Agent za nekretnine: Ljudi 50 do 70 posto plaće ostavljaju za stan

Tržište najma ove je godine eksplodiralo. Broj kupoprodaja stanova je pao, a broj najmova raste. Manje ljudi kupuje, a više ljudi renta. A kad raste potražnja za najmom – raste mu i cijena. Analitičari kažu da je to posljedica izostanka APN subvencionirani stambenih kredita. Zbog inflacije i rasta cijena nekretnina, kreditna sposobnost prosječnog građanina rapidno pada i stan im je sve teže kupiti, a kako se drže s cijenom najma, jutros je u “Studiju” 4 analizirao Filip Brkan, direktor, Imperium immobiliare.

– Prošlu, 2023. godinu smo završili u Hrvatskoj s prosječnom cijenom od 2219 eura po kvadratu. Kažu da je to do sada najviša cijena po kvadratu u Hrvatskoj u povijesti. Ekonomski tok je takav da sve raste, samo je bitna dinamika rasta i koja je brzina rasta. Ja sam uspoređivao, prema Državnom zavodu za statistiku, omjer rasta plaće i cijene nekretnina. Pa sam uzeo za referentnu točku 2019. godinu. 2019. godine i 2023. godine je plaća rasla za 36 %, a cijena nekretnina je rasla za 54 %. To je nesrazmjeran rast koji ne prati jedno drugo, istaknuo je Brkan.

Rekao je kako odnos prosječne plaće i prosječna cijena kvadrata, nažalost, ne prati jedno drugo.

Istaknuo je kako je 2019. godine građanin mogao jedan metar kvadratni kupiti za jednu i pol plaću, a danas mu trebaju gotovo dvije plaće.

– Razlika je, prepoznaje se, vidi se. Imali smo dosta pokretača koji su tržište naglo razbudili i dogodio se nagli skok cijena. Ono što je osnovno i što nam treba, treba nam platežna moć koja može popratiti taj rast cijena, govori Brkan. 

Dodao je i kako je sve popularniji trend cimerstva, jer je mnogim mladim ljudima isplativije živjeti zajedno u najmu.

Kreditna sposobnost građana je loša

Kako matematički stojimo s kreditnom sposobnosti građana?

– Vrlo loše. Pooštravaju se uvjeti u bankama, po pokazateljima koje mi vidimo, jako puno je ljudi s prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj kreditno nesposobno, istaknuo je.

– Uvijek se gleda da li se izdvaja jedna četvrtina ili jedna trećina plaće, ovisno o prihodima pojedine osobe. Ja sam računao s nekakvom prosječnom plaćom od 1255 eura kolika je bila. Otprilike 380 eura ostane za ratu kredita. To je stan od nekakvih 60-70 tisuća eura, što je danas teško, rekao je.

‘Ljudi 50-70 % svoje plaće ostavljaju za stan'

– Ono što primjećujemo, ljudi su prije mogli naći stan po 300, 400 eura i mogli su polovicu svoje plaće dati na stan. Nedavno sam gledao ankete i vidio sam da jako puno ljudi označuje da 50-70 % svoje plaće ostavljaju za stan, što je danas jako puno, rekao je Brkan.

Rekao je kako je situacija izazovna i da, ako ne obogatimo ponudu stambenog fonda u Hrvatskoj, ne možemo očekivati nikakav pad, jer je naša boljka trenutno to što imamo malu ponudu.

– A imamo veliku potražnju, tim više radi građevinskih aktivnosti koje imamo na tržištu i dolaska radne snage, obogaćuje nam se ponuda cijelo vrijeme. Ali stambeni fond je konstantno isti, istaknuo je.

Subvencioniranje

– U Hrvatskoj imamo slučaj da je gotovo 100% stanova u privatnom vlasništvu. Što znači, ako eventualno dođe do subvencije najma, bi se mogao dogoditi efekt kao i s APN-om, cijene bi mogli otići gore, rekao je i dodao kako mjere trebaju biti dobro posložene.

– Bitno je da politika koja donosi odluke treba pitati i struku koja ima saznanja kako bi koja mjera mogla u kojem trenutku utjecati na tržište, zaključio je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: