 18 – je u 9. izbornoj jedinici. 1. i 10. imaju 17.

3., 6. i 7. jedinica imaju 16 lista, 5. ima 15 lista, a 14 lista imaju 2., 4. i 8. izborna jedinica.

Najmanje lista, kao i uvijek, je u 11 izbornoj jedinici, u kojoj bira dijaspora, tj. hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. U toj je jedinici osam lista.

Sve naše liste sa 17 sati objavljene su na webu DIP-a i tim je trenutkom počela službena izborna promidžba, naveo je Hojski. Promidžba traje do 15. travnja u ponoć, a u utorak 16. travnja i na dan izbora vrijedi izborna šutnja.

– Molimo sve političke stranke i kandidate da svoju izbornu promidžbu vode slobodno, otvoreno, javno i argumentirano i da se sučeljavanja obavljaju na utemeljenim i konkretnim činjenicama, poručio je Hojski.

Sve izborne sudionike pozivamo da vode računa o odredbama izbornog zakona, obvezatnim uputama DIP-a, kao i stajalištima Ustavnog suda RH, rekao je također.

Salapić o Milanoviću

Potpredsjednik DIP-a Josip Salapić naglašava da danas započeta službena promidžba ima svoja pravila.

– DIP će od danas pratiti sve što se događa u medijskom prostoru, tu postoje jasna pravila koja vrijede za sve, odgovorio je Salapić na novinarska propitivanja o poziciji predsjednika Republike u promidžbi.

– Upozorenje Ustavnog suda jasno govori o ulozi predsjednika Republike u izbornim kampanjama, Ustav definira ulogu predsjednika, kazao je i naglasio kako bi se izborni sudionici, a to su svi oni čija su imena na listama, trebali pridržavati pravila izborne promidžbe koja je zakonski jasno uokvirena.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Na opasku da predsjednik nije izborni sudionik, Salapić kaže da “u širem kontekstu, izborni sudionik može biti svatko tko s neke svoje pozicije poziva da se glasuje ili ne glasuje za neku političku opciju.

– Svako pozivanje izvan Ustava i zakona se može protumačiti kao umješaštvo u regularnu izbornu kampanju, kazao je i napomenuo da nije u nadležnosti DIP-a, nego Ustavnog suda, da o tome odlučuje.

Sve što se odnosi na promidžbu, a to su kandidati, izborni programi, poruke, sve je to izborna promidžba, odgovorio je Salapić upitan što u slučaju kada bi predsjednik kritizirao neke političke aktere.

DIP je zamolio i medije, koji prate izbornu promidžbu, da u izvještavanju uzmu u obzir smjernice iz Upozorenja Ustavnog suda i priopćenja DIP-a.

Milanovićeve “izborne izjave” ne smiju biti dio izbornog bloka

Iz DIP-a su se oglasili i priopćenjem u vezi s, kako kažu, brojnim upitima medijskih kuća o načinu praćenja službene izborne promidžbe.

Navode da se izjave i poruke izbornih sudionika na izborima za Hrvatski sabor, kao i na svim dosadašnjim izborima, objavljuju u “izbornim blokovima”, s jasnom oznakom (Izbori 2024 i sl.) koja odvaja taj blok od drugog dijela pojedine emisije. 

Vezano za upite medija kako postupati, kako mediji navode, s “izbornim izjavama” predsjednika Republike Hrvatske, stajalište je Državnog izbornog povjerenstva da navedene izjave ne smiju biti dio “izbornog bloka”. 

– Također ističemo da bi repliciranje pojedinih izbornih sudionika predsjedniku Republike Hrvatske na konkretne “izborne teme” izvan “redovnog izbornog bloka” u pojedinim emisijama, stvorilo novi “paralelni izborni blok”, što je suprotno točkama 3. i 4. Upozorenja Ustavnog suda Republike Hrvatske od 18. ožujka 2024., stoji u priopćenju DIP-a.

Radi se o upozorenju Ustavnog suda u povodu Milanovićeve izjave da će se kandidirati na izborima, u kojemu mu se zabranjuje da bude kandidat na listi ili istican kao kandidat za premijera i da u tom svojstvu sudjeluje u političkoj izbornoj kampanji.

“Situacija bez presedana”

Komentirajući djelovanje predsjednika Milanovića Salapić je večeras u središnjem HTV-ovom Dnevniku rekao kako je to zaista situacija bez presedana u Hrvatskoj u svim dosadašnjim izbornim ciklusima od samostalnosti.

– Upozoravamo sve sudionike, kandidatkinje i kandidate, da se moraju držati izbornih pravila. Osim što smo objavili liste, od večeras vrijede posebna izborna pravila, pa isto tako vrijede sukladno Ustavu i za predsjednika Republike, rekao je Salapić.

Odgovarajući na pitanje kako će se procjenjivati je li netko prekršio izborna pravila ili ne među ostalim je rekao da oni danas postupaju zakonom koji je donijet 1999. godine, a do danas su se pojavile mnoge pravne praznine.

– Ono što svakako treba naglasiti – Ustavni sud, Ustav RH kao najviši pravnih akt u zemlji – postoje pravila, jasno je koja je uloga predsjednika Republike, poručio je Salapić.

Među ostalim je rekao da osobe koje su izvan kandidature, ako sudjeluju kao mješači u izborni postupak, na određeni način krše pravila izborne kampanje. U tom slučaju, dodao je, DIP mora upozoriti US.

Birači odlučuju o 151 zastupniku

U srijedu 17. travnja birači će odlučiti o 151 zastupniku koji će ući u novi, 11. saziv Hrvatskog sabora. 140 će ih izabrati u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u dijaspori i osam u 12. izbornoj jedinici u kojoj svoje zastupnike biraju pripadnici nacionalnih manjina.

U 12. izbornoj jedinici 17 je kandidata, najviše, pet, za srpsku manjinu koja ima pravo izabrati troje zastupnika, a najmanje, samo jedan, za mađarsku manjinu koja i bira samo jednog zastupnika.

Stoga je već sada jasno da će tu manjinu i iduće četiri godine u Hrvatskom saboru zastupati Robert Jankovics, kojeg je kandidirala Demokratska zajednica Mađara Hrvatske.