‘Razdruživanje’ Republike Srpske i Federacije BiH između fikcije i stvarnosti

Još jedan politički potez u posljednjih 30 godina. Bilo bi nam najljepše da se rastanemo. Dižu tenzije bez veze. Nema šanse za to.

Ovako Sarajlije i Banjalučani komentarišu dan kasnije najnoviju ideju rukovodstva Republike Srpske (RS) o nezavisnosti tog bosanskohercegovačkog entiteta, odnosno o “razdruživanju”.

To je najavila Vlada RS-a 23. maja, planom da u narednih 30 dana napiše sporazum o mirnom razdruživanju u Bosni i Hercegovini, koji će da predloži drugom bh. entitetu, Federaciji BiH.

Prijedlog je stigao u danu kada je Generalna skupština UN-a usvajala Rezoluciju o Srebrenici i to upravo u gradu o kome se raspravljalo.

Dok građani ne očekuju da će se nešto posebno desiti nakon ovih najava, iz Ambasade Sjedinjenih Država u Sarajevu upozoravaju – nastavak priče o razdruživanju neće značiti nezavisnost za RS, nego njen kraj.

Pokušaj otcjepljenja RS-a bilo bi direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH kojima je definisan i status dva entiteta.

Za “mirno razdruživanje” koje je predsjednik RS-a Milorad Dodik u više navrata spominjao, morao bi se promijeniti Ustav BiH i predvidjeti mogućnost referenduma o tom pitanju, za što su potrebni glasovi dvije trećine poslanika u državnom Predstavničkom domu.

Osim što bi na to trebali pristati predstavnici Bošnjaka i Hrvata, saglasna bi morala biti i međunarodna zajednica, prije svih članice Savjeta bezbjednosti – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska – bez čije podrške nema prijema u Ujedinjene nacije.

Bubonjić: Narod će da ispašta

Politički analitičar iz Banjaluke Mladen Bubonjić rekao je za Radio Slobodna Evropa da, kakav god bude epilog priče o razdruživanju, “narod će, možda, najveće posljedice da snosi”.

Podsjeća da su i ranije postojale secesionističke najave iz RS-a koje su ostale samo to, te da su, čak, i u slučaju da se istrajalo na njima, nailazile na opstrukcije ili druge blokade, te da se onda “tražila neka izlazna strategija i pravdanje kako su oni dali sve od sebe”.

“Njihovi sljedbenici očekuju upravo takav potez, dakle da se ide dalje, da se nastavi sa otvorenim prijetnjama i da se ide ka razdruživanju, uopšte ne razmišljajući o mogućim posljedicama”, kazao je Bubonjić.

Ističe da je Ambasada Sjedinjenih Država jasno stavila do znanja šta bi se desilo u tom slučaju.

“Iako nikad niko eksplicitno nije govorio da se Republika Srpska treba ukinuti, niko nikad nije eksplicitno govorio da ne može da funkcioniše i ne može da postoji, ovim potezom bi upravo to isprovocirali, i vjerujte nikome na Zapadu ne bi bilo ni najmanje žao ukoliko se ona bude samoisprovocirana, tako da kažemo, ukinula”, upozorava Bubonjić.

Prema njemu, vlasti u RS-u su svjesne toga, te da su se dovele do ove tačke konstantnim zaoštravanjem situacije koje traje godinama.

“Toliko puta prelazeći neke crvene linije, došli su do takve situacije, gledajući svoju poziciju, da je ovo paradoksalno jedini logičan način da se dalje bore. Samo što su se ovaj put izgleda malo preračunali i zagrizli su malo više, a pitanje je kakve će posljedice biti”, ocjenjuje on.

Fejzić: Izjava paranoičnog političara

Izjava o mirnom razdruživanju je izjava jednog paranoičnog političara koji je sam sebe doveo u jednu vrstu ćorsokaka sa svojim nepotrebnim izjavama, kaže za Radio Slobodna Evropa profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Elvis Fejzić.

“Umjesto da zapravo, kao i sav civilizirani svijet, prizna i respektuje sadržaj koji sačinjava rezoluciju i koji je zasnovana na presudama za ratne zločine i genocid u Srebrenici, on je ovom politikom koju sve vrijeme režira predsjednik Vučić [Aleksandar, predsjednik Srbije] sebe doveo u neizglednu poziciju, sebe je doveo u paranoičnu situaciju, sebe izolovao”, smatra Fejzić.

On podsjeća da je BiH prema Dejtonskom sporazumu ima dva entiteta, te da unilateralno razdruživanje nije moguće u političkoj praksi.

“O tome eventualno mogu odlučivati parlamentarna skupština i institucije BiH, ali znamo da takva volja ne postoji. Dodik je sam sebe naveo na tanak led, obećanjima da on može isposlovati neko razdruživanje, on ništa ne može isposlovati”, kategoričan je Fejzić.

Za njega, ovo je još jedan pokušaj homogenizacije biračkog tijela uoči izbora.

“Vidjeli smo talasanje oko neprihvatanja ‘ko fol' izmjena izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, i šta je na kraju uradio, prihvatio”, podsjeća Fejzić.

Kako će postupiti ostatak BiH?

Bubonjić kaže da će Federacija BiH “podržati bilo kakve poteze bilo koga od strane međunarodne zajednice koji znače jačanje suvereniteta BiH”.

“Ako to znači i raskidanje koalicije, nove izbore ili ne znam koji formalno pravni ili neki drugi aspekt, naravno da će pristati na to”, smatra Bubonjić.

Pojašnjava da su predstavnici RS-a u koaliciju ušli “nastojeći da izvuku neke političke benefite za sebe”, te da iako su dio vlasti na državnom nivou, nisu odustali od ideja o razgradnji države.

Za Fejzića, Dodik je “glavni problem i ometač u svim odnosima u BiH”.

Očekuje da će Dodik kao u ranijim situacijama, napraviti uzavrelu atmosferu, te se onda povući i primiriti.

“Ali, ne treba mu davati ruku, sam je sebi napravio problem. Treba ga pustiti da sam nađe rješenje, a neće ga moći naći, on je izgubio sve partnere za razgovor, on nema s kim da razgovara”, kaže Fejzić.

On ističe da mu je drago zbog oštre reakcije američke Ambasade, te da se nada “da će njegovi koalicioni partneri ovako oštro reagovati”.

Istakao je da Rezolucija, koja je iskorištena kao povod za priču o razdruživanju, “ne proizvodi kolektivnu odgovornost”, već samo komemorira jedan datum, i jedno stradanje zasnovano na presudama.

Šta očekivati od Srbije?

Nakon najave ideje o razdruživanju, Dodik je izjavio da će na Velikom srpskom saboru, najavljenom za 8. juni, tražiti podršku od rukovodstva Srbije za svoje ideje.

Boško Jakšić, novinar i spoljnopolitički analitičar iz Srbije, za Radio Slobodna Evropa kaže da je “Dodikova izjava o kraju Bosne i Hercegovine i mirnom razlazu apsolutno neodrživa”.

On podsjeća da ovo nije prvi put da Dodik prijeti otcjepljenjem i “plaši svoj narod”, ali da od toga, prema njemu, nema ništa.

“Secesija bi predstavljala kraj Republike Srpske, jer entitet može da postoji samo unutar BiH i Dejtonski sporazum je oko toga vrlo jasan. Da ne podsjećam da je BiH otvorila pristupne pregovore sa Evropskom unijom, a sve zemlje članice podržavaju teritorijalni integritet BiH”, naglašava Jakšić.

On ocjenjuje da su sve “patetične, kvazipatriotske prijetnje o destabilizaciji BiH”, kao i u slučaju Aleksandra Vučića, isključivo u funkciji Dodikovog ličnog rejtinga.

Ipak, smatra da to što će Dodik tražiti podršku od Vučića, predsjednika Srbije uvlači u rizičnu poziciju i sužava mu manevarski prostor.

“Nisam siguran kako će Vučić na sve to reagovati, ali je izazov sa kojim je suočen više nego ozbiljan, jer prijeti ne samo pogoršanjem odnosa u regionu nego i direktno gura Srbiju u izolaciju i sukob sa Zapadom”, ocjenjuje Jakšić.

Prema Jakšiću, zvanični Beograd neće bar nominalno odustati od formule da “Srbija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”, uprkos očiglednom cinizmu takvog stava.

“Dok predsjednik Srbije to ponavlja, istovremeno toleriše da Dodik, koji se ne vadi iz Beograda, u njegovom prisustvu prijeti secesijom, a da Vučić na to ne reaguje”, ističe Jakšić.

Mladen Bubonjić očekuje da će Vučić makar deklarativno podržati Dodika, ali ne na način na koji on insistira.

Za razliku od vlasti RS-a, koje eksplicitno kažu da ne priznaju visokog predstavnika u BiH, Vučić se sa njim više puta sastajao, podsjeća Bubonjić.

“Opet je pragmatičan, koliko toliko, ne zatvara sva vrata, kao recimo, Dodik”, ističe on.

Bubonjić ocjenjuje da postoji mogućnost da Vučić pokuša izdejstvovati pritisak Zapada na Prištinu da formira Zajednicu srpskih opština, a da zauzvrat ne pruži direktnu podršku Dodiku.

Radio Slobodna Evropa je Vladi i Predsjedništvu Srbije poslao upit o tome kako će se zvanični Beograd odnositi prema Dodikovoj najavi i hoće li biti promjena u politici Srbije prema Bosni i Hercegovini. Odgovor do zaključenja teksta nije stigao.

Saradnja na tekstu: Dušan Komarčević, Melisa Teletović