Kineske kamere za nadzor šire se Istočnom Evropom, uprkos brigama o sigurnosti

Zemlje Srednje i Istočne Europe kupile su milione nadzornih kamera kineske proizvodnje u posljednjih pet godina, unatoč sigurnosnim propustima uređaja i labavoj praksi proizvođača u vezi s prikupljanjem podataka i vezama s kineskom državom, pokazuje istraživanje Radija Slobodna Evropa u devet zemalja.

Izvještavanje RSE otkriva sve veću upotrebu kamera kineske proizvodnje u zemljama koje su ili članice Europske unije i NATO-a ili se žele pridružiti ovim zajednicama zemalja, i gdje se vlade koje paze na budžete sve više okreću pristupačnim kineskim kompanijama koje subvencionira država.

Iako javne nacionalne baze podataka za nadzorne kamere ne postoje za većinu zemalja, dostupni podaci i izvješća RSE pokazuju da su Dahua i Hikvision, dvije kineske kompanije u djelomičnom državnom vlasništvu koje su među vodećim svjetskim dobavljačima TV opreme i kamera za nadzor, dominantne na tržištima u Mađarskoj, Srbiji, Rumuniji, Moldaviji, Ukrajini, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Bugarskoj i Gruziji.

“Najveća razlika između ovih [kineskih kompanija] i drugih je u tome što druge kompanije nisu toliko ranjive za iskorištavanje”, rekao je za RSE Conor Healy, direktor vladinog istraživanja u IPVM-u, kompaniji za istraživanje industrije nadzora.

“U osnovi se sigurnost odnosi na planiranje hipotetskih prijetnji, a vlade i organizacije za nacionalnu sigurnost moraju biti usredotočene na to.”

Izvještaji RSE pokazuju da se, unatoč eskalaciji zabrinutosti i provjera u vezi sa s pretjeranim oslanjanjem na kinesku tehnologiju u kritičnoj infrastrukturi u zapadnim prijestolnicama, Dahua i Hikvision kamere također se koriste na osjetljivim lokacijama, uključujući vojne baze u Rumuniji i sjedišta specijalne policije u Mađarskoj, za koje stručnjaci kažu da su tako podložne napadima hakera i drugih zlonamjernih strana.

Iako su zemlje poput Sjedinjenih Država, Britanije i Australije te dvije kompanije stavile na crnu listu, takva zabrana ne postoji u Europi. Ali usred značajnog posjeta kineskog čelnika Xi Jinpinga Europi, koji je započeo 5. maja, niza kineskih špijunskih skandala diljem kontinenta i gušenja kineskih trgovinskih praksi u EU, uporište tvrtki u Europi označava još jednu potencijalnu žarišnu točku.

“Vidjeli smo kako se razgovor razvijao recimo u SAD-u i doveo do zabrane, ali još uvijek nije jasno koji će put europske zemlje slijediti”, dodao je Healy.

Mađarska

Ne postoje službeni podaci o broju nadzornih kamera kineske proizvodnje koje je Mađarska kupila niti o opsegu korištenja kineske tehnologije prepoznavanja lica.

Ali prema Shodanu, tražilici za uređaje povezane s internetom, u zemlji je u funkciji 3.567 Dahua i 18.166 Hikvision uređaja.

Prema mađarskoj novinskoj stranici Atlatszo, mađarska nacionalna policija potpisala je svoje prve ugovore s kompanijom Dahua 2017., i to za granični nadzor zemlje i vlastiti administrativni sistem policije za korištenje kamera i softvera kompanije.

Podaci prikupljeni iz Mađarskog sistema javne nabave električne energije pokazuju da je nekoliko sveučilišta i Akademija znanosti kupilo Hikvision proizvode. Nekoliko lokalnih uprava kao i mađarska interventna policija također koriste nadzorne kamere kineske tvrtke.

Međutim, u nekim je slučajevima upotreba kineskih proizvoda zabranjena. U jednom slučaju 2023. njemački proizvođač oružja Rheinmetall blokirao je korištenje kineskih kamera u svojoj fabrici u zapadnoj Mađarskoj.

Ipak, čini se da će se upotreba opreme povećati, posebno kako se veze između Budimpešte i Pekinga produbljuju pod mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

U februaru je Mađarska potpisala sigurnosni sporazum s Kinom kako bi poboljšala suradnju između njihovih agencija za provođenje zakona. Sporazum bi mogao omogućiti kineske policijske patrole u prometnim dijelovima Budimpešte, koja je dom najveće kineske dijaspore u srednjoj Europi. Nije jasno kako će se podaci i pristup kamerama dijeliti između mađarskih i kineskih dužnosnika, ali taj je potez pokrenuo alarm za uzbunu u Bruxellesu i među kineskim aktivistima u inozemstvu.

Ukrajina

Stotine hiljada kamera Dahua i Hikvision instalirane su diljem Ukrajine, prema podacima industrijske baze podataka ImportGenius.

Ukrajinska policija i privatne tvrtke kupile su veliki broj nadzornih kamera kineske proizvodnje. Prema ImportGeniusu, ukrajinska kompanija Trading House of Video Surveillance Systems najveći je kupac Dahua kamera i druge opreme. Podaci pokazuju da je ukrajinska kompanija od 2016. do 2023. kupila više od milion uređaja za videonadzor, što uključuje nadzorne kamere, termovizijske uređaje, interfone i drugu opremu s kamerama.

Brojke ImportGeniusa također pokazuju da je grupa ukrajinskih kompanija koje rade izravno s Hikvisionom uvezla sličan broj uređaja za videonadzor tokom istog razdoblja.

Ali zabrinutost zbog sigurnosti je također pojačana u vezi s Dahua i Hikvision kamerama.

U januaru je Služba državne sigurnosti Ukrajine ustvrdila da je ruska obavještajna služba hakirala dvije nadzorne kamere u Kijevu uoči ruskog raketnog napada na ukrajinsku prijestolnicu u kojem su ubijene najmanje tri osobe.

Ukrajinski službenik za provođenje zakona koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti teme rekao je za Sheme, istraživačku jedinicu ukrajinskog servisa RSE, da je jednu od kamera napravio Hikvision i da je instalirana 2016. godine.

Moldavija

Moldavija je kupila hiljade kineskih nadzornih kamera za svoju policiju, vojsku i diplomatsku službu u posljednjih pet godina, prema podacima javne nabave, ali tačan broj ostaje nepoznat.

Država nema javnu bazu podataka o tome koliko nadzornih kamera ima. Ali Shodan navodi 15.133 Hikvision i 4.177 Dahua kamera.

Portal javne nabave u Moldaviji, achizitii.md, pokazuje da je više od 7.210 kamera Dahua i Hikvision kamera kupljeno između 2018. i 2023. Među najvećim kupcima bila su sigurnosna tijela poput policije i pukovnije zrakoplovstva “Decebal” pod Ministarstvom odbrane, kao i Ministarstvo rada, Ministarstvo vanjskih poslova i Narodna banka.

Kamere kineske proizvodnje također su ušle u sistem javnog prijevoza, s trolejbusima u glavnom gradu Kišinjevu opremljenim Dahua kamerama. Nacionalna uprava kaznionica također se obratila dvama proizvođačima, nabavivši i instalirajući više od 800 kineskih kamera u svojim objektima između 2018. i 2023. godine.

Središnje izborno povjerenstvo Moldavije također je nabavilo 2.300 nadzornih kamera nakon parlamentarnih izbora u zemlji 2019. Podaci o nabavi pokazuju da je ovo kupljeno od kompanije pod nazivom Rapid Link, ovlaštenog distributera Hikvisiona.

Srbija

Podaci Carine Srbije ne govore posebno o uvozu nadzornih kamera kineske proizvodnje, ali podaci u posljednjih pet godina govore o stalnom porastu broja kupljenih kineskih kamera uopće u tom razdoblju. Samo u 2023. godini za kupovinu kineskih kamera u Srbiji potrošeno je oko 5,8 miliona dolara.

Većinu kamera u zemlji kupuju privatne kompanije, koje ih zatim putem tendera prodaju lokalnim vlastima.

Prema istraživanju RSE iz 2023. godine, više od 40 općina i gradova u Srbiji, gotovo jedna trećina svih lokalnih samouprava u zemlji, ima sustave javnog videonadzora i nadzora prometa kineskog proizvođača Dahua. Ovo proširenje odvijalo se u posljednjih pet godina uz cijenu od približno 32 miliona dolara.

Opremu je ovim općinama prodala Macchina Security, beogradska kompanija koja uvozi kinesku tehnologiju u tu balkansku zemlju i dobiva ugovore u posljednjih nekoliko godina.

Prema dokumentima koje je RSE dobio, Vlada Srbije licencirala je 15 različitih tipova kamera od proizvođača iz Poljske, Australije, Sjedinjenih Država, Italije, Slovačke, Mađarske i lokalne srpske kompanije. Međutim, čini se da su općine kupile više kamera od Dahue u usporedbi s drugim kompanijama.

Prema dokumentima do kojih je RSE došao u okviru zahtjeva za pristup informacijama, 10 od 42 općine i grada koji su ispitani kupili su kamere s tehnologijom prepoznavanja lica. To pojačava postojeću bolnu tačku u Srbiji, gdje je vlada nekoliko puta pokušala progurati zakon koji bi joj dao široke ovlasti za korištenje tehnologije prepoznavanja lica u javnosti.

Srbija je posljednjih godina postavila više od 1.000 nadzornih kamera s mogućnostima prepoznavanja lica kineskog Huaweija.

Postavljanje kamera u Beogradu bilo je kontroverzno jer Srbija nema odgovarajuće zakone o privatnosti podataka za obradu biometrijskih informacija preuzetih sa snimaka prepoznavanja lica. Istraga RSE iz 2022. otkrila je kako srpski dužnosnici već koriste kinesku tehnologiju za praćenje i ciljanje aktivista i prosvjednika, izazivajući zabrinutost da bi se naprednija oprema za nadzor kineske proizvodnje mogla zloupotrijebiti.

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina, u kojoj je vlast podijeljena na državnu i nekoliko nižih, nema bazu podataka za cijelu državu. No podaci lokalnih ministarstava, gradova i općina pokazuju sve veću upotrebu nadzornih kamera posljednjih godina.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u posljednjih pet godina povećan je uvoz opreme za snimanje iz Kine. Podaci o državnoj nabavi pokazuju porast uvoza s 3,4 miliona dolara u 2018. na 5,4 miliona dolara u 2023.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske kazalo je za RSE da je samo u 2023. godini kupljeno 139 kamera Dahue za ukupno 47.000 dolara. Banja Luka, administrativni centar entiteta, također je dom projekta pametnog grada u kojem je već instalirano 265 od 325 Dahua kamera koliko je planirano.

U Federaciji BiH, koja se sastoji od deset kantonalnih vlada, do podataka je još teže doći.

Iz MUP-a Kantona 10 za RSE su rekli da su u 2023. kupili samo tri Hikvision kamere. Ostali državni organi, poput MUP-a Bosansko-podrinjskog kantona, kazali su da nemaju podatke o zemlji porijekla.

U MUP-u Sarajevo kažu da su u posljednjih pet godina nabavili samo dvije kamere od kineskih proizvođača, ne navodeći od koje su ih tvrtke kupili.

Naglasili su da sarajevska policija, sukladno zakonu, može dobiti pristup kamerama koje na javnim površinama postavljaju druge institucije, poput gradova i općina.

U Graničnoj policiji BiH za RSE su rekli da nisu nabavljali kinesku opremu.

Kosovo

Kao i kod mnogih drugih zemalja, podaci kosovske carine ne razlikuju različite tvrtke i vrstu kamera. Ali nadzorne kamere su u širokoj upotrebi u Prištini, glavnom gradu.

Reporter RSE primijetio je više kamera Dahua i Hikvision postavljenih na gradskim trgovima, kao i na vladinim zgradama, uključujući Državno tužiteljstvo, Ministarstvo trgovine i Ministarstvo zdravlja. Kosovski dužnosnici potvrdili su za RSE da su kamere na vladinim zgradama kupljene 2020. i 2021. godine.

Kamere su nabavljale i institucije u područjima Kosova gdje većinski žive Srbi. Njih je kupila Srbija preko svojih paralelnih institucija na Kosovu 2021. godine.

