Akcije vlasti RS-a mogle bi dovesti do ‘raspuštanja BiH’

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH), upozorio je Ujedinjene narode da bi akcije koje provode vlasti u entitetu Republika Srpska, ali i još neki nivoi, mogle dovesti do “do de facto, ako ne i de jure raspuštanja BiH”.

U govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a u srijedu, 15. maja, Schmidt je kazao kako vlasti RS-a prijete podrivanjem funkcionalnosti države, promoviraju ideju secesionizma, te zagovaraju ukidanje državnog Suda i Tužiteljstva, kao i Ustavnog suda BiH.

Ured visokog predstavnika (OHR) je zadužen za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen rat 1995. godine, s ovlastima da mijenja zakone i smjenjuje dužnosnike. Politički predstavnici iz RS-a odbijaju surađivati sa Schmidtom u čemu ih podržavaju Rusija i Kina. Od Schmidtovog imenovanja za visokog predstavnika poduzele su niz neuspješnih akcija s neustavnim ciljem “vraćanja nadležnosti” s državnog na entitetski nivo kao i neuspješno donošenje zneustavnih akona prema kojima se odluke OHR-a i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji BiH.

Schmidt je kazao da OHR mora ostati sve dok Vijeće za provedbu mira ne kaže kako su ispunjeni uvjeti za njegovo zatvaranje, “a ne možemo reći da se to desilo”.

Visoki predstavnik je upozorio da se u BiH negira genocid i drugi ratni zločni te da se slave ratni zločinci, iako je to zakonom zabranjeno.

“Da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid nad bošnjačkim stanovništvom utvrđeno je presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. To nije pitanje nečijeg slobodnog mišljenja”, naglasio je Schmidt čitajući sažetak svog polugodišnjeg izvještaja.

Što su kazali ostali zvaničnici?

Zamjenik ambasadora Kine pri UN-u Geng Shuang je kazao kako međunarodna zajednica treba ostati posvećena BiH.

“Pri tome mora imati balansiran pristup. Zauzimanje strana, nametanje odluka, uvođenje sankcija nije način. Zabrinuti smo zbog načina imenovanja gospodina Schmidta kao i zbog njegovog nametanja Izbornog zakona”, kazao je predstavnik Kine koja, kao i Rusija te politički predstavnici RS-a tvrde da je za njegovo imenovanje potrebno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a.

Kazao je kako će Kina nastaviti biti prijatelj sa svim narodima u BiH i biti partner.

Predstavnik Švicarske je naglasio da je ključno da svi lideri dođu do jedinstvene vizije napredne BiH te ponovio posvećenost njegove zemlje miru, stabilnosti i napretku.

“Otvaranje pregovora EU s BiH nudi posebnu šansu za to”, dodao je Jürg Lauber. Naglasio je pri tome poštivanje ljudskih prava, slobode medija, ali i suzdržavanje od govora mržnje.

Marko Rakovec, predstavnik Slovenije pri UN-u, prvi se obratio i kazao da je budućnost BiH u Europskoj uniji.

“Projekt EU je jačanje stabilnosti, razvoja, ne samo BiH već i regije. BiH je učinila prethodnih mjeseci veći napredak nego u nekoliko godina. Taj pozitivni zamah mora se zadržati”, kazao je Rakovec.

Rakovec je pozvao regionalne aktere da se suzdrže od svake aktivnosti koja bi ugrozila suverenost i teritorijalni integritet BiH i naglasio da je dijalog pri tome ključan.

Alie Kabba, predstavnik Siera Leonea pozvao je na mir, stabilnost, jačanje državnih institucija te ekonomski i infrastrukturni razvoj BiH.

“Zabrinuti smo akcijama kojima se podriva do sad postignuti napredak. Govoreći iz iskustva moje zemlje, važni su pomirenje i vladavina prava, uključujući i međunarodnog prava, poštivanja presuda suda u Hagu za ratne zločine počinjene tokom rata u BiH”, dodao je Kabba.

Ključni dijelovi izvještaja

Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, u redovnom polugodišnjem izvještaju koji je predstavio pred Vijećem sigurnosti UN-a, kazao je da vlasti entiteta Republika Srpska “prijete paralizom državnih organa”.

“Vlasti RS-a, predvođenje predsjednikom RS-a i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Miloradom Dodikom, aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Daytonski mirovni sporazum”, naveo je Schmidt.

Sjedinjene Američke Države (SAD) su protiv Dodika, rukovodstva RS-a i njegove obitelji uvele sankcije zbog opstruiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Schmidt je kazao kako vlasti RS-a prijete uspostavljanjem paralelnog okvira RS-a tako što kažu da će se jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države, uključujući Oružane snage BiH, porezni, pravosudni i izborni sistem države.

“Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de facto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik RS-a Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama”, naveo je Schmidt.

Narodna skupština RS-a usvojila je niz zaključaka i zakona o tim pitanjima nazivajući to “vraćanjem nadležnosti” s državnog nivoa na kojem su regulirana državnim zakonima.

Schmidt je ukazao i na proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane “Granica postoji” kojima se “promoviraju ideje secesionizma”.

Schmidt je u izvještaju na nekoliko desetaka stranica naveo da vlasti RS-a i drugog entiteta Federacije BiH krše odluke Ustavnog suda BiH i Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom tako što knjiže na sebe državnu imovinu.

Ustavni sud BiH je u svojim odlukama naveo da su šume, rijeke i poljoprivredno zemljište državna imovina te da se pitanje raspolaganja mora regulirati državnim zakonom.
Njegovo donošenje blokiraju predstavnici RS-a koji tvrde da je to imovina entiteta.

“Osim promoviranja ukidanja Suda i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija iz RS-a podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka”, naveo je Schmidt.

Ustavni sud BiH trenutno je popunjen sa šest sudaca od koja su trojica stranci koje po Ustavu BiH imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava.

Narodna skupština RS odbija imenovati nedostajuća dva sve zahtijevajući odlazak međunarodnih sudaca, dok Parlament FBiH nije imenovao nedostajućeg suca zbog političkih neslaganja.

Visoki predstavnik je kao pozitivan napredak naveo da je Europska unija krajem marta otvorila pregovore o članstvu s BiH.

“Usporedo s napretkom na europskom putu, u RS-u je ponovno kriminalizirana kleveta, te usvojen Zakon o nevladinim organizacijama”, naveo je Schmidt.

Kolokvijalno nazvan “zakon o stranim agentima”, pisanim na osnovu ruskog, od civilnih organizacija se traži da podnose redovne izvještaje pred Ministarstvom pravde RS-a, uključujući financijske.

Visoki predstavnik je kazao da se tim zakonom želi ušutkati, obeshrabriti i kazniti političke neistomišljenike.

Schmidt je u izvještaju ukazao da još uvijek nije provedena presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”, donesena krajem 2009. godine, kao i niz naknadnih sličnih presuda.

Njihova implementacija traži promjenu državnog Ustava kako bi se uklonila diskriminacija.

Trenutno oni koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi (konstitutivni narodi” ili žive u “pogrešnom” entitetu ne se mogu kandidirati za najviše državne pozicije u Predsjedništvu BiH i državnom Domu naroda.

Schmidt se osvrnuo i na pad izvoza iz BiH i industrijske proizvodnje kao i niske penzije koje su nedovoljne za normalan život. Iznio je procjenu Unije za održivi povratak da je BiH od 2013. godine napustilo više od 600.000 stanovnika.

‘Etnonacionalni revizionizam'

Visoki predstavnik je u svom izvještaju, koji se odnosi na razdoblje od oktobra prošle do aprila ove godine, naveo nazadovanje u naporima suočavanja s prošlošću, etnonacionalni revizionizam te negiranje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.

Prijedlog rezolucije da se 11. juli proglasi “Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici” nam najmanje 8.372 Bošnjaka bit će na dnevnom redu sjednice Generalne skupštine UN-a 23. maja.

Schmidt je naveo i primjer predstavljanja autobiografije Valentina Ćorića u Mostaru, osuđenog u Hagu na 16 godina zatvora za ratne zločine, kojem je prisustvovao Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice BiH.

Podsjetio je na to da je, nakon što su to izabrani političari propustili uraditi, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH koristeći Bonnske ovlasti.

Izmjenama se žele smanjiti izborna korupcija, prevare i nepravilnosti.

Pored ostalog, predviđeno je uvođenje skenera otisaka prstiju i elektronskih brojača listića, uz veće ovlasti Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Skupština Republike Srpske je nakon toga usvojila entitetski zakon koji još nije stupio na snagu, iako je samo CIK BiH nadležan za provođenje izbora.

Schmidt je naveo da Vlasti RS-a nastavljaju da odbijaju dostaviti službene dokumente Uredu visokog predstavnika (OH), onemogućuju osoblje OHR-a da prisustvuju sjednicama Narodne skupštine RS-a, da ne poštuju njegove odluke i da su svele kontakte na minimum.

Visoki predstavnik se lično obraća Vijeću sigurnosti UN-a svake godine, a svoj sljedeći redovni izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a trebao bi predstaviti u novembru 2024. godine.