Europski mainstream s bojazni gleda na okrupnjavanje konzervativaca

Vinković: U ovom sazivu najveća raspodjela unutar EPP-a

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković komentirao je činjenicu da se na europskim izborima isprepliću mnogi interesi te otkrio do kakvih je promjena došlo u posljednjih godinu dana.

– U zadnjih godinu dana nije bilo nekih pretjeranih promjena. Sastav parlamenta se promijenio kad su Britanci izašli vani. Najveća raspodjela je bila u EPP-u. Jedan od ljudi koji je jako poznat, Viktor Orban – njegov Fidesz je izašao iz EPP-a. Došlo je do određenih preslagivanja. Fidesz se nije priklonio niti jednoj grupaciji, rekao je.

– Ako govorimo o Italiji, oni su nekad imali Forza Italiu, imali su socijaliste, a Giorgia Meloni nije se priključila niti jednoj. Oni bi se trebali priključiti konzervativcima što bi ojačalo konzervativnu grupu, kazao je.

Ipak, kako kaže, “EPP je još uvijek najjača opcija, drugi bi bili socijalisti, a onda dolazimo do novog rasporeda snaga”.

Raos: Zaokret udesno se najavljivao i prije, na kraju – ništa

Prof. dr. sc. Višeslav Raos komentirao je najave kako bi Europa mogla skrenuti oštro udesno. Podsjetio je kako su takve najave postojale i prije te se pokazale netočnima.

– Taj zaokret se najavljivao i prije pet godina. Treba znati da vrlo često, raznorodne grupacije s raznim nacionalnim interesima završe u EP-u i od tih tvrdnja o okrupnjivanju tvrde europske desnice ne bude ništa, rekao je.

Za Most tvrdi da “ako uđu u parlament, bit će kod konzervativaca, a za DP da bi bili kod ID-a, ako se ta grupacija ne transformira”.

Naglasio je kako postojeći politički mainstream ipak strahuje zbog jačanja desnice.

– Ono što znamo zasad je, da mainstream grupacije s bojazni gledaju što će biti ako se okrupni ECR, npr. iz Alda je došla vijest da oni žele centrističku grupaciju, nastaviti surađivati s pučanima i socijalistima, ali da ne misle propustiti konzervativce u većinu, dodao je.

Kotarski: Glavne teme migracija, rat u Ukrajini, zelena tranzicija i standard građana

Prof. dr. sc. Kristijan Kotarski pojasnio je kako je jedan od najboljih europskih think-thankova došao do zaključka o tome što će biti glavne teme u kampanji.

– Nedavno je studij Europsko vijeće za međunarodne odnose, jedan od najvrsnijih think-tankova u Europi, radio sveobuhvatnu analizu u 13 država EU i pokušali su identificirati teme koje će dominirati. Izdvojili su pet političkih plemena, odnosno skupine građana EU kojima su neke teme najbitnije i gdje su proteklih godina postojale velike polarizacije. Npr. COVID, makse ili ne maske, rat u Ukrajini, jeste li protiv sankcija ili za sankcije, zelena tranzicija, jeste li pobornik ili protivnik toga te vrlo važno pitanje – standard građana nakon globalne inflacije, rekao je.

Tu bi, kako kaže, “izdvojio pitanje migracija. Ono će dominirati u Njemačkoj. Tamo ste imali šest migranata na 1000 stanovnika u razdoblju od 2010. do 2014. godine, a u zadnje dvije, tri godine ih imate 16”.

– U Francuskoj će dominirati klimatske promjene, a u državama koje se nalaze u ruskom susjedstvu će dominirati teme obrane i sigurnosti, naglasio je.

– Izdvojio bih još i temu koja je latentno prisutna u EU politici, a to je pitanje razlike između onih koji pune proračun i država koje su neto korisnici, dodao je.

Čović Vidović: Izlaznost u Hrvatskoj još uvijek niska, ali raste – postoji svijest

Zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović osvrnula se na podatke o izlaznosti na europske izbore u Hrvatskoj.

– Izlaznost je relativno mala u usporedbi s državama gdje je glasanje obavezno, kao što su Belgija, Grčka, Bugarska i Luksemburg, rekla je.

