Izjava ambasadora u Beogradu o genocidu u Srebrenici pogrešno shvaćena

Pogrešno je shvaćena izjava ambasadora Islamske Republike(IR)Iran u Beogradu u vezi s genocidom u Srebrenici, napisala je Ambasada Irana u BiH u petak 19. aprila na duštvenoj mreži X.

“Genocid se osuđuje uvijek i svugdje, i u Gazi i u Srebrenici”, naveli su.

“Principijelni i zvanični pristup IR Iran je fiksan i nepromjenjiv i IR Iran je ponosna što je od početka nezavisnosti Bosne i Hercegovine uvijek stajala uz vlast i narod ove zemlje i čvrsto podržavala i podržavat će njen suverenitet i teritorijalni integritet i suživot svih naroda”, napisali su.

Ambasador Irana je na beogradskoj TV Informer, odgovarajući na pitanje šta misli o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koja bi se trebala naći na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a početkom maja, odgovorio “da je tamo izvršen zločin, ali da se ta činjenica predstavlja na neispravan način”.

“Apsoultno je za svaku osudu da ovaj događaj koriste kao politički instrument za svoje ciljeve. Iza toga stoji skrivena agenda. Srbija priznaje da se tamo desio zločin, ali predstavljanje srpskog naroda kao genocidan narod, apsolutno je sa političkim namjerama i sa političkim ciljevima”, izjavio je ambasador Irana u Srbiji Rašid Hasan Pur Baeia.

Na izjave ambasadora reagovao je Memorijalni centar Srebrenica koji je tražio očitovanje Ambasade Irana o, kako su naveli u objavi na društvenoj mreži X, relativizaciji zločina genocida u Srebrenici kroz izjave ambasadora Irana u Srbiji Rašida Hasan Pur Baeia.

U nacrtu Rezolucije se, pored ostalog, traži osuda poricanja genocida u Srebrenici i veličanja odgovornih za ubistvo oko 8.000 bošnjačkih civila u julu 1995. godine, te se potiču članice UN-a da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se spriječio revizionizam i genocid u budućnosti.

Srpski narod, kao ni kolektivna odgovornost, ne pominju se u ovom dokumentu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Generalna skupština UN bi mogla da raspravlja o Rezoluciji, koju su inicirale Njemačka i Ruanda, već početkom maja.

U nacrtu Rezolucije se, pored ostalog, traži osuda poricanja genocida u Srebrenici i veličanja odgovornih za ubistvo oko 8.000 bošnjačkih civila u julu 1995. godine.

Beograd u Ujedinjenim nacijama lobira protiv rezolucije, kojoj se protive i vlasti bh. entiteta Republike Srpske.

Rezolucija Ujedinjenih nacija o Srebrenici, bila je tema sastanka iza zatvorenih vrata u UN-u 17. aprila.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarkterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.