Petrin: Istraga pada Cessne mogla bi trajati nekoliko mjeseci

Danko Petrin, glavni istražitelj zrakoplovnih nesreća, potvrdio je da je istraga srušenog zrakoplova počela u subotu i nastavljena u nedjelju te da je olupina danas izvučena. 

– Slijedi prikupljanje dokumentacije i izjava osoba koje su bile na bilo koji način uključene ili su bile u bilo kojem vidu kontakta s tom nesrećom. Slijedi i prikupljanje komunikacija s vanjskim organizacijama jer je avion mađarske registracije. Nakon toga slijede analize i sastavljanje tzv. nacrta završnog izvješća koji se onda dostavlja na očitovanje i komentare svim zainteresiranim stranama. Nakon zaprimanja komentara, mi ih proučimo i usvojimo ili ne usvojimo ili ih pak djelomično usvojimo, kazao je Petrin i istaknuo da bi to sve moglo potrajati nekoliko mjeseci. 

Kazao je da postoje neke indicije o nesreći, ali nije želio o tome govoriti jer je to, kako kaže, na razini hipoteza. Spomenuo je i da je uzrok nesreće mađarskog zrakoplova prije tri godine bilo zaleđivanje rasplinjača.

Informaciju da je zrakoplov dan prije nesreće bio na servisu u Sloveniji, nije mogao potvrditi.

Dubravko Meco iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe nije govorio o konkretnom slučaju već o onome što se obično radi u kontroli leta u sličnim situacijama. Voditelj smjene, ako se dogodi neki sličan slučaj, proslijedi informaciju Operativnom centru Civilne zaštite. 

– Mi pružamo uslugu uzbunjivanja i prenosimo određene informacije koje su nama dostupne, kao npr. zadnja poznata visina, smjer kretanja zrakoplova ili koordinate koje je radar očitao. Nakon toga preuzimaju hitne službe, dodao je.

Uzroci zrakoplovnih nesreća su ili ljudski čimbenik ili tehnički kvar, kazao je Doris Novak sa Zavoda za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti. Tehnički kvar, kaže, povlači za sobom i ljudski čimbenik, jer ako je otkazao neki dio opet je povezan s ljudskim čimbenikom.

Ako je pak riječ o nekim meteorološkim uvjetima koji su doveli do nesreće, možda je pogrešna procjena pilota, dodao je Novak. 

Iznio je i podatak istraživanja po kojemu je npr. 22 puta veća mogućnost da će netko stradati u automobilu, nego da će doživjeti zrakoplovnu nesreću.

Teodor Goričanec, instruktor letenja, opisao je slučaj kada je u kolovozu 2019. godine, morao sletjeti na autocestu Zagreb-Rijeka. S tim zrakoplovom dan ranije je preletio cijelu Hrvatsku i nije imao nikakvih problema. Naime, toga dana u kolovozu radilo se o školskom letu, jednom od posljednjih letova s njegovom studenticom prije nego je ona trebala dobiti dozvolu za let.

– Negdje kod Bosiljeva su se osjetili trzaji motora na zrakoplovu i pretpostavio sam, s obzirom na visinu i temperaturu da je moglo doći do zaleđivanja iz karburatora. Postupio sam onako kako je propisano u takvim slučajevima. Međutim ništa se nije značajno događalo. Nakon minute-dvije bio je intenzivniji pad snage motora i jednostavno sam bio primoran javiti kontroli, da imam problema s motorom i da očekujem, ako se stanje neće popraviti da ću morati prinudno sletjeti, kazao je Goričanec. 

U takvim situacijama velika je opasnost da se stvori panika. Na sreću, studentica je bila mirna, staložena i imala povjerenja u instruktora pa su let do kraja mirno odradili.

– Moj odabir je bila autocesta. Teren oko autoceste ne poznajem i mislim da bi svako slijetanje bilo suludo. Najveći problem je bila gužva (op.a. na autocesti). Iz nekih pričanja susrećem ljude, čovjeka koji je čak meni pomogao, na neki način, jer je radio manevar s automobilom da bi ja mogao sletjeti, kazao je Goričanec. 

Goričanec je govorio i o tome koje su razlike među pilotima na redovnim letovima i onih koji voze zrakoplove iz kojih iskaču padobranci. Oni piloti zrakoplova iz kojih iskaču padobranci, kako kaže, stalno je pod nekim pritiskom.

Pilot je pod opterećenjem, mora pratiti motorske parametre zrakoplova, mora komunicirati s kontrolom letenja, dobiva informacije o tome kada će i gdje iskočiti padobranac.

– To je jedan mukotrpan posao, penjanje do visine i naglo spuštanje. To je isto veliko opterećenje za organizam pilota, dodao je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

“Za let u kojem su i padobranci, rezervirane su zračne ‘zone'”

Meco napominje da je kontroli letenja svaki let jednak, bez obzira radi li se o letu na kojemu su padobranci ili je to drugačiji let. 

– Uvijek krećemo od toga da je sigurnost na prvom mjestu, onda ekspeditivnost, pa da sve ide svojim redom. U slučajevima padobranskih skokova, najčešće se tu rezerviraju određene porcije zračnog prostora, “zone”. To je dio zračnog prostora koji je onda rezerviran samo za tu aktivnost i onda zrakoplovna zajednica zna što se tu događa i onda je to sigurno okruženje za padobrance i taj let, kazao je.

Nesreće i ozbiljne nezgode zrakoplova

Prema postojećim informacijama, zrakoplov koji se u subotu srušio bio je unajmljen upravo za padobranske skokove. Zrakoplovi se često unajmljuju, kazao je Petrin. Jednostavnije ih je, kaže, unajmiti nego kupiti.

– Godišnje je oko 20 slučajeva, ali nisu svi fatalni da završavaju sa smrtnim ishodom, totalnim uništenjem aviona, kazao je Petrin. 

Objasnio je da se radi o dvije kategorije – jedna su nesreće, a druga tzv. ozbiljne nezgode, što je bezazlenije od nesreće. Naveo je da su česti slučajevi udara propelera u pistu uglavnom kod slijetanja. Takvi slučajevi, kaže, završavaju uglavnom bez žrtava i s manjom materijalnom štetom.

Novak: Starost aviona ne igra nikakvu ulogu

Cessna koja se srušila u subotu bila je stara 60 godina. Novak smatra da starost zrakoplova ne bi smio biti problem. Starost zrakoplova, kaže, ne može se uspoređivati s automobilom jer se dijelovi zrakoplovi periodično mijenjaju. Radi se o skupim dijelovima. 

– Generatori, alternatori ili motor se mijenja, koji savršeno radi, ali dođe jedan period održavanja kada ga treba promijeniti ili kada treba napraviti generalni servis i to su dosta velika ulaganja, kazao je Novak. 

– Važno je naglasiti da starost aviona ili bilo koje letjelice, ako je propisno održavana, ne igra nikakvu ulogu u tome. Pitanje je samo opreme koja se koristi unutar tog aviona – jesu li to digitalni ili analogni instrumenti, pa u tom slučaju pomažu pilotu da se bolje može orijentirati ili komunicirati.

Ako je zrakoplov održavan, teško da se nešto loše može dogoditi, tvrdi Goričanec. Zamrzavanje karburatora, što je najčešće, ne smatra se kvarom, kazao je.

– Zaista se nisam susretao s nekim posebnim kvarovima. Najčešće letim avionima hrvatske registracije i ti servisi su dosta rigorozni, istaknuo je Goričanec i dodao da svi u zračnom prostoru imaju mjesta za siguran let.

Lani je bilo najviše letova ikada – 812.000

U hrvatskom zračnom prostoru je gužva, kaže Meco posebno u ljetnim mjesecima. Prošle godine je bio najveći broj letova ikada, 812.000 letova. 

– Nakon Domovinskog rata nam se počeo vraćati promet, jer u to vrijeme nije bilo velikih civilnih letova preko našeg zračnog prostora. Od tada pa do danas je rast prometa popriličan, kazao je.   

Trend rasta zrakoplovnog prometa je globalan, tvrdi Meco. Malo više je izražen na prostoru jugoistočne osi, od Austrije i Slovenije do Grčke i Turske. 

– Zanimljivo je da na zapadnom dijelu Europe, a tu mislim na Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, pa možda i Španjolsku – promet još nije dosegao onu razinu iz 2019. godine. Mi smo već poprilično iznad toga, pa skoro i nekih 20% iznad te rekordne pretpandemijske godine, kazao je Meco.

Školovanje pilota

Novak je objasnio da je standard školovanja pilota propisala Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa. Na Fakultetu prometnih znanosti školuju se profesionalni piloti. Program je, kaže, dosta zahtjevan, a uključuje među ostalim i vježbe na simulatoru.

Veliki je interes za pilote ultralakih letjelica. To je školovanje, kaže Goričanec, daleko jeftinije. Sportskih pilota ima mnogo i to su ljudi koji lete iz vlastitog gušta.

Petrin je potvrdio izjave da su današnje ultralake letjelice sofisticirane, dobro opremljene s instrumentima i financijski pristupačnije od npr. Cessne. Smatra da nije lako reći jesu li sigurnije ultralake letjelice ili Cessna. I jedni i drugi su, tvrdi, sigurni ako se održavaju kako treba, a puno ovisi i o pilotu. 

Meco: Turbulencija se ne treba bojati

Današnji putnički zrakoplovi su stvarno toliko sigurni da lete normalno s jednim motorom. Turbulencija ima, uvijek ih je bilo i bit će ih, ali je to jedna normalna pojava i nije ništa strašno čega bi se bilo koji putnik trebao bojati, poručio je Meco.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: