Slatko od ljubičica, jedan je sastojak dugo čuvana tajna

KNJAŽEVAC – Specijaliteti kao što su namazi, džemovi i slatka koje pravi domaćica Vineta Šinka iz Knjaževca u Srbiji poznati su čak i na drugim kontinentima.

S obzirom da je ostala bez posla prije nekoliko godina, na nagovor mnogih, odlučila je da počne ozbiljnije da se bavi pripremom ovih poslastica, piše Agroklub.

“Ja sam već duže vrijeme član Udruženja za njegovanje i očuvanje tradicije ‘Izvor', a zahvaljujući predsjednici tog udruženja učestvovala sam u projektu za osnaživanje žena iz ruralnih područja. Svrha projekta je da se pomogne malim proizvođačima u Srbiji kako bi što bolje razvili svoj posao. Tada sam poslala svoje teglice na analizu i tako prošla projekat. Od toga je sve počelo”, kaže Šinka.

Porodični biznis

Prema riječima ove domaćice iz Knjaževca u pitanju je porodični posao u kome učestvuje njen suprug koji sakuplja sirovinu, bere voće i ljubičice, a u tome mu pomaže sin koji je pored toga zadužen i za marketing.

Ova domaćica kaže da je “Šinkina teglica”  dobila naziv po njihovom prezimenu, i da svi učestvujeu u ovoj zanimljivoj i nimalo lakoj proizvodnji, pa su odlučili da je ovaj naziv najmjerodavniji.

“Prvo slatko koje sam napravila bilo je slatko od ruža. Trndafilka, najmirisnija ruža nalazi se u mom dvorištu i od njenih latica svake godine pravim slatko.Najintezivniji miris je u maju, pa je zbog toga najbolje tada i ubrati. Latice se kuvaju u vodi i sa malo šećera četrdesetak minuta. Važno je da se slatko ne prekuva, u suprotnom će se kasnije ušećeriti”, ističe Šinka i dodaje da sada ima širok asortiman slatkih specijaliteta počev od bijelih trešanja, trnjine, duda, kruške, breskve, višnje, divlje i domaće jagode, svih vrsta šumskog voća, jorgovana, mrkve, a tu je i slatko od ljubičica čiji je jedan sastojak dugo čuvana tajna.

Kaže da je stari recept za slatko od ljubičice pronašla kod svoje majke koja je pravila slatko od cijelih biljaka. No, ona je uvela promjenu i sebi, kako kaže, stvorila dodatni posao, pa kuva isključivo od latica.

 “Za jednu teglicu je potrebno 3.442 cvijeta koji se kuvaju četrdesetak minuta sa vodom, šećerom i tajnim sastojkom. Važno je pogoditi pravi trenutak kada treba skloniti šerpu sa šporeta zbog gustine koja treba da bude ista u svakoj teglici. Tekstura ovog slatka je kao da jedete svilu, a ukus je nesvakidašnji”, napominje ova knjaževačka domaćica koja se pune tri godine bavi ovim poslom.

Šumski miks i bijeli dud

Kako dalje ističe, za izradu slatkih specijaliteta koristi isključivo male šerpe, jer nije isto kada se kuva u velikoj i maloj posudi, kolika god porudžina bila.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

“Ne idem na kvantitet, već na kvalitet, jer želim da mi se ljudi vrate zadovoljni. Vodim računa o tome da i teglice budu dekorativne i privlačne oku. U ljetnim mjesecima, kada ima najviše posla ustajem u šest sati i odlazim u berbu sa ostalim članovima porodice. Kasnije kuvam do duboko u noć, koliko stignem”, kaže Vineta i dodaje da sezonu počinju sa ljubičicom, a završavaju sa mušmulom.

Prema njenim riječima, voće koje koriste za izradu poslastica beru u okolnim knjaževačkim selima prema Staroj planini daleko od urbanizacije i zagađenosti.

“Ne postoji voćka od koje ne pravimo slatki namaz, a najtraženiji su oni bez šećera. Voće mora biti zdravo i kvalitetno, a prije upotrebe mora ići na analizu. Ukoliko nam u toku sezone zafali neko voće, kupujemo od proverenih proizvođača iz planinskih sela”, otkriva i dodaje da u bliskoj budućnosti planiraju da kupe objekat na Staroj planini kako bi i tamo mogli da pripremaju namaze i slatka. “To nam je naročito važno za voće koje ne trpi bilo kakav transport, kao što je to divlja malina”, kaže vrijedna domaćica za Agroklub i dodaje da se trude da svake godine imaju nov proizvod.

“Prethodne godine je to bio namaz šumski miks, borovnica i divlja kupina, a ove godine je to slatko od bijelog duda”, priča ona.

Slatko i od zove

Trenutno je najaktuelnije slatko od ljubičice, mada kako Vineta napominje, ova poslastica je tražena tokom cijele godine. Do sada je napravila oko 140 teglica dok je ukupan njihov broj sa raznim voćnim namazima oko 2.000 godišnje.

Naglašava da je najteže spremiti namaze od voća sa velikom košticom, ali sa malo mesnatog dijela. Takođe, odvajanje latica ljubičica oduzima dosta vremena. “Najlakše se priprema namaz od jorgovana, bagrema, domaće jagode. Mada, ja najviše volim miks od bar dve vrste voća, naročito šumskih. Prethodne godine je slatko od zove bilo dosta traženo zbog djece, jer je poznato da se cvijet zove koristi za iskašljavanje”, kaže Vineta i dodaje na kraju da pored namaza i slatka planira da pravi i likere od raznih voćnih vrsta.

Vineta Šinka je više puta nagrađivana na raznim sajmovima, a u slobodno vrijeme voli da planinari i tako istražuje lokalitet Stare planine. Ovim poslom planira da se bavi još dugo, jer kako kaže, u tome uživa.

Pratite nas na našoj Facebook i
Instagram stranici, kao i na
X nalogu.