Xi Scholzu: Kina nije strana u ukrajinskom ratu

Industrijski i opskrbni lanci Kine i Njemačke su duboko isprepleteni, a njihova su tržišta izuzetno međuovisna, rekao je Xi njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, koji boravi u trodnevnom posjetu Kini.

– Bilateralne odnose moramo razvijati sveobuhvatno i na njih gledati iz dugoročne i strateške perspektive, kazao je Xi.

Riječ je o prvom Scholzovom posjetu Kini otkako je njemačka vlada prošle godine započela strategiju “smanjenja rizika”, kojom želi izbjeći preveliku ovisnost o kineskim dobavljačima.

Njegov se posjet odvija u vrijeme kada EU izražava zabrinutost zbog prijetnje koju za europske tvrtke predstavljaju kineski proizvodi, uključujući električna vozila i druge zelene tehnologije, koji preplavljuju tržišta Unije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen se požalila na kinesku prekomjernu proizvodnju, koju se nekorektno potiče “golemim” državnim subvencijama.

– Kineski izvoz električnih vozila, litijevih baterija i fotonaponskih proizvoda nije samo obogatio globalnu opskrbu i ublažio inflatorni pritisak, već je uvelike doprinio odgovoru na klimatske promjene te zelenoj i niskougljičnoj transformaciji, rekao je Xi Scholzu.

– (Njemačka i Kina) trebale bi biti oprezne kada je riječ o rastućem protekcionizmu, sagledati pitanje proizvodnog kapaciteta objektivno i dijalektično iz tržišno orijentirane i globalne perspektive, poručio je Xi.

Scholz je oprezan što se tiče potiskivanja Kine, važnog tržišta za Njemačku, rekavši da EU ne bi trebala postupati iz protekcionističkog, vlastitog interesa.

Međutim, natjecanje između Kine i Njemačke bi trebalo biti pošteno, rekao je Scholz u Šangaju u ponedjeljak.

– U nekom trenutku će u Njemačkoj i Europi biti kineskih automobila. Jedina stvar koja uvijek mora biti jasna jest da konkurencija uvijek mora biti poštena, rekao je Scholz studentima na sveučilištu Tongji u Šangaju.

– Drugim riječima, da nema dampinga (plasiranja proizvoda na tržište po preniskim cijenama), da nema prekomjerne proizvodnje, da se ne krše prava intelektualnog vlasništva, izjavio je Scholz.

U posjetu Kini pridružili su mu se šefovi njemačkih tvrtki poput Ole Kalleniusa, čelnika Mercedes-Benza, i Olivera Zipsea, šefa BMW-a, što je naglasilo važnost kineskog tržišta za najveće gospodarstvo Europe.

Kinesko-njemačke gospodarske veze ne bi trebale samo njegovati nego i proširiti, rekao je iz Pekinga čelnik Mercedes-Benza za njemačku tv kuću ARD ističući važnost jačanja njemačke pozicije na kineskom tržištu.

BMW-ov Zipse izrazio je slično stajalište o Kini, najvećem trgovinskom partneru Njemačke istaknuvši da njegova tvrtka vidi “više prilika nego rizika”.

Kina i Njemačka imaju “ogroman potencijal” za suradnju u tradicionalnim područjima poput proizvodnje strojeva i automobila kao i u rastućim poljima, uključujući zelenu transformaciju i digitalnu umjetnu inteligenciju, kazao je Xi Scholzu.

Što se tiče krize u Ukrajini, Xi je pozvao sve strane na suradnju kako bi se što prije obnovio mir i kako bi se spriječilo da se sukob izmakne kontroli.

Kina podržava sve napore prema mirovnom rješenju, kao i održavanje međunarodne mirovne konferencije koju bi priznale Rusija i Ukrajina uz jednako sudjelovanje svih strana, rekao je Xi njemačkom kancelaru.

Xi Scholzu: Kina nije strana u ukrajinskom ratu

Kineski predsjednik Xi Jinping rekao je u utorak tijekom razgovora s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Pekingu da Kina nije uključena u rat Rusije protiv Ukrajine, prenosi njemačka agencija Dpa.

– Kina nije ni strana ni sudionik u ukrajinskoj krizi”, navodi se u priopćenju objavljenom u utorak nakon sastanka između njih dvojice čelnika u Pekingu.

Umjesto toga, Kina je uvijek “promicala mirovne pregovore na svoj način”, rekao je Xi.

Peking bi podržao međunarodnu mirovnu konferenciju “u dogledno vrijeme”, ali bi Rusija i Ukrajina to morale prihvatiti, rekao je kineski čelnik.

Moskva je dosad odbijala poziv na planiranu konferenciju u Švicarskoj u lipnju. Kineski odgovor na poziv te alpske države još se čeka.

Kina je blizak saveznik Rusije. Stalno se čuju optužbe na račun kineskih tvrtki koje Rusiju isporučuju takozvanu robu dvojne namjene robu koja se može koristiti i u civilne i u vojne svrhe.