Dodikovi napadi potkopavaju ustavni poredak BiH, ocijenio State Department

Vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj (RS) poduzele su kontinuirane radnje koje potkopavaju državne institucije, povećavaju međuetničke napetosti i ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja, jedan je od zaključaka u posljednjem izvještaju američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (BiH).

“Eskalirajući verbalni i pravni napadi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika potkopali su ustavni poredak, a razdorna i zapaljiva retorika čelnika Republike Srpske pridonijela je povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji”, stoji u izvještaju.

Milorad Dodik, proruski predsjednik RS je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog potkopavanja institucija BiH, odnosno preuzimanja državnih nadležnosti i stvaranja paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska (RS).

Posljednji takav primjer, kojeg su iz Ambasade SAD ocijenili destabilizirajućim, je usvajanje Prijedloga izbornog zakona RS kojim se u tom bh. entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora u Skupštini Republike Srpske.

U tekstu Zakona definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.

Ustav BiH ne spominje mogućnost da entiteti u BiH provode izbore, niti su to ikada mogli.

Veličanje zločinaca, negiranje genocida i istorijski revizionizam

U izvještaju State Departmenta se navodi i kako su zabilježeni primjeri istorijskog revizionizma, te poricanja genocida.

Također je nastavljeno i veličanje pojedinaca osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

“Tužilaštvo BiH do oktobra (2023. op.aut) nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločina prema izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH iz 2021. godine. Glavna tužiteljica je navela da je ured donio 30 odluka o nepokretanju istraga na temelju zaprimljenih pritužbi, a sve su stigle od građana i nevladinih organizacija”, stoji u izvještaju.

Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca zakonom je zabranjeno u Bosni i Hercegovini nakon što je u julu 2021. godine visoki predstavnik donio izmjene Krivičnog zakona BiH koje se odnose na ovu oblast.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.

U Izvještaju se spominju i primjeri antisemitizma, među kojima i iscrtani kukasti križ preko izraelske zastave na plakatu za promociju Gospodarske komore države Izrael u Sarajevu.

Također je navedena i komemoracija žrvama Blajburga koju je Hrvatski narodni sabor organizovao u Stocu.

“Ovaj događaj ostao je vrlo kontroverzan, jer se njime obilježava komemoracija na hiljade ne samo civilnih žrtava, nego i Hrvata i hrvatskih vojnika koji su sarađivali s nacistima”, navodi se u izvještaju.

Bosna i Hercegovina se, navodi State Department, bori sa ozbiljnim problemima s neovisnošću pravosuđa, ograničavanjem slobode izražavanja i medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu.

Zakon o kriminalizaciji klevete u RS je stupio na snagu u julu 2023. godine.

Prema tom zakonu, klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, a veće kazne su predviđene ukoliko je iznesena u medijima, uključujući društvene mreže ili na javnom skupu.

Zakon kojim se kriminalizira kleveta je usvojen uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavljaju udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u ovom bh. entitetu.

Također je ocijenjeno i kako je rašireno rodno uslovljeno nasilje, uključujući obiteljsko i seksualno nasilje, nasilje nad djecom, te rani i prisilni brak u romskoj populaciji.

Zabilježeni su i zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na lezbijke, homoseksualce, biseksualne, transrodne, queer ili interseksualne osobe.