Prema najnovijem Eurobarometru, Zanimanje birača u Hrvatskoj za skore izbore za Europski parlament znatno je veće nego prije pet godina, pokazalo je najnovije istraživanje Eurobarometra.
Prema najnovijem Eurobarometru, Zanimanje birača u Hrvatskoj za skore izbore za Europski parlament znatno je veće nego prije pet godina, pokazalo je najnovije istraživanje Eurobarometra.
Prošli tjedan završila je predizborna kampanja za hrvatski parlament, održani su izbori, a nakon objave rezultata u vrtlogu smo pregovora za sastavljanje saborske većine. Još se nismo oporavili od tih izbora, a već ulazimo u nove izbore, one za Europski parlament za koje su se do ponoći primale kandidature. U srijedu, nakon što Državno izborno povjerenstvo objavi poslijepodne pravovaljane liste počinje izborna kampanja za europarlamentarne izbore koja će trajati sve do 7. lipnja.
Prema najnovijem Eurobarometru, borba protiv siromaštva, potpora javnom zdravlju, otvaranje novih radnih mjesta, energetska neovisnost, sigurnost opskrbe hranom te učinkovita obrana i sigurnost visoko su na listi prioriteta građana Europske unije.
O tome te kakva će biti kampanja za Europski parlament, u emisiji Otvoreno urednika i voditelja Branka Nađvinskog govorili su gosti Karlo Ressler (HDZ), Matija Posavec (Nezavisna platforma Sjever), Tonino Picula (SDP).
Karlo Ressler (HDZ), koji je na prethodnim izborima za Europski parlament bio nositelj HDZ-ove liste, a sada je četvrti na listi, objasnio je kako se slagala lista kandidata HDZ-a.
– Željeli smo predstaviti u ovom specifičnom, teškom, geopolitičkom trenutku za cijelu Europsku uniju, za svijet općenito, najjaču listu što možemo. Listu ljudi koji na različitim razinama od predsjednika vlade koji predvodi listu, potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice, Davora Ive Stiera kao trećeg na listi, bivšeg ministra europskih i vanjskih poslova, ali isto tako i mojih kolega, zastupnika trenutno u Europskom parlamentu, kolegice Zovko, Glavak, Sokol, ministrica Brnjac i cijelog niza drugih kvalitetnih ljudi koji mogu sa svojim znanjem, sa svojim iskustvom dati doprinos u ovom trenutku, rekao je.
Dodao je da je trenutak takav da zahtjeva da nastave s osnaživanjem hrvatskog položaja u Europi.
– Činjenica je da je iza nas pet vrlo uspješnih godina, vjerojatno najuspješniji ciklus europskih institucija do sada i ključno je da nastavimo s takvim putem, s naših zdravorazumskih pozicija europskog desnog centra, s jasnim demokršćanskim vrijednostima po cijelom nizu pitanja u kojima se odlučuje u Europskom parlamentu, u kojima se odlučuje kako će se živjeti, kako će se poslovati u Hrvatskoj i to je ono što nam je bitno, kazao je Ressler.
Naveo je kako smatraju da je upravo ovako koncipirana lista, nešto što može najbolje ponuditi.
– Zbog toga mi je čast da i ovoga puta mogu doprinijeti, prije svega izbornom rezultatu, sada do 9.6. onda i osnaživanju hrvatskog glasa u Europi i dalje, rekao je Ressler.
Upitan tko je to želio vidjeti na listi premijera Plenkovića, kada je prije nekoliko dana rekao da je zato na listi za Europski parlament, Ressler je istaknuo da je to bila jednoglasna odluka Nacionalnog odbora HDZ-a.
– Analizirali smo jučer i rezultate, pobjedu na parlamentarnim izborima, koja nam svakako daje jedan vjetar u leđa. Uoči ove europske kampanje komunicirat ćemo jasno sva ona naša postignuća, komunicirat ćemo ono što je bilo postignuto u tih pet godina. Sve one projekte koje mijenjaju kako Hrvatska izgleda, koja jačaju u Hrvatsku, Hrvatsku koja je danas jača nego što je bila ikada u Europi, istaknuo je Ressler.
Dodao je da se također neće libiti ni sučeljavanja koja će se ticati njihovih pozicija po određenim pitanjima.
– Mislim da tu nema nikakve dileme, da će činjenica kako će listu predvoditi netko tko velikim dijelom i personificira europsku politiku u Hrvatskoj, biti Andrej Plenković i da će to doprinijeti našem rezultatu, smatra Ressler.
Tonino Picula (SDP) je odbio ponuđeno četvrto mjesto na listi SDP-a za europske izbore te odlučio u europsku izbornu utrku krenuti s posljednjeg 12 mjesto. Odgovorio je što zapravo zamjera predsjedniku stranke Peđi Grbinu u slaganju SDP-ove liste.
