Zbog krivotvorenih proizvoda i piratstva, svaka država u prosjeku na godinu izgubi do 15 milijardi eura. Na razini Europske Unije krivotvoreni proizvodi čine gotovo 7 posto svih proizvoda uvezenih iz trećih zemalja. Lani je naša Carinska uprava zabilježila ulazak 635 krivotvorenih proizvoda vrijednih više od 4 milijuna i 200 tisuća eura.
Europske kompanije gube milijarde na krivotvorenim proizvodima. Kupci robu često nalaze na internetu, uglavnom nesvjesni da su kupnjom krivotvorina – u prekršaju.
Potrošači kupuju krivotvorene proizvode većinom zato što im je original preskup. Trećini Europljana taj je motiv prihvatljiv, među mladima udio se penje na čak 50 posto.
Istraživanje Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo pokazuje da samo 9 posto Hrvata radije odabire kopiju. Plagijate najmanje kupuju Finci. Prosjek Europske unije je 13 posto, a krivotvorine najviše kupuju u Bugarskoj, Španjolskoj, Irskoj i Luksemburgu.
– Kad je riječ o krivotvorinama, otkrili smo da 5,8 posto ukupnog uvoza u Europsku uniju čini krivotvorena roba, što je 120 milijardi eura godišnje. To ne rade amateri, nego profesionalne organizacije, rekao je Nathan Wajsman, glavni ekonomist Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo.
Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku
Istraživanje pokazuje i da je svakom trećem Europljaninu prihvatljivo kupiti lažnu robu ako je cijena originala previsoka, a tako misli čak polovica potrošača u dobi od 15 do 24 godine.
Glavni izvor krivotvorina i dalje je Kina. To uključuje modne dodatke, luksuznu robu, računala, kozmetiku, lijekove. Ove zadnje nipošto ne kupujte putem interneta jer sastojci nisu provjereni.
Broj krivotvorina na tržištu ne možemo znati. To je sivi broj. Ono što znamo jest da je lani Carinska uprava zabilježila ulazak 635 krivotvorena proizvoda. Ukupne vrijednosti više od 4 milijuna i 200 tisuća eura.
Više o krivotvorenoj robi doznajte u nastavku u emisiji “Potrošački kod”.