Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez izrazio je nadu da će BiH nakon Švedske biti sljedeća punopravna članica NATO saveza, na svečanosti povodom obilježavanja 75. godišnjice NATO-a i 20. godišnjice partnerstva NATO-a i BiH održanoj 2. aprila u Sarajevu.
Poručio je da Bosna i Hercegovina, u cilju zaštite mira, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, teži ka članstvu u NATO savezu.
Bosna i Hercegovina je od 2018. godine u MAP-u, što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo u Alijansu.
Domaćin svečanosti je bila komandantica NATO-a u Sarajevu, brigadni general Pamela McGaha, koja je izjavila da se NATO vodi idealima slobode, demokratije i vladavine prava.
Istakla je da “i dalje dijelimo temeljno uvjerenje da smo zajedno jači, sigurniji i prosperitetniji, bilo kao saveznici ili kao partneri”.
Bh. vlasti su se obavezale na pristupanje NATO-u, ali je ta obaveza u zastoju zbog stavova iz jednog dijela države, entiteta Republike Srpske, i jačanju odnosa Milorada Dodika, predsjednika tog entiteta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Dodik se nalazi pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog antiustavnog djelovanja.
Prema Zakonu o odbrani BiH, koji je usvojen 2005. godine, institucije su obavezne sprovesti “sve potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”.
Tadašnji član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, kadar SNSD-a na čijem čelu je Dodik, potpisao je 2006. Sporazum o pristupanju Partnerstvu za mir (PfP) sa NATO-om, što je prva stepenica ka članstvu u Evroaatlanskom savezu.
Radmanović je tri godine kasnije potpisao i formalni zahtjev BiH za prijem u Akcioni plan za članstvo (MAP), a u pismu NATO-u je naveo da je “članstvo u NATO od strateške važnosti za BiH”.
Posljednjih desetak godina, pozicija i opozicija iz RS-a protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da Bosna i Hercegovina po ovom pitanju treba slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost.
Narodna skupština RS-a donijela je u oktobru 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta, gotovo identičnog sadržaja kao i Srbija deset godina ranije.
Usprkos protivljenju članstvu, reforme sektora odbrane se sprovode i u njemu učestvuju i predstavnici RS-a, a kadrovi Dodikove stranke godinama su na poziciji zamjenika ministra obrane.
BiH ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine, sa mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu bh. Oružanih snaga, koja se provodi prema NATO standardima.
Vojne jedinice iz Bosne i Hercegovine bile su dio NATO-ovih jedinica u misijama u Avganistanu, Iraku, Maliju, Kongu i drugim zemljama.