Koliko košta i koliko boli menstruacija u BiH?

Menstrualno i reproduktivno zdravlje u Bosni i Hercegovini je ignorirano zbog tabua, nedovoljne informiranosti, ali i nespremnosti da se ovim pitanjima posveti dužna pažnja, pokazalo je istraživanje provedeno na univerzitetima u BiH.

Više od polovice (57,48 posto) nastavnica i studentica (63,81 posto) s osam javnih univerziteta u BiH navodi da se ne osjećaju drugačije kada imaju menstruaciju, ali njihova percepcija menstruacije pokazuje da su sram i stigma i dalje prisutni, jer većina nastavnica navodi da ne vole da ih neko vidi kako odlažu higijenske uloške u smeće.

Neki od nalaza ukazuju i na to da skoro 70 posto studentica s osam bh. univerziteta smatra da se ne smije kupati tokom menstruacije, a isto to smatra više od 50 posto nastavnica. Skoro 60 posto studentica menstrualne proizvode bira u skladu sa cijenom, a oko 25 posto nastavnica obraća pažnju na taj faktor, navodi grupa autorica u izvještaju TPO fondacije.

Stigma i sram

Tokom istraživanja je ispitano 699 studentica i 127 nastavnica iz Sarajeva, Tuzle, Banje Luke, dva univerziteta u Mostaru, Bihaća, Istočnog Sarajeva i Zenice.

Unatoč promjenama i pokušajima razgradnje stereotipa o menstruaciji i ženskom reproduktivnom zdravlju i dalje većina nastavnica i studentica osjeća sram i nelagodu zbog menstruacije i razgovora o njoj.

Zbog toga, nisu rijetki eufemizmi koji se koriste kad se govori o menstruaciji. Istraživanje kaže da žene i ne primjećuju do koje mjere je menstruacija i dalje tabu tema o kojoj se šapuće ili se kroz eufemizme ublažava nelagoda koju žene osjećaju.

Sram i stigma se reflektiraju u različitim stereotipima o menstruaciji. Jedan od stereotipa je i da je žena prljava u menstruaciji i da menstruacija smrdi, zbog čega žene osjećaju sram.

Studentice su navele da se prilagođavaju situaciji i sagovornicima kada govore o menstruaciji. U društvu muškaraca, često koriste neutralnije izraze poput “oni dani u mjesecu” kako bi izbjegle neprijatnosti ili nelagodu sagovornika.

“Pretežno koristim menstruacija, ali ako sam u društvu momaka kažem ‘oni dani u mjesecu'”, rekla je jedna od ispitanih.

Uz korištenje menstrualnih eufemizama da se prikrije nelagoda i sram, ispitanice, također, govore o osjećaju nelagode kada trebaju kupiti higijenske potrepštine i higijenski veš.

Ovaj oblik samocenzure ukazuje na svjesnu brigu o tome kako ih drugi percipiraju, što dodatno potvrđuje prisutnost društvene nelagode, navode autorice izvještaja Fondacije koja zagovara rodnu ravnopravnost, dijalog i izgradnju mira kroz partnersko djelovanje civilnog društva, akademskih i vladinih institucija.

Žene se plaše i da ih neko ne okarakterizira kao neuravnotežene i nestabilne zbog hormonalnih promjena koje su intenzivirane tokom menstruacije.

Praznovjerja u vezi s menstruacijom

O menstruaciji postoje različita vjerovanja, ali i sujevjerja koja utječu na percepcije i prakse žena u bh. društvu.

“S obzirom na to da se većina stanovništva izjašnjava religioznim, neovisno da li prakticiraju religiju, važno je uzeti u obzir koja vjerovanja postoje u vezi s menstruacijom, te koliko je sujevjerje prisutno. Važno je napomenuti da jedan broj sujevjernih praksi nalazi svoje utemeljenje u religijskim tumačenjima menstruacije, koja se smatrala i još uvijek se smatra prljavom i nečistom”, navode autorice.

Ograničeni budžeti studentica

Izvještaj je pokazao i da se studentice često suočavaju s ograničenim ličnim budžetom što stvara probleme u adekvatnom pristupu menstrualnim potrepštinama, pri čemu cijena postaje odlučujući faktor odabira uložaka, iako postoji osviještenost o kvalitetnijim opcijama.

Studentice koje žive u domaćinstvima s nižim mjesečnim prihodom izloženije su situacijama koje impliciraju menstrualno siromaštvo u odnosu na ispitanice koje dolaze iz domaćinstava s većim prihodom.

Nezaposlene, povremeno zaposlene i studentice koje trenutno traže posao, postigle su značajno veći rezultat na skali menstrualnog siromaštva u odnosu na zaposlene ispitanice, što ukazuje na veću izloženost menstrualnom siromaštvu ove populacije ispitanica.

Više od 50 posto ispitanih studentica potroši između 5 i 10 maraka (2,5 – 5 eura) na menstrualne potrepštine, dok njih 36,91 posto mjesečno potroši više od 10 maraka (5 eura).

U slučajevima kada zbog jakih menstrualnih bolova moraju koristiti lijekove za ublažavanje tegoba, 36,19 posto studentica dodatno potroši 5 – 10 maraka (2,5 – 5 eura), dok 17,88 posto dodatno potroši više 5 eura na lijekove.

Bazični higijenski proizvodi, poput sapuna i toaletnog papira koji su neophodni za pravilnu ličnu i intimnu higijenu, najčešće nisu dostupni u toaletima na fakultetima.

Trećina studentica nema dostupan sapun na fakultetu, dok više od trećine nema dostupan toaletni papir, a preko polovine anketiranih studentica nema dostupnu toplu tekuću vodu u toaletima na fakultetima.

Iz uzorka odabranih univerziteta evidentno je da postoji značajna razlika u opremljenosti toaleta za studentice i nastavnice, što sugerira potrebu za poboljšanjem pristupa jednakim resursima unutar univerziteta i bolje planiranje budžeta u skladu s potrebama studentica.

Značajan broj studentica, ali i nastavnica iskazuje želju za besplatnim menstrualnim potrepštinama na univerzitetu. Ispunjavanje ovog zahtjeva bi dovelo do olakšavanje tereta na studentski lični budžet, smanjenja tabua i stigme oko menstruacije, te bi doprinijelo većoj finansijskoj slobodi i sigurnosti.

“Da se mene pita to bi bilo besplatno, zato što jednostavno znam djevojke koje moraju svakog mjeseca sebi platiti i račune i kiriju i za neke stvari jednostavno ne bude dovoljno. Pronađe se uvijek tu neki novac, ali nije, sigurno, jednostavno kad moraš se misliti hoćeš li imati za to ili nećeš taj mjesec, a znaš da ti treba”, navela je jedna od ispitanih studentica.

Također, 92,99 posto studentica misli da bi uvjete za rad olakšala i oslobođenost od težih fizičkih zadataka, a 90,84 posto smatra fleksibilno radno vrijeme ili nastavu kao olakšicu. Osim toga, 90,41 posto ispitanih je reklo da bi mogućnost korištenja više pauza bilo olakšica, dok 90,27 posto smatra mogućnost korištenja slobodnog dana kao olakšicu za rad tokom menstruacije.