Transakcije su bile izvan kontrole Prištine, a istraživanje RSE iz 2022. pokazalo je da je oprema za nadzor Dahua u vrijednosti od nekoliko desetaka hiljada dolara kupljena za škole. U dokumentima je navedeno da je financijska sredstva osigurao ured srbijanske vlade koji upravlja odnosima s Kosovom.

Rumunija

U Rumunjskoj ne postoji središnja baza podataka, ali ankete industrije i portali javne nabave pokazuju da se upotreba nadzornih kamera kineske proizvodnje širi. Neki su čak instalirani na sigurnosno osjetljivim mjestima.

Prema jednom izvješću o globalnoj industriji nadzora iz 2021. godine, u Rumuniji je bilo 189 452 aktivnih Dahua i Hikvision kamera, što ovu zemlju stavlja na osmo mjesto prema broju kineskih kamera u svijetu.

Nedavna istraga RSE također je otkrila da se oprema za nadzor koju proizvode Hikvision i Dahua koristi u najmanje 28 vojnih objekata u zemlji. Opremu koriste i stotine drugih javnih institucija uključenih u nacionalnu sigurnost.

RSE je također otkrio da su Hikvision kamere korištene u vojnoj bazi u Deveseluu, u kojoj se nalazi NATO-ov Aegis Ashore, kopneni proturaketni odbrambeni sistem.

Rumunski dužnosnici branili su korištenje kamera kineske proizvodnje, rekavši da je sve u skladu s procedurama javne nabave i da se sve kamere drže izvan mreže kako bi se spriječili neki od sigurnosnih rizika koji se nalaze u Dahua i Hikvision tehnologiji.

Stručnjaci su, međutim, rekli za RSE da bi napredniji hakeri još uvijek mogli dobiti pristup i da je bilo nedavnih primjera hakerskih grupa koje pristupaju zatvorenim sistemima kamera hakiranjem operativnog sistema kompjutera na mreži, a zatim se mogu infiltrirati u offline mreže.

Bugarska

Dok se kamere Dahua i Hikvision mogu vidjeti u glavnom gradu Sofiji i na vladinim zgradama, bugarska vlada nije objavila brojke o broju kamera koje se koriste i nije odgovorila na zahtjeve RSE za komentar.

Najveća javna nabava za opremu odnosi se na ugovor iz 2018. s konzorcijem kompanija za kupovinu Hikvision kamera i pridružene tehnologije za 45 miliona dolara, s ciljem instaliranja ukupno 4.300 kamera na autobuse, tramvaje i trolejbuse u Sofiji.

Sistem videonadzora u javnom prijevozu pokrenut je 2020. godine. Uvođenje se 2023. godine suočilo s protivljenjem javnosti aktivista za zaštitu privatnosti zbog zabrinutosti da bi feedovima kamera mogle pristupiti skupine organiziranog kriminala ili hakeri.

Gruzija

Gotovo 80 posto kamera instaliranih u zemlji dolazi od Hikvisiona i Dahue, prema analizi Gruzijskog servisa RSE koja se temelji na carinskim podacima, brojkama o nabavi i izvornim izvješćima.

Točan broj kineskih kamera u Gruziji teško je odrediti. Dostupni carinski podaci za sve uvoze kamera pokazuju dramatičan porast u posljednjih pet godina. Samo u 2023. Gruzija je kupila više od 10.000 kamera, u usporedbi s manje od 1.000 jedinica u 2020.

Čini se da je velik dio tog uvoza otkupila gruzijska policija. Podaci o vladinoj nabavi i podaci o carini pokazuju da policija u zemlji upravlja s više od 7.379 nadzornih kamera diljem zemlje, a gotovo sve su napravili Dahua, Hikvision ili drugi kineski proizvođači.

Napisao Reid Standish; uz doprinos Melihe Kešmer iz RSE biroa u BiH, Doruntine Baliu RSE servisa sa Kosova, i Mirjane Jevtović i Natalije Jovanović iz RSE Srbije; Ionuta Benea iz Rumunskog servisa RSE; Ivana Bedrova iz Bugarskog servisa RSE; Nastasie Arabuli iz Gruzijskog servisa RSE; Kyryla Ovsianyija iz Ukrajinskog servisa RSE; Pabla Gorondija iz Mađarskog servisa RSE; Denisa Dermenjija iz Moldavskog servisa RSE.