– Iza mene je kombinirano iskustvo kada govorimo o natjecanju za Europski parlament. Ja sam ovog puta zadnji na SDP-ovoj listi za Europski parlament, ali vjerujem da će poredak biti promijenjen nakon što se prebroje glasovi 9. lipnja. Doista sam bio i prvi, vodio sam SDP-ovu listu, bio sam peti. A danas sam posljednji na listi. Međutim, uvijek sam voljom građana na svim izborima bio i izabran. Ja vjerujem da će tako biti i ovoga puta, rekao je Picula.
Na tu odluku su sigurno utjecali i unutarstranački odnosi.
– Ali doista ne treba zaboraviti da sam ostao pri ranijoj odluci da ne sudjelujem kao kandidat na izborima za Sabor. Doista nisam namjeravao konzumirati taj mandat. Tako sam postupio i 2020. godine. S obzirom na okolnosti, način slaganja liste i prioritete, ja sam odlučio predsjedniku stranke ponuditi da se kandidiram za mandat u Europskom parlamentu, ovog puta s posljednjeg mjesta na listi. Ako već nisam svojim radom i ocjenama zaslužio biti u samom vrhu, ovo je najbolji način da provjerim koliko građani prepoznaju i podržavaju moj rad u proteklih pet godina. Ali ne samo u proteklih pet godina. Na kraju krajeva, svako ozbiljno bavljenje politikom podrazumijeva da trebate preuzimati i ozbiljne rizike, rekao je.
Na pitanje je li na toj listi problematično samo njemu ponuđeno mjesto ili ima još nekih drugih primjedbi Picula je rekao kako je lista ovoga trenutka odraz stanja u SDP-u.
– Na toj listi svakako ima vrlo kompetentnih ljudi koji mogu iznijeti SDP-ove politike u raspravama u Europskom parlamentu. Tu su moji dosadašnji kolege iz Europskog parlamenta, ali i cijeli niz ljudi koji se već dokazao u Hrvatskoj, neovisno tome jesu li su radili u Saboru ili u lokalnoj samoupravi ili na nekim drugim mjestima. Ja vjerujem u uspjeh te SDP-ove liste. Na kraju krajeva, bili smo iznenađenje i prije pet godina i nema nikakvog razloga da i ovog puta ne zabilježimo ozbiljan uspjeh, uvjeren je Picula.
Upitan hoće li možda solirati u kampanji Picula je odgovorio da će prije svega voditi pozitivnu kampanju jer smatra da ima doista temelja za jednu takvu kampanju.
– Različite neovisne agencije koje se bave ocjenama zastupnika su me prije mjesec dana proglasile najuspješnijim zastupnikom u Europskom parlamentu kada je riječ o vanjskoj, sigurnosnoj i politici proširenja. I ne samo što se toga tiče, spektar mojih aktivnosti je takav da ja doista mogu afirmirati to što sam napravio i jednako tako govoriti o onome što namjeravamo raditi u sljedećih pet godina ako me građani izaberu. Što se toga tiče, kod mene nema straha, istaknuo je Picula.
Matija Posavec (Nezavisna platforma Sjever) govorio je o šarolikosti IDS-ove liste koju nosi Valter Flego, a on je na drugom mjestu, kao i o tome da na listi ima ljudi koji surađuju s HDZ-om.
– Moramo odvojiti europske izbore i nacionalne izbore, to nema veze jedno s drugim. U europskim izborima i u sastavu Europskog parlamenta vi tamo nemate nacionalnu momčad. Vi imate momčad po političkim grupacijama. Sve te stranke koje ste spomenuli su dio Aldegrupe u Europskom parlamentu. Riječ je o 12 stranaka. Onako simbolično i 12 zvjezdica na zastavi EU-a i ta zastava ne simbolizira samo EU, nego simbolizira europsko jedinstvo i identitet, rekao je Posavec.
Dodao je da će oni okupljajući stranke centra prezentirati jednu uspješnu, modernu, tolerantnu, otvorenu Hrvatsku. Također je rekao kako ljudi koji su na listi to mogu punim imenom i prezimenom zastupati.
– Flego je bio izuzetno uspješan zastupnik u europskom parlamentu. Zahvaljujući njemu neki su prometni koridori ušli u europske koridore. Tu je Rajko Ostojić, vrhunski liječnik i jedan izuzetno uspješan ministar zdravstva, zatim Domagoj Hajduković koji prati i u hrvatskom parlamentu međunarodne odnose. Tu je doktorica znanosti koja je radila u NATO, u Europskoj komisiji. Dakle, ima stvarno ljudi koji mogu puno dati u promicanju te europske politike, pojasnio je.
Spomenuo je da su na prvom i drugom mjestu Flego i on te da dolaze iz dvije najeuropskijih hrvatskih regija – Istre i Međimurja.
– Mi se u Istri i Međimurju ne uspoređujemo s nekim zemljama članicama Europske unije poput Rumunjske i Bugarske. Mi se uspoređujemo i želimo biti pandan jednoj Austriji, austrijskim njemačkim, talijanskim regijama. Jednostavno imamo na temelju tog nekog vlastitog iskustva i podrške definitivno što za poručiti. A s druge strane dobili su i građani Hrvatske, koji će izaći na izbore za Europski parlament, jednu ponudu, gdje se taj politički centar okupio. To je moja neka želja već dugo godina, jer smatram da, osobito u ovim okolnostima, Hrvatskoj treba jedan pristojan građanski politički centar., naglasio je Posavec.
Naveo je kako očekuju jedan, eventualno rubno dva mandata.
Ressler je rekao kako je kampanja za parlamentarne izbore u Hrvatskoj bila besadržajna prije svega zbog političke odluke velikog dijela, prije svega lijeve oporbe koja je na taj način ušla u te izbore bez pravog sadržaja, programa i konkretnih rješenja za pitanja koje muče hrvatske ljude.
– Sada je krajnje vrijeme da se s time stane malo na loptu, da se smiri atmosfera, da se kaže jasno da su izbori gotovi, da su rezultati izbora poprilično jasni, da je bez obzira možda na nekakve deluzije u kojima se čini kao da neki od tih oporbenih čelnika žive, politička volja hrvatskih birača takva da su i dalje, treći puta za redom, odlučili većinsko povjerenje pokloniti HDZ-u, naglasio je Ressler.
Dodao je da što se tiče europskih izbora HDZ nastaviti i dalje s jednom pozitivnom kampanjom, sa snažnim apostrofiranjem uloge i aktualne Vlade, ali i jedne povezanosti koja postoji između lokalne razine, nacionalne razine i europske razine. Naveo je da je velik dio odluka koje se donose i u Europskom parlamentu, ali isto tako na nacionalnoj razini, međusobno isprepleten.
– Zbog toga mislim da će se kampanja velikim dijelom, barem s naše strane, voditi i oko položaja Hrvatske u Europi. Kada smo sjedili i ovdje, prije pet godina, znali smo da će mandat biti poprilično dinamičan, ali mislim da je i najoptimističnijima među nama, bilo je teško zamisliti, bez obzira na sve probleme koji postoje, da se i oko toga razumijemo, da je bilo teško zamisliti ovolike razine i gospodarskog uspjeha. Hrvatska raste gospodarski više, brže nego praktički sve države i članice, da smo usvojili euro kao službenu valutu, ušli u šengenski prostor, ne bez političkih poteškoća i da se to nije dogodilo samo od sebe, kao što bi neki željeli prikazati, nego da se to je dogodilo političkom voljom, ali isto tako zbog činjenice da su na ključnim pozicijama i u Hrvatskoj, u hrvatskoj vladi, na mjestu predsjednika vlade, ali isto tako i u Europskom parlamentu, bili ljudi koji su mogli takve politike artikulirati, koji su se znali suprotstavljati nekada i teškim, neutemeljenim optužbama primjerice na račun hrvatske policije, Vlade i da smo u konačnici danas bolje pozicionirani u Europi nego što smo bili ikada, istaknuo je Ressler.
Picula je rekao kako svaka politika i svaki političar koji djeluje u nekom predstavničkom tijelu ima jači legitimitet ako je izlaznost na same izbore veća.
– Očekujem da hrvatski građani, izlazeći 9. lipnja na izbore za Europski parlament doista u puno većoj mjeri, u daleko većem broju, daju potporu hrvatskim političkim strankama koje se natječu za jedno od 12 mjesta koje pripada Hrvatskoj u Europskom parlamentu i da taj odaziv bude ako ne puno veći, svakako veći nego što je bio 2019. godine i da će to biti jedan opći trend, naveo je Picula.
Podsjetio je da je 2019. godine prekinuti negativan niz praktički niskog odaziva građana EU-a na europske izbore.
– On je 2019. godine bio gotovo u dlaku jednak kao i na prvim izborima za Europski parlament 1979. godine. Sve najave zapravo govore da bi ovog puta doista interes za izbore za Europski parlament mogao biti znatno veći, kazao je.
Dodao je da što se tiče tema koje će dominirati da će one prije svega biti određene i događanjima.
