Schmidt podsjetio da njegova odluka o načinu imenovanja nove vlade Federacije BiH važi od 1. maja

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt je u srijedu, 24. aprila, “podsjetio glavne političke aktere” da 1. maja na snagu stupaju izmjene Ustava Federacije BiH koje je nametnuo 27. aprila prošle godine.

Schmidt je tad donio Odluku kojom je deblokirano imenovanje nove Vlade Federacije BiH, nakon četiri godine “tehničkog” mandata prethodne vlade.

Visoki predstavnik je, koristeći tzv. Bonske ovlasti, prema kojima može mijenjati sve zakone i ustave u BiH, osim državnog Ustava BiH, te smjenjivati dužnosnike, najprije omogućio formiranje nove Vlade Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, sedam mjeseci nakon izbora održanih u oktobru 2022.

Zašto je Schmidt donio privremenu mjeru?

Za imenovanje novog mandatara i formiranje vlade su, prema dotadašnjim propisima, bili potrebni potpisi predsjednice tog entiteta Lidije Bradare (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ), potpredsjednika Igora Stojanovića (Socijaldemokratska partija BiH – SDP), te Refika Lende (Stranka demokratske akcije – SDA).

Lendo je odbio dati suglasnost, jer HDZ i SDP BiH nisu htjeli koalirati sa SDA, a Schmidt je svojom “privremenom mjerom” potvrdio odluku o imenovanju nove Vlade Federacije BiH bez Lendinog potpisa.

Visoki predstavnik je 27. aprila 2023. godine nametnuo i amandman na Ustav ovog entiteta kojim se mijenja način imenovanja nove Vlade Federacije BiH.

Pri tome je ostavio rok Parlamentu Federacije BiH da do 1. maja 2024. godine sam izmijeni entitetski Ustav koji regulira to pitanje, ali to do sada nije urađeno.

“Visoki predstavnik poziva glavne političke aktere da imaju na umu ovaj rok, ako imaju konstruktivne prijedloge za poboljšanje amandmana”, saopćio je Schmidt 27. aprila.

Što se mijenja nakon 1. maja?

Izmjene Ustava Federacije BiH koje bi trebale stupiti na snagu 1. maja predviđaju da predsjednik Federacije BiH “nakon konsultacija” sa članovima parlamentarnog rukovodstva, predsjednicima stranačkih klubova i potpredsjednicima FBiH odredi mandatara.

Za imenovanje Vlade FBiH ostaje da je potrebna suglasnost oba potpredsjednika.

Taj proces se treba završiti u roku od 30 dana nakon što su u Parlamentu Federacije BiH indirektno izabrani predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH.

Izmjene koje je nametnuo visoki predstavnik predviđaju da se, ako se jedan ili dva potpredsjednika ne slože s imenom mandatara, taj rok produžava za dodatnih 30 dana.

Nakon tog novog roka, predsjednik Federacije BiH može uz potpis samo jednog potpredsjednika imenovati novu vladu i predložiti Parlamentu FBiH da je potvrdi.

Parlament je dvodomni.

Čini ga Zastupnički dom, čijih 98 zastupnika se direktno bira na općim izborima.
Dom naroda čini 80 delegata se indirektno biraju iz skupština deset kantona koji čine Federaciju BiH, od kojih je po 23 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Hrvata i Srba) i 11 izaslanika iz reda “Ostalih” koji se tako ne izjašnjavaju.

Za potvrđivanje nove vlade je potrebna većina glasova u Zastupničkom, a potom većina u Domu naroda, s tim što je visoki predstavnik odredio da je uvjet da protiv ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova naroda.

Ranije je potrebna ista većina i kod izbora (pot)predsjednika Federacije BiH.

Ako ni tad ne bude potvrđena nova vlada, još jednom se ponavlja proces.

Ukoliko Parlament u novom krugu, koji traje 30 dana, ne potvrdi novu entitetsku vladu, raspuštaju se i Parlament Federacije i skupštine svih deset kantona, te se raspisuju novi vanredni izbori, što je, također, novina koju je nametnuo Schmidt.

Zašto je Schmidt donio privremenu mjeru i mijenjao Ustav Federacije BiH?

Prošla Vlada Federacije BiH, na čelu s Fadilom Novalićem iz Stranke demokratske akcije i Jelkom Milićević iz Hrvatske demokratske zajednice, imenovana je 2015. godine, nakon izbora održanih u oktobru 2014. godine.

Trebala je završiti mandat 2018. godine.

Zbog nemogućnosti dogovora glavnih političkih stranaka nakon izbora u oktobru 2018. godine, ali i nepostojanja mogućnosti raspisivanja vanrednih izbora, mandat joj je trajao osam godina, do aprila 2023.

U međuvremenu su neki ministri istovremeno bili zastupnici u dva parlamenta.