Udio Bosanaca i Hercegovaca koji aktivno traže posao u inostranstvu pao je na približno globalni prosjek

Prema istraživanju, koje je ponovljeno 2023. godine nakon 2018. i 2020. godine, najpopularnije destinacije za tražitelje posla globalno su Australija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka, dok su najpopularniji gradovi Amsterdam, Dubai, Abu Dhabi i New York, uz London. Bosna i Hercegovina rangirana je 94. kao destinacija, što je poboljšanje u odnosu na 95. mjesto iz 2018. i u poređenju sa 71. mjestom iz 2020. godine.

Dok je 33 posto Bosanaca aktivno tražilo posao u inostranstvu 2018. godine, taj broj je pao na 24 posto u 2023. godini, što je blizu globalnog prosjeka. Što se tiče onih mlađih od 30 godina, 23 posto bosanskih ispitanika reklo je da bi se preselilo u inostranstvo radi posla, što je znatno niža stopa od globalnog prosjeka od 32 posto.

Istovremeno, broj ljudi u Bosni i Hercegovini koji bi prihvatili posao na daljinu, što znači da bi radili na daljinu za stranog poslodavca iz svoje zemlje, iznosio je 75 posto prošle godine, što je znatno više od globalnog prosjeka od 66 posto. Globalna brojka porasla je sa 57 posto u 2020. godini.

Finansijski i ekonomski razlozi glavni pokretači za one koji razmatraju rad u inostranstvu

Istraživanje je pokazalo da su finansijski i ekonomski razlozi glavni pokretači za one koji razmatraju rad u inostranstvu u Bosni i Hercegovini. 78 posto Bosanaca (64 posto globalno) navelo je to kao glavni razlog. Drugi faktor u korist preseljenja bio je bolji kvalitet života (74 posto naspram 55 posto globalno). Također, znatno veći udio Bosanaca (67 posto) u odnosu na međunarodni prosjek (35 posto) naveo je bolje socijalno osiguranje i zdravstvene sisteme kao razloge za odlazak u inostranstvo radi posla.

„Općenito možemo reći da kada ljudi traže posao u inostranstvu, svoju odluku ne donose na osnovu imidža zemlje već na osnovu dostupnih radnih prilika, preporuka poznanika i poznavanja jezika,“ rekla je Melanie Seier Larsen, upravna direktorica i partner u BCG. „Mlađi ljudi i ljudi iz zemalja s brzo rastućom populacijom su najmobilniji. I geografije engleskog govornog područja s jakim ekonomijama vode na listi najpoželjnijih destinacija,“ dodala je.

U Bosni i Hercegovini, polovica onih koji rade u obrazovanju, te u volontiranju i u neprofitnim organizacijama željela bi raditi u inostranstvu. Također veliki udio, 40 posto Bosanaca koji se bave ručnim i fizičkim radom, ili u inženjeringu i tehničkim poslovima, bili bi spremni preseliti se u inostranstvo radi posla. Bosanci bi najviše željeli raditi u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, ali među prvih 10 destinacija su i Slovenija, Hrvatska, Sjedinjene Američke Države, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Istraživači su također bili zainteresovani saznati zašto su se oni koji su odlučili ostati u svojim domovinama odlučili za to. Snažne emocionalne veze sa domovinom bile su mnogo jače kod ispitanika u Bosni i Hercegovini, s 44 posto, nego globalni prosjek od 33 posto. Glavni razlog za ostajanje kod kuće za Bosance bio je sa 44 posto – baš kao i globalno sa 54 posto – nemogućnost da povedu svoje članove porodice ili partnere. Nedostatak znanja o inostranim prilikama također je bio važan razlog koji su naveli Bosanci.

Oni koji traže posao u Bosni i Hercegovini iz inostranstva uglavnom dolaze iz Saudijske Arabije, Slovenije, Turske i Srbije. Kao glavni razlog za preseljenje naveli su dobrodošlicu i inkluzivnost kulture.

BCG, The Network (zajedno sa svojim afilijacijskim organizacijama) i The Stepstone Group proveli su ovu anonimnu, online anketu od oktobra do decembra 2023. godine. U anketi je učestvovalo ukupno 150,735 ljudi iz 188 zemalja.

Anketa je ispitala stavove radnika na različite teme, uključujući njihovu spremnost da se presele u inostranstvo radi posla, zemlje u kojima bi najviše željeli raditi, razloge za odabir tih zemalja, te očekivanja koja imaju od svojih budućih poslodavaca u novoj zemlji. Podaci prikupljeni u anketi (uključujući širok raspon informacija o demografskoj i profesionalnoj pozadini učesnika) omogućili su analizu stavova radnika na osnovu više parametara.

BCG je također sproveo dodatne intervjue sa odabranim učesnicima studije širom svijeta – mnogi od njih su ranije intervjuisani i praćeni su nekoliko godina.