‘U BiH sam vidio prošlost, sadašnjost i budućnost Ukrajine’

Kako će Ukrajina izgledati nakon rata? Na ovo pitanje odgovore je pokušala saznati grupa ukrajinskih umjetnika i medijskih radnika koji su ovih dana boravili u Bosni i Hercegovini.

Zanimalo ih je kako su ratni događaji u ovoj zemlji uticali na poslijeratno društvo.

Njih je pozvala Fondacija WARM na čijem je čelu Damir Šagolj, fotoreporter koji je karijeru započeo devedesetih godina prošlog vijeka kada je počeo rat u Bosni i Hercegovini.

Ideju za projekat dobio je kada je pročitao pismo novinarke Aide Čerkez.

Ona je Sarajka koja je tokom rata bila novinarka Associated Pressa.

U pismu Ukrajincima, koje je objavio BBC početkom marta 2022. godine, a prenijeli brojni svjetski mediji, poručila im je da “sve zapisuju i snimaju, jer će jednog dana to definisati njihovu istoriju”.

Ukrajinski novinari su tokom posjete BiH obišli nekoliko gradova gdje su razgovarali o iskustvima tamošnjih stanovnika tokom i poslije rata.

Kako će izgledati budućnost?

“Ideja programa je da mi pokušamo preko naših iskustava – mada tu nema previše iskustva, tu ima više ožiljaka – da preko naših ožiljaka, momenata koji su se nama desili, pokažemo kako bi njihovo postratno društvo moglo izgledati za 25 godina, ako se budu ponašali onako kako smo se mi ponašali.”

Ovako projekat komentariše Damir Šagolj, koji je kao fotograf agencije Reuters izvještavao iz više od 40 zemalja, uglavnom iz konfliktnih i područja zahvaćenih prirodnim katastrofama.

Dio projekta je Valeriya Boyko, producentica iz Donjecka, koja je napustila svoj grad nekoliko mjeseci nego što je rat počeo 2014. godine. Od tada živi van granica domovine.

Kaže da je došla istražiti “mistični mit” o grafitima na ulicama, a posebno onaj koji je bio ispisan u Sarajevu uoči rata, na kojem je pisalo: “Ovo je Srbija”. Neko je preko toga napisao: “Ovo je pošta, budalo”.

“Razgovarala sam s lokalcima, pokušavajući rekonstruirati njihovo sjećanje na viđenje toga i pokušavajući saznati je li to zaista bilo tako. Vidim neke slične grafitne poruke i u Ukrajini. Ima ih, ali ono što me zanima u priči je upravo reakcija. ‘Ovo je pošta' – jer je tako apsurdno”.

“I razlog zbog kojeg me toliko zanimalo je što u Ukrajini ne mogu zamisliti da bi neko odgovorio na takav način. Tako da me zanima istraživanje humoristične strane Sarajeva, jer na neki način vjerujem da je to zaista bila značajna odlika grada pod opsadom. Humor je moćno oružje”, kaže ona.

Valeriya vjeruje da će se vratiti u Donjeck, jer tamo vidi svoju budućnost.

U projekat je uključen i Serhiy Morgunov, producent, redatelj i dokumentarni fotograf iz Kijeva, koji radi i za Washington Post.

Za Radio Slobodna Evropa kaže da, dok je istraživao na istoku BiH, njegov fokus su bili ljudi koji su protjerani tokom rata, a nakon toga se vratili.

“Zanimalo me kako su ponovno uspostavili veze, kako se nose s prošlošću i na koji način razmišljaju o budućnosti u okruženju u kojem sada žive”, kaže Morgunov.

Kroz svoj dokumentarni rad u sklopu projekta “Izvještavanje iz Budućnosti”, u organizaciji fondacije WARM, Morgunov tvrdi da je u selima istočne Bosne i općenito u Bosni i Hercegovini vidio “prošlost, sadašnjost i budućnost Ukrajine”.

“Kada promatramo situaciju u Žepi (mjesto na istoku BiH, op. a.) danas, vidimo paralele s krimskim Tatarima, koji je pod okupacijom Rusije. Iako ne tvrdim da su situacije identične, postoje sličnosti, primjerice u načinu na koji ljudi doživljavaju unutarnje migracije. Oni nastavljaju sa svojim životima, ali istovremeno žive u strahu”, ističe.

“Dok sam razgovarao s ljudima iz Žepe i Srebrenice, primijetio sam da mnogi od njih nisu slobodni izraziti svoje misli ili osjećaje, čak ni o prošlosti ili sadašnjosti”, dodaje Morgunov.

Izvještavanje iz budućnosti

Raül Gallego Abellán u Bosnu i Hercegovinu je došao iz Španije. Riječ je o video reporteru i filmskom umjetniku iz Barcelone koji kaže da je njegova uloga u projektu bila da mentorira ljude koji nisu nikada radili video, te da ih potakne da razmišljaju izvan okvira.

“Ovaj projekat je izvan zone konfora, predstavlja izvještavanje iz budućnosti. Mislim da je ovo prilika da nauče iz iskustva ljudi iz Sarajeva što se događalo u ratu, da ponesu sa sobom na bilo koji način, profesionalni ili lični utisak, jer se sad Ukrajinci suočavaju sa teškom situacijom uslijed rata”, kaže Raul.

Prema njegovim riječima, svi ratovi donekle su slični, a za njega je najzanimljivije ljudsko stanje.

“Tužna stvar je što se čini da ljudi ne uče iz prošlosti. Bez obzira koliko ratova prođemo od početka ljudske povijesti, nastavljamo raditi iste pogreške”, kaže Raul.

Za Raula je zastrašujuće to što čovječanstvo ne uči iz grešaka prošlosti i “čini se da postajemo brutalniji i polariziraniji, a tehnologija to čini još strašnijim”.

“Ratovi u Gazi koristili su umjetnu inteligenciju ili kada vidim slike u Ukrajini bespilotnih letjelica, koliko su učinkovite i kako ulaze čak i unutar rovova. Prije je rov bio mjesto gdje se može zaštititi. Sada samoubilačka bespilotna letjelica može ući u rov. Dakle, ne učimo iz više lekcija i postajemo još brutalniji i još ravnodušniji”, navodi on.

U Sarajevu je boravio i Danyil Moyseev iz Kijeva koji radi za francuski list Le Monde i izvještava iz Ukrajine. Ovo mu je drugi dolazak u glavni grad Bosne i Hercegovine. Kada je bio prošli put, kaže da mu je bio težak povratak u Kijev.

“Vratio sam se u Ukrajinu iscrpljen. Zbog priča koje sam čuo ovdje, zbog sve ove komunikacije s ljudima, i onima koji su bili tokom rata u Sarajevu, bilo je vrlo teško”, kaže ovaj novinar.

Moyseev je autor fotoknjige o ratu u BiH o kojoj često razgovara sa svojim prijateljima u Ukrajini.

“Dajem im knjigu, pokazujući mapu Bosne. ‘Ovo je Sarajevo, zamislite brda okolo i to je grad koji je granatiran više od tri i po godine, konstantno svaki dan. I nikoga zaista nije bilo briga za to. Mi smo u nešto povoljnijoj situaciji'”, kaže Moyseev.

Reportaže koji su zabilježili ukrajinski autori, kako najavljuju organizatori, trebale bi biti predstavljene u Kijevu, te na WARM festivalu ove godine u Sarajevu.