U Rudniku lignita “Mramor” kod Tuzle došlo je do obrušavanja zemlje, a tom prilikom je zatrpan jedan rudar.
“Do nesreće je došlo u ranim jutarnjim satima 3. maja. Rudar je zatrpan u ruševinama. Do sad još nismo uspjeli da dođemo do kolege”, kazao je Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika uglja “Kreka” za Radio Slobodna Evropa.
Nesreća se, kaže Tokić, dogodila na dubini većoj od 170 metara. Tokić je dodao da rudari i jedinice za spašavanje ulažu nadljudske napore i da se svi nadaju da će doći do rudara i da je on živ i zdrav.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (MUP TK) je saopćilo da federalni rudarski inspektor i policija osiguravaju mjesto događaja.
“O svemu je upoznat dežurni tužilac i sve daljnje mjere i radnje poduzimat će se po nalogu i pod nadzorom Tužilaštva” navode iz MUP-a TK.
Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, saopćio je da je u stalnom kontaktu s upravom rudnika i da stoje na raspolaganju za svaki vid pomoći kako bi što prije pronašli rudara.
Naveo je da su razgovarali i sa Sanelom Buljubašićem, direktorom Elektroprivrede BiH u čijem koncernu je ovaj rudnik, koji je na terenu i razgovara s upravom rudnika i timom spasioca i porodicom rudara kako bi im pružio podršku.
Pogon “Mramor” je s eksploatacijom počeo 1958. godine i jedan je od nekoliko preostalih podzemnih kopova uglja u okviru “Kreke”, najstarijeg bosanskohercegovačkog rudnika koji ima oko 2.000 zaposlenih.
Jedan je od sedam rudnika na teritoriji Federacije BiH.
Godinama se suočavao s financijskim problemima. Zbog neplaćenih poreza rudniku su u više navrata bili blokirani računi, a rudari su svoja prava tražili štrajkom. Dugovanja rudnika u ovom entitetu po svim osnovama iznose više od 460 miliona eura.
Tranzicija s uglja, čije rezerve u BiH iznose oko šest milijardi tona, na obnovljive izvore energije veliki je izazov za BiH i uvjet koji treba ispuniti na putu prema Evropskoj uniji.
U novembru 2020. godine, u okviru Samita Berlinskog procesa, Bosna i Hercegovina je potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i Deklaraciju o zajedničkom regionalnom tržištu Zapadnog Balkana.
Deklaracija, između ostalog, podrazumijeva poticanje takse na emisiju ugljen-dioksida, razvoj tržišnih modela za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, postepeno ukidanje subvencija za ugalj, ali i gašenje svih rudnika uglja i termoelektrana do 2050. godine.