Gotovo puna dvorana, 150 ljudi različitih generacija, na riječkom Fakultetu za fiziku proteklog je tjedna više od sat vremena slušalo kako doajen hrvatske astrofizike dr. sc. Vladis Vujnović govori o 2.400 godina kozmologije. Nakon toga smo za Radio Rijeku razgovarali o životu s fizikom i sa znanošću te o popularizaciji znanosti.
Naš sugovornik je s 28 godina doktorirao spektroskopiju električnih izboja na sveučilištu u Liverpulu u Velikoj Britaniji.
Od tada je, vrlo poopćeno, otkrio pojavu rastapanja spektralnih linija u Balmerovu spektru, uveo pojam statističkoga rekombinacijskog kontinuuma, ustanovio poopćenu Plankovu formulu zračenja usijane površine volframa, a onda još zašao i u polje geomagnetizma i aeronomije…
Svemirom leti asteroid rednog broja 182.590, otkriven 2001. godine, promjera 1,2 kilometra koji od 2021. godine nosi njegovo ime.
Slušale su ga generacije studenata na sveučilištima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Napisao je mnoštvo radova, udžbenika i knjiga, a prošle godine objavljena je najnovija “Sa svemirom na ti”.
Nakon godina i godina rada u laboratorijama, a nekima je sam postavio temelje, dugog stajanja kraj instrumenata i bilježenja različitih mjerenja, interpretacije rezultata… u 91 godini života nastavlja govoriti pred publikom popularizirajući znanost. Za ustrajnost u tom području odlikovan je Državnom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti. A dobio je i Nagradu Ivan Filipović za životno djelo.
Na Festivalu znanosti u Zagrebu, u Tehničkom muzeju, obično rezervira zadnje predavanje zadnjega dana. “I dvorana bude puna. Onda se odlično osjećam”, govori Vladis Vujnović.
Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku
Zašto je važno popularizirati znanost i govoriti o znanosti širokoj publici?
Podsjeća naš sugovornik da još i danas ima onih koji prigovaraju tvrdeći da teorija relativnosti nije ništa i da Einstein nije važan.
“A najsloženija i najteža fizika kao što je teorija opće relativnosti je vrlo praktična. Da nemamo nje ne bismo se mogli orijenitrati u prostoru pomoću naših sredstava navigacije. Jer se razlikuje vrijeme u kojem se nalazimo mi, od vremena u kojem se giba satelit. I mogli bismo zalutati u bilo kakav kanal, kada ne bi bilo korekcije obzirom na teoriju relativnosti”, objašnjava Vujnović.
Kada slušate predavanje Vladisa Vujnovića sve izgleda lako i jednostavno, pa i 2.400 godina kozmologije. Poslušajte razgovor u Akademskih kvarat ure:
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.