Gotovo puna dvorana, 150 ljudi različitih generacija, na riječkom Fakultetu za fiziku proteklog je tjedna više od sat vremena slušalo kako doajen hrvatske astrofizike dr. sc. Vladis Vujnović govori o 2.400 godina kozmologije. Nakon toga smo za Radio Rijeku razgovarali o životu s fizikom i sa znanošću te o popularizaciji znanosti.
Naš sugovornik je s 28 godina doktorirao spektroskopiju električnih izboja na sveučilištu u Liverpulu u Velikoj Britaniji.
Od tada je, vrlo poopćeno, otkrio pojavu rastapanja spektralnih linija u Balmerovu spektru, uveo pojam statističkoga rekombinacijskog kontinuuma, ustanovio poopćenu Plankovu formulu zračenja usijane površine volframa, a onda još zašao i u polje geomagnetizma i aeronomije…
Svemirom leti asteroid rednog broja 182.590, otkriven 2001. godine, promjera 1,2 kilometra koji od 2021. godine nosi njegovo ime.
Slušale su ga generacije studenata na sveučilištima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Napisao je mnoštvo radova, udžbenika i knjiga, a prošle godine objavljena je najnovija “Sa svemirom na ti”.
“Najbolje je raditi ono što volite. Stvarno sam radio ono što sam volio. Bavio sam se svjetlošću, jer je to lijepa fizika, u boji. I sad još radim ono što volim.”
Vladis Vujnović
Nakon godina i godina rada u laboratorijama, a nekima je sam postavio temelje, dugog stajanja kraj instrumenata i bilježenja različitih mjerenja, interpretacije rezultata… u 91 godini života nastavlja govoriti pred publikom popularizirajući znanost. Za ustrajnost u tom području odlikovan je Državnom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti. A dobio je i Nagradu Ivan Filipović za životno djelo.
Na Festivalu znanosti u Zagrebu, u Tehničkom muzeju, obično rezervira zadnje predavanje zadnjega dana. “I dvorana bude puna. Onda se odlično osjećam”, govori Vladis Vujnović.
Zašto je važno popularizirati znanost i govoriti o znanosti širokoj publici?
“Zato da bi se saznalo da je znanost realna, da ima mnogo toga što može napraviti i bez čega se ne može.”
Vladis Vujnović
Podsjeća naš sugovornik da još i danas ima onih koji prigovaraju tvrdeći da teorija relativnosti nije ništa i da Einstein nije važan.
“A najsloženija i najteža fizika kao što je teorija opće relativnosti je vrlo praktična. Da nemamo nje ne bismo se mogli orijenitrati u prostoru pomoću naših sredstava navigacije. Jer se razlikuje vrijeme u kojem se nalazimo mi, od vremena u kojem se giba satelit. I mogli bismo zalutati u bilo kakav kanal, kada ne bi bilo korekcije obzirom na teoriju relativnosti”, objašnjava Vujnović.
Kada slušate predavanje Vladisa Vujnovića sve izgleda lako i jednostavno, pa i 2.400 godina kozmologije. Poslušajte razgovor u Akademskih kvarat ure:
Akademskih kvarat ure: Vladis Vujnović
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
GIPHY App Key not set. Please check settings