Pet mjeseci pred glasanje u BiH, izborne listiće nema ko da štampa

Za posao vrijedan 1,5 miliona maraka (više od 750.000 eura ) niko se nije prijavio.

To je prvi put da se Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine suočava sa problemom da se nijedna kompanija, od 24, koliko ih je uzelo dokumentaciju, nije prijavila na tender za štampanje glasačkih listića za lokalne izbore, zakazane za 6. oktobar.

Već polovinom augusta prvi glasački listići trebali bi biti isporučeni za birače van Bosne i Hercegovine, a do kraja istog mjeseca i za ostatak BiH.

U CIK-u kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da, dva i po mjeseca do tada, rok za isporuku nije ugrožen i najavljuju raspisivanje novog tendera.

Na upit RSE šta ukoliko se dogodi da se i do kraja tog roka niko ne prijavi, kažu kako je “još rano o tome govoriti”.

Prema Zakonu o javnim nabavkama, procedura provođenja javne nabavke ne smije biti duža ni kraća od 30 dana.

Planirano je štampanje šest miliona i 800.000 glasačkih listića, a predviđeno je da lokalni izbori koštaju oko 19 miliona maraka (9,7 miliona eura).

Više od 3,4 miliona registrovanih birača će birati 143 načelnika i gradonačelnika opština i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 vijećnika u gradskim i opštinskim vijećima.

Zbog čega se neke kompanije nisu prijavile?

Jedna od kompanija koja je uzela dokumentaciju, a nije se prijavila je “Atlantik” iz Banjaluke. Kako kažu za RSE, razlog je “finansijske prirode”.

Ova firma je 2018. godine štampala i pakovala glasačke listiće za opće izbore u BiH. Tada je vrijednost ugovora bila oko 1,2 miliona maraka (oko 600.000 eura).

Iz “Atlantika” za RSE navode da “procijenjena vrijednost javne nabavke nije financijski dovoljna za predviđeni posao”, kao i da nisu u mogućnosti da samostalno štampaju i pakuju glasačke listiće, “bez ugrožavanja njihovog redovnog poslovanja”.

Među kompanijama koja je štampala i pakovala glasačke listiće za lokalne izbore 2020. godine i opšte 2022. godine, je i sarajevska “Unioninvestplastika”.

Ova kompanija je, također, preuzela dokumentaciju, ali se nije prijavila, kažu u CIK-u za RSE.

ZA RSE nisu komentarisali razloge neprijavljivanja na tender.

Cijena od milion i po maraka je u odnosu na ranije izbore, održane 2020. i 2022. godine, veća za oko deset posto, pojašnjavaju iz CIK-a za RSE, ne želeći komentarisati navode da su ponuđena sredstva nedovoljna za štampanje glasačkih listića.

U cijenu ove nabavke nije uračunata distribucija tih listića. Te troškove će snositi Centralna izborna komisija.

Planirano je da glasački listići budu isporučeni u skladište CIK-a u Istočnom Sarajevu.

Kakvi trebaju biti glasački listići?

Svaki birač koji izađe na lokalne izbore, dobiće, prema podacima CIK-a, dva različita tipa glasačkog listića, jedan za biranje gradonačelnika i načelnika, a drugi za biranje opštinskih vijeća.

U tenderskom pozivu navedeno je kako listići moraju biti izrađeni od papira sa posebnom zaštitom, vodenim žigom.

Za štampanje glasačkih listića procijenjeno je i da je potrebno približno 77 tona papira, koliko je nabavljeno za provođenje posljednjih lokalnih izbora 2020. godine.

Što se tiče glasačkih listića, vjerovatno će, poručuju iz CIK -a, biti nešto manji format u odnosu na ranije izborne godine, jer je za ove lokalne izbore prijavljen manji broj političkih subjekata.

“Za prošle izbore bilo je ovjereno oko 135 političkih subjekata, a za ove primljeno je nešto manje od 120 prijava političkih subjekata”, kažu za RSE u CIK-u.

Na koji način će biti provedeni izbori?

CIK je raspisao lokalne izbore za 6. oktobar i to na osnovu izmjena Izbornog zakona BiH koje je nedavno nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt.

Vlasti RS, predvođene proruskim entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, prvo su odbijale prihvatiti ovu odluku, usvojivši nakon toga Izborni zakon RS kojim se prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora.

Dejtonskim mirovnim sporazumom i Izbornim zakonom BiH definisano je da je Centralna izborna komisija jedina nadležna za provođenje izbora u zemlji.

Izborni zakon RS nije stupio na snagu zbog veta Bošnjaka u zakonodavnim institucijama RS, kojim su upozorili da su njegovim usvajanjem prekršen Ustav BiH i državni Izborni zakon, te se o zakonu čeka konačna odluka Ustavnog suda RS.

Uprkos svemu što se događalo u RS, koalicija okupljena oko Milorada Dodika na kraju je pristala izaći na izbore po pravilima visokog predstavnika.

Vlasti Republike Srpske pozvale su i sve predstavnike iz tog entiteta u izbornim organima da podnesu ostavke.

Pet od sedam članova Republičke izborne komisije RS podnijelo je ostavke u aprilu.

Izborna komisija RS je nadležna za postupke opoziva gradonačelnika i opštinskih načelnika, te za provođenje izbora savjeta mjesnih zajednica u gradovima i opštinama.

Njihovi mandati, međutim, i dalje traju, jer o ostavkama još nije odlučivala entitetska Narodna skupština.

Iz CIK-a za RSE su poručili kako ostavki zbog nametnutih tehničkih izmjena Izbornog zakona nije bilo izuzev Izborne komisije RS.

“Ne vidimo nikakav problem sa nekom drugačijom politikom za izbornu administraciju ili sa opstrukcijama u RS. Mi znamo da je Republička izborna komisija podnijela ostavku, ali to ne utiče na izborni proces, niti imaju ulogu za lokalne izbore”, kažu u Centralnoj izbornoj komisiji.

Dodaju i kako je bilo vrlo malo ‘regularnih' ostavki u oba bh. entiteta – Federaciji i RS-u.

U CIK-u navode i kako su tražili od svih općinskih izbornih komisija da “potpišu zakletvu da će poštovati Ustav BiH i zakone BiH”. To je, dodaju, obaveza iz izmjena Izbornog zakona BiH koju je nametnuo visoki predstavnik.

“Tu zakletvu su potpisale skoro sve komisije, dosada ih je potpisalo 120, a očekujemo ukupno 140 potpisa”, kažu u CIK-u za RSE .

Kako se na ‘terenu' provode Schmidtove izmjene?

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini bit će provedeni prema izmjenama Izbornog zakona koje podrazumijevaju strožu, biometrijsku identifikaciju birača, “kako bi na izborima glasali samo oni koji na to imaju pravo i samo jednom”.

Jedna od izmjena je i skeniranje svih glasačkih listića kako bi se spriječila njihova izmjena ili krađa.

Biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića prije ubacivanja u kutiju će biti primijenjeno u formi pilot projekta na oko 10 posto od ukupno 5.500 biračkih mjesta.

Izmjenama je temeljitije objašnjeno šta političke stranke ne smiju da rade, izuzev tekućih aktivnosti i održavanja skupova statutarnih tijela, poručuju iz “Koalicije pod lupom”, nevladine organizacije koja prati izbore.

Ono što će već sada biti teško sprovesti novim tehničkim izmjenama je rad biračkih odbora, jer su se do sada najveće manipulacije i zloupotrebe dešavale kod njih, ali se na tome intenzivno radi, poručuju iz Koalicije pod lupom za RSE.

Novim izmjenama je predviđeno imenovanje nestranačkih osoba u biračke odbore. Postoji već određena baza ljudi koje imenuje i obučava Centralna izborna komisija BiH.

“Sad novim izmjenama izbornog zakona mi vidimo da će predsjednici i zamjenici biti nestranački ljudi koji su bili prijeko protrebