Bosanski zakon i američke sankcije otežale svakodnevicu osobama sa ‘crne liste’ SAD

Mjesec i po dana nakon što je usvojen, Zakon o sprečavanju pranja novca daje rezultate. Na osnovu njega, banke u Bosni i Hercegovini zatvaraju račune osobama pod sankcijama američkog Ministarstva finansija.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija Bosne i Hercegovine.

“To je povezano, da u principu sve ove osobe koje su na crnoj listi su osobe koje su na neki način okarakterisane kao opasne od američke administracije, i tu banke mogu naći neko opravdanje za sebe”, izjavio je Hasanović.

Prema Zakonu, koji je jedan od prioritetnih na evropskom putu BiH, banke su dužne da provode mjere za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Takođe, imaju obavezu da procjenjuju koliko su klijenti rizični, te da prate njihove poslovne odnose i transakcije. Ako to nisu u stanju, moraju prekinuti već uspostavljeni ugovor.

Siniša Adžić, predsjednik uprave “Nove banke” Banja Luka, u izjavi za RSE je rekao da su oni postupili kako im nalažu njihove “obaveze prema korespondetskim bankama”.

Korespondentni odnos između banaka nastaje kada domaća banka otvori račun kod strane banke i obrnuto.

Prema Adžićevom saznanju, sve banke u BiH su imale identičan pristup prema osobama sa liste Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD.

BiH je Zakon usvojila 16. februara, ali su banke počele sporazumno da raskidaju račune sa osobama sa “crne liste” ubrzo nakon posjete v.d. pomoćnice američkog ministra finansija, Ane Moris (Anna Morris). Ona je 7. marta u Sarajevu upozorila da banke u BiH riskiraju da budu sankcionisane, ukoliko i dalje posluju sa njima.

Osobe sa liste sankcionisanih sa kojima je razgovarao RSE kažu da su uglavnom dobijali pozive iz banaka, nakon čega su odlučili da sami ugase račune.

Mogu li sankcionisani primati plate?

Iz Ministarstva finansija BiH kažu da je ovo pitanje isključivo između klijenta i banke.

“Procedura je ovakva, svi oni kada su bili izabrani [na funkciju] dostavili su Ministarstvu finansija određeni broj računa, na koji će primati svoju platu, mi smo dužni da izvršimo plaćanje na račun na koji nam je dostavljen, u slučaju da realizacija nije moguća, banka je dužna vratiti novac u trezor”, objašnjava Hasanović.

On dodaje da osobe na crnim listama to trebaju riješiti sa svojom bankom, ili njima poslati “drugi račun da bi im mogla biti isplaćena plata”.

Kaže da će se više znati za nekoliko dana, kada bi trebalo da budu isplaćene plate državnim službenicima, ali da Ministarstvo “nema način na koji im može pomoći”.

Hasanović, takođe, kaže da banke ne mogu korisnicima blokirati sredstva koja imaju na računu, ali da im mogu blokirati dotok novih sredstava.

Što se raskidanja računa, kaže da sve zavisi od ugovora koji je sklopljen između klijenta i banke.

“Tamo je obično u ugovorima navedeno koji su uslovi zbog čega banka može otkazati saradnju”, objasnio je Hasanović.

Doktor ekonomskih nauka i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, Dženan Đonlagić, kaže za RSE da u ovakvim slučajevima banke vode računa o svojoj reputaciji.

“Ovo su direktno poslovne odluke komercijalnih banaka, da bi zaštitile svoj reputacijski imidž i rizik”, rekao je Đonlagić.

On ističe da se nikome ne može isplatiti plata u gotovini, jer zakon definiše da to ide preko banaka, te da se prvo moraju izmijeniti entitetski zakoni o finansijskom poslovanju.

Kako funkcioniše gašenje računa?

Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda Republike Srpske, pod sankcijama je od 13. marta, zbog učestvovanja u organizaciji obilježavanja neustavnog Dana RS.

Ona je izjavila za RSE da je prošlog mjeseca zatvorila račun u banci.

“Ja sam odmah po uvođenju tih akcija stavljanja na crnu listu, imala sam račun kod jedne poslovne banke, i taj račun sam ugasila. Više računa nemam, i čekam sada institucije da iznađem mogućnost kako zarađenu platu da primim”, rekla je Golić.

Navodi da je kao “savjestan građanin RS” ugasila račun, da ne bi ugrozila poslovanje banke.

U saopštenju OFAC, kada je Golić stavljena na listu sankcija, navedeno je da su ona i drugi sankcionisani “djelovali u suprotnosti sa zaključcima Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika i pokazali otvoreni prezir prema Dejtonskom mirovnom sporazumu”.

Dan RS je obilježen 9. januara uz osude SAD i EU.

Milovan Bjelica, načelnik opštine Sokolac kod Sarajeva, pod američkim sankcijama je oko 20 godina, a račun je ugasio, kako kaže za RSE, “prije desetak dana”.

“Iz banke sam dobio obavještenje da bih trebao doći da porazgovaramo, i oni su mi rekli da može banka da dođe u tešku situaciju”, priča Bjelica.

Ranije je bio, kako pojašnjava, pod sankcijama Evropske unije i Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

Te sankcije su mu bile izrečene zbog pomaganja Radovanu Karadžiću, kasnije uhapšenom i osuđenom za ratne zločine u Hagu, a ukinute su 2011. godine.

“Sada se došlo u situaciju da se ponovo aktiviraju te liste”, kaže Bjelica.

Planira da uloži žalbu.

“Obratićemo se pismeno nadležnim institucijama, OHR-u, američkoj ambasadi, da vidimo šta nam je činiti dalje, jer poslije 2008. godine [hapšenja Karadžića] sve ove mjere su besmislene”, izjavio je Bjelica.

Dodaje da trenutno nema pravo na platu, na doprinose, penziono ni zdravstveno osiguranje.

Bjelica se nikad nije ogradio od Karadžića, a u autorskom tekstu objavljenom na sajtu opštine Sokolac u decembru je rekao da je on za njega i dalje predsjednik Republike Srpske.

Marinko Čavara, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH koji je pod sankcijama SAD od juna 2022, za RSE je kratko rekao o gašenju računa “nemam tu šta reći, tu je sve jasno”.

Kako je potvrđeno za RSE u Savjetu ministara BiH, Čavara im se zvanično obratio, požalio da više ne može primati platu, jer mu je zatvoren račun, te tražio od bh. institucija da mu to omoguće.

On je na “crnu listu” dospio kada je bio predsjednik entiteta Federacija BiH, jer je od 2019. godine odbijao da predloži sudije za entitetski Ustavni sud, s liste kandidata koje je dostavio Visoki sudski i tužilački savjet radi popune upražnjenih mjesta.

Kako je navedeno u obrazloženju sankcija, time je blokirao funkcionisanje tijela u okviru suda.

Sankcije zbog veza s Rusijom

Računi nisu gašeni samo osumnjičenima za podrivanje stabilnosti BiH, nego i onima koji su sankcionisani zbog bliskosti sa Rusijom.

Savo Cvijetinović, privrednik iz Bijeljine na sjeveroistoku BiH, član Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (stranke Milorada Dodika) i predsjednik udruženja Srpsko-ruska zajednica “Zavet”, pod sankcijama je od novembra prošle godine.

Pod sankcijama su on i njegova kompanija “BN Inženjering”.

Za RSE je izjavio da su ga zvali u banku, te da mu je nakon što je tamo došao ukinut račun.

“Nikad ja nisam, da se razumijemo, dobio nikakav papir od američke ambasade ni od američke vlade. Šta znače te sankcije, ono što se vidi na sajtu, ne mogu ući u Ameriku, blokira mi se imovina u Americi, itd. Ovo je već prevršilo sve mjere što mi ukidaju… šta smo mi sad, američka kolonija”, kazao je Cvijetinović.

Kaže da će biti primoran ugasiti svoju firmu, za koju OFAC navodi da je učestvovala “u ilegalnom transferu helikopterskih motora proizvedenih u Ukrajini ka Rusiji, preko BiH”.

“Kako će firma poslovati, nema račun. Prvo su ugasili devizni, sad su ugasili ovaj. Postoji zakon, ne može firma poslovati u gotovini”, rekao je Cvijetinović.

Sjedinjene Države, Evropska unija i većina zapadnih država uvele su sankcije Rusiji kao odgovor na njenu invaziju na Ukrajinu. BiH se na papiru usaglasila sa evropskim sankcijama protiv Rusije, ali one zbog protivljenja koalicije iz RS predvođene SNSD-om na nivou države, nisu u potpunosti implementirane.

Ko je još ostao bez računa?

Građevinska firma “Integral inženjering A.D.” iz Laktaša kod Banje Luke, pod sankcijama je od oktobra 2022, zajedno sa dugogodišnjim vlasnikom Slobodanom Stankovićem, koji je u međuvremenu preminuo.

Kako je saopšteno iz Integrala, pojedine banke su im ugasile račune, dok su druge najavile tu mogućnost.

Još u februaru prošle godine, tražili su skidanje sa liste OFAC. Navode da su “svjesni ozbiljnosti situacije nastale stavljanjem Integrala pod sankcije SAD i uticaja na njegovo poslovanje i reputaciju”.

Integral i Stanković su stavljeni na listu, jer su dobijali neke od najvećih projekata u entitetu Republika Srpska, kako se navodi, zbog “bliskosti sa rukovodstvom entiteta”.

Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, koji je dva puta stavljen na listu OFAC, na sjednici Narodne skupštine RS 28. marta je rekao da je ugasio račune u banci, da karticu nikada nije koristio, i da “uvijek u džepu ima novca”, te pred poslanicima pokazao svežanj novčanica.

Dodik je pod sankcijama, između ostalog, zato što je pozivao na prenos nadležnosti sa države na entitet, pokretao poteze za stvaranje paralelnih institucija u RS, i jer njegovo djelovanje podriva Dejtonski sporazum.

A zbog povezanosti s Dodikom, pod sankcijama je i Alternativna televizija iz Banje Luke, od januara 2022. i suočava se sa “prijetnjom zatvaranja računa, čak i u domaćim bankama”, kako je objavljeno na njihovom sajtu 1. aprila.

Predsjednik Narodne skupštine entiteta, Nenad Stevandić je na mreži X, 16. marta, objavio da je ugasio svoje račune u bankama.

Između ostalog, rekao je da niko od sankcionisanih “nije učinio krivično djelo i nema presudu ni u jednoj zemlji na svijetu”.

Stevandić je pod sankcijama, jer je kao predsjednik parlamenta direktno učestvovao u donošenju zakona kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se “ugrožava provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

Srpska demokratska stranka (SDS) je pod sankcijama od 2004. godine, a predsjednik stranke Milan Miličević je krajem marta za RSE potvrdio da im je račun blokiran, te da će se žaliti entitetskim agencijama za bankarstvo.

Tada je rekao da funkcionišu preko donatorskih sredstava i pomoći članova.

SDS, koji je tada bio na vlasti, 2004. je stavljen na listu sankcija jer, kako je tada navedeno, ne samo da nisu radili u skladu sa međunarodnim obavezama BiH, nego su aktivno radili protiv njih.

Takođe, rečeno je da je “Vlada SAD potvrdila vezu između SDS-a, institucija RS i materijalne podrške ratnim zločincima”.

Šta je OFAC?

Listu sankcija održava OFAC, kancelarija u sklopu američkog Ministarstva finansija, a na njoj se nalazi preko 40 osoba i pravnih entiteta iz Bosne i Hercegovine.

Više od pola sankcionisanih se našlo na tom spisku nakon što je američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) u junu 2021. godine potpisao izvršnu naredbu, koja predviđa dodatne sankcije za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana.

Originalna uredba je donesena još 2001. godine, i od tada se redovno produžava.

Na listi OFAC za Bosnu i Hercegovinu se od ranije nalaze organizacije okarakterisane kao terorističke, osobe osumnjičene za skrivanje optuženih (a kasnije osuđenih) za ratne zločine, pojedinci osumnjičeni za trgovinu narkoticima.

Lista nije u potpunosti ažurna, pa se na njoj i dalje nalazi i Slobodan Stanković, bivši vlasnik “Integral inženjering A.D.”, koji je preminuo 7. februara prošle godine.