– Mi smo naravno naslijedili jedan set problema iz prošlog mandata, ja bih samo napomenuo Brexit kao jedinstveni događaj u europskoj povijesti, tu su bile naravno i migracije i onda kao što su i danas, ali također smo se u prošlom mandatu susreli po prvi put za slabljenjem odnosa s ključnim transatlantskim saveznikom jer je to bio mandat republikanskog predsjednika Trumpa, rekao je Picula.
Misli da će se eurozastupnici morati u idućem mandatu nositi sa cijelim nizom problema koji su se otvorili u pet godina.
– Tu mislim prije svega na još uvijek prisutne ekonomske i socijalne pa i političke posljedice koronavirusa, rat Rusije protiv Ukrajine, a tu su nemiri i ratovi u našem neposrednom susjedstvu od Armenije, Azerbejdžana, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Morat ćemo se nositi i s pitanjima opskrbe energijom, ali jednako tako treba kazati da ćemo se morati nositi i s borbom protiv dezinformacija i uplitanja u demokratske procese. Na kraju krajeva morat ćemo učiniti više na politici stanovanja, priuštivog stanovanja za veliki broj europskih građana, poboljšati konkurentnost europskog gospodarstva. Tu treba voditi računa i o borbi protiv inflacije, ali sve to za Europsku uniju u nepovoljnom, rekao bih, geopolitičkom okruženju, jer pratimo slabljenje multilateralnog globalnog poretka i jačanje autoritarnih režima, istaknuo je Picula.
Smatra kako je zbog svog složenog ustroja i zemljopisnog položaja Europska unija izuzetno osjetljiva na događaje i procese kako u svom neposrednom susjedstvu, tako i na promjene globalnog karaktera kao na jedan relevantni geopolitički faktor.
Svjedočimo trendu jačanja desnice posljednjih godina u Europi. Upitan hoće li možda taj trend bitno utjecati na promjenu strukture budućeg saziva Europskog parlamenta Posavec je rekao da definitivno rezultati Europskih izbora neće biti takvi kakvi su bili prije 4 godine.
– Tu postoji ta neka opasnost i zato je upravo važno da građani prepoznaju taj jedan pristojni liberalni politički centar i tu jednu umjerenu politiku. Ja bih volio da svi oni koji budu izabrani u EP, osobito iz Hrvatske, možda malo više budu na toj relaciji sa službenom nacionalnom politikom, rekao je Posavec.
Smatra da problem u Hrvatskoj politici nastaje onda, kao članice EU-a, kada mi EU promatramo kao cilj, a ne kao sredstvo.
– A upravo EU moramo promatrati kao sredstvo da iskoristimo sve one šanse, da sve ono najbolje što su europske vrijednosti uzmemo i implementiramo u naš sustav, dodao je.
Naveo je neke od primjera.
– Recimo volio bih, ako bude prilike, da se okupe naši hrvatski europarlamentarci i da pokušaju nametnuti da Europski parlament pošalje prema Europskoj komisiji preporuke uravnoteženja mirovina u BDP-u, gdje je sada Hrvatska 20% ispod europskog prosjeka. Na taj način, ako naravno Hrvatska kao zemlja članica usvoji tu preporuku, idu 20% mirovine svim umirovljenicima, kojih je u Hrvatskoj 1.250.000, pojasnio je Posavec.
Spomenuo je i projekciju Svjetske banke koja je rekla da će do 2030. godine Hrvatska zabilježiti najveći pad stanovništva.
– Dakle moramo doskočiti i tome, kazao je.
Dodao je kako u povezanoj zelenoj socijalnoj Europi u pet poglavlja ima jedna politika Europske unije koja kaže da do 2050. godine želi smanjiti 90% stakleničkih plinova koji nastaju iz prometa.
– Drugim riječima, jako puno novaca je u razvoju željeznice, mi moramo ulagati u brzu željeznicu, u sustav brzih vlakova, jer to diže konkurentnost cijele zemlje, a to naravno i Hrvatsku pozicionira potpuno drugačije, smatra Posavec.
Snimka cijele emisije Otvoreno:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Predsjednički izbori/Arhivska fotografijaFoto: Vjeran Zganec Rogulja / PIXSELLUmjesto prije Božića, kako je bilo prije pet…
Gosti emisije "Otvoreno"Foto: HTV / HRTTko je nadležan za istragu afere „Mikroskop“ - hrvatsko ili…
Jesam Li Usvojen? Animacija: @anistence Zvuk: @anistence Zaprati me na TikToku i Instagramu - @anistence…
Benjamin NetanyahuFoto: Ronen Zvulun / ReutersIzraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je tijekom posjeta Gazi u…
Trump izabrao dr. Oza da vodi Medicare i MedicaidFoto: Mike Segar / ReutersNovoizabrani američki predsjednik…
Godišnje volovi i konji izvuku više od 130.000 kubika drveta iz šuma s Jahorine, planine…