– Kada pogledate od 2013. do 2019., dogodili su se i 2014. godine EU izbori u Hrvatskoj. Izlaznost je zapravo rasla, 2013. godine bili smo na 20 posto, 2014. godine na 25 posto i onda na 30 posto. Dakle, rast svijest, brojke to pokazuju, da kod hrvatskih građana raste svijest o relevantnosti Europskog parlamenta, nastavila je.

Kako kaže, “procjena je da između 70 i 80 posto hrvatskog zakonodavstva izvire iz europskih zakona”.

– Bilo da govorimo o uredbama koje se primjenjuju izravno ili direktive, gdje svaka država članica traži svoj implementacijski način, kazala je.

– Povjerenje u EU u Hrvatskoj je nikad veće, sad smo na 51 posto, a razina prosjeka u EU je 47 posto, dodala je.

Zeleni plan i nuklearna energija

Govoreći o ciljevima Zelenog plana i načinu kako bi se isti mogao provesti, Vinković je kazao kako se radi o spuštanju emisija štetnih plinova, ali da je dokumentacija komplicirano i birokratski napisana.

– Spuštanje emisije štetnih plinova u atmosferu, međutim – to je toliko komplicirano napisano, tolike su birokratske prepreke i to poljoprivrednicima smeta. Njih uništava konkurencija iz država koje to ne moraju primjenjivati, rekao je.

Naglasio je kako su postojali ambiciozni planovi u Nizozemskoj za ispunjavanje Zelenog plana.

– Vidjeli smo koji su prosvjedi bili. Ne bih upotrijebio izraze da se to razvodnilo, nije – ali nije striktno kao što je bilo dosad. Stvari su se promijenile. Morali smo prijeći s ruskog plina na ukapljeni. Stvari su birokratski vrlo teške, a mi obični ljudi – ih jako slabo razumijemo, kazao je.

Raos je naglasio kako se u Hrvatskoj često ponašamo da nas se to ne tiče previše te podsjetio da je Sredozemlje mjesto koje se u svijetu najbrže zagrijava.

– U Hrvatskoj često mislimo da smo otok blaženih i da nas se te stvari ne tiču. Ali treba reći, kada se govori o Zelenoj tranziciji – Sredozemlje se zagrijava najbrže na svijetu. To je problem upravo za jadransku Hrvatsku. Zato EU radi na još boljem regionalnom povezivanju, rekao je.

– Druga stvar je pitanje energetike, kada govorimo o Zelenoj tranziciji, prelama se novi rascjep među strankama i biračima. Nije pitanje kako napraviti tranziciju, nego tko će podnijeti taj trošak. U Hrvatskoj je to pitanje – što s Petrokemijom, nastavio je.

– Druga stvar, govori se koje tehnologije, plin i nuklearna energija, jesu li prihvatljivi kao prijelazna mjera, dodao je.

Napomenuo je kako su se neke zemlje morale okrenuti ugljenu – najprljavijoj tehnologiji.

“Sredstva iz NPOO-a su trešnje na niskim granama”

Upitan jesu li krenuli pregovori i lobiranja o novom proračunu i višegodišnjem financijskom planu, Kotarski je odgovorio potvrdno.

– Pregovori su već krenuli. Imate raspravu koja se širi da bi 2028. godine, trebali bi biti puno čvršći zahtjevi EK za države članice. Mnogi kažu da su ove reforme u sklopu NPOO-a trešnje na niskim granama koje je lako ubrati, rekao je.

Kako kaže, “zahtijevat će se da oni koji beru trešnje, odvaže i popeti na tu trešnju te provoditi ambiciozne reforme”.

Naglasio je kako su to reforme o povećanju dobi za umirovljenje i neke druge.

– Jako je teško očekivati od Njemačke da uplaćuje više, gdje imate dob za umirovljenje od 67 godina, a Francuskoj Macron ne može progurati da se ljudi umirove sa 62 godine. Francuska od 1975. godine nije imala uravnotežen proračun. Pitanje je kako postići kompromis, dodao je.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: