Obilježena 79. obljetnice bleiburške tragedije i Križnoga puta

Kod središnjeg križa održana je komemoracija te su položeni vijenci i zapaljene svijeće u spomen na desetke tisuća vojnika, ali i civila koji su ubijeni bez suđenja odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Počast žrtvama odala su izaslanstva Vlade i Sabora.

Počast žrtvama odao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji je uz pijetet prema žrtvama osudio komunistički režim zbog brutalnih ubojstava.

– Hrvatski sabor i ove godine pokrovitelj komemoracije kojom obilježavamo sjećanje na tragediju Bleiburga i križnih puteva. Događaj koji obilježavamo pokazuje koliko je teška i bremenita bila hrvatska povijest, koliko su velike bile podjele u hrvatskom narodu i danas zaista s ponosom možemo govoriti o tome da imamo demokratsku, slobodnu Hrvatsku, članicu najsnažnijih svjetskih integracija, rekao je Jandroković.

Ustvrdio je kako je zločin nad ratnim zarobljenicima bio primjer već na samom početku kako će se tadašnji pobjednici odnositi prema onima koji su poraženi i koji su imali drugačije političke stavove.

– Vrlo svirepo, vrlo okrutno ubili su velik broj ljudi, tu nije bilo suđenja, ubijani su mimo međunarodnih konvencija, mimo bilo kakvog morala i pravde, rekao je Jandroković. O tom zločinu šutjelo se 45 godina, oni koji su sudjelovali u njemu tajili su jer su bili svjesni što su počinili, a članovi obitelji i oni koji su bili bliski ljudima koji su ubijeni o tome nisu govorili, bojeći se odmazde komunističkog režima, rekao je predsjednik Sabora.

Poručio je da se danas u demokratskoj Hrvatskoj imamo obavezu sjetiti svih žrtava totalitarnih, nedemokratskih i zločinačkih režima pa će Hrvatski sabor i u budućnosti biti pokrovitelj takvih događaja.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je rekao da je na tisuće ljudi ostavilo svoje živote na križnim putevima, te naglasio da je politika Vlade osuda svih totalitarnih režima – nacizma, fašizma, komunizma. Takoođer je podsjetio da se već godinama intenzivno traga za sudbinama ubijenih ljudi.

– Taj zločin zaslužuje osudu, i stoga i naša Vlada danas i u buduće komemorirat će te žrtve, iskazivati im počast, iskazivati im zahvalu na njihovoj žrtvi. Na poseban način obveza nam je kao društvu prenositi na mlade generacije te povijesne činjenice da se nikad više ne dogodi, poručio je Medved.

Macelj: Komemoracija žrtvama Blajburške tragedije

Misa posvećena obilježavanju 79. obljetnice Blajburške tragedije i Križnoga puta služena je u subotu u Spomen-crkvi Muke Isusove u Maclju u nazočnosti brojnih vjernika.

Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski kazao je da su se vjernici okupili da bi odali počast žrtvama Blajburške tragedije i da mole za mir i oproštenje grijeha žrtava i grijeha ubojica.

Komemoraciji su bila nazočna izaslanstva Hrvatskoga sabora, koje je predvodio predsjednik Sabora Gordan Jandroković, i Vlade, koje je prevodio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Biskup Gorski je kazao da je 79 godina prošlo od svibnja 1945., mjeseca s najviše ubijenih hrvatskih građana, i to nakon završetka Drugog svjetskog rata, čije su kosti posijane od Austrije do BiH.

– U Maceljskoj šumi ubijen je 21 svećenik i bogoslov, u kosturnici pokapano je 1247 žrtava, a to nije ni jedan posto ubijenih bez suda i dokazane krivnje. Nisu mogli dokazati istinu i primiti sakrament, odvedeni su kao ovce na klanje, zakopani u rovove kako se nikad ne bi saznalo gdje su. Ali, ako ljudi šute, zemlja progovara, kazao je Gorski.

Istaknuo je da svaka strana u ratu čini zločine, ali za njih su odgovorni samo poraženi. Međutim, nikada se zločin nad zarobljenicima ne može tumačiti kao djelo pravde.

– Šutnja govori o osjećaju krivnje, zašto se okolnosti ne istraže i objelodane, te ne obilježe stratišta i ne ukopaju ubijeni, kaže Gorski dodajući da su davno u nama minuli negativni osjećaji i mržnja, ostala je jedino molitva i preporučivanje Bogu duše žrtava.

Istaknuo je da su mnogi umirali za Hrvatsku koja je poželjna za život, ali takva je zemlja moguća tek kad se teški teret prošlosti oslobodi s njezina vrata i nogu.

– Još smo zarobljenici neriješenih pitanja prošlosti, gubitak povjerenja i snova mnoge tjeraju na odlazak iz Hrvatske, rekao je Gorski i poručio da moramo razmišljati o budućnosti. Ne smijemo propustiti jedinstvenu priliku da od snova napravimo privlačnu stvarnost, dodao je.

Masovne grobnice u Maclju dio su Blajburške tragedije, koja obuhvaća ubojstva velikog i nepoznatog broja vojnika i civila, koji su zarobljeni na širem području Blajburga i Dravograda, gdje su se povukli pred partizanima u svibnju 1945., te Križni put, odnosno duge marševe smrti na koje je veliki broj preživjelih bio prisiljen nakon predaje.

Po podacima dostupnim javnosti, 1992. godine su iz 23 masovne grobnice u Maclju ekshumirane 1163 žrtve koji su svečano pokopane 2005. godine.

Trodnevno obilježavanje stradanja uključuje molitvu i polaganje vijenaca pored spomenika Blajburškim žrtvama na groblju u Untreloibachu i na Bleiburškom polju, te služenja mise u župnoj Crkvi svetog Petra i Pavla u Blajburgu.

U subotu je pored aktualne mise održana komemoracija kod Središnjeg križa na Mirogoju u Zagrebu, gdje je državna delegacija koju je predvodio predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković položila vijence i zapalila svijeće.

U nedjelju će se na Radimlji kod Stoca održati središnja komemoracija u BiH, a misu će predvoditi biskup mostarsko-duvanjski Petar Palić, nakon čega će biti položeni vijenci.

Organizator komemoracija je Počasni blajburški vod, a suorganizatori u liturgijskom dijelu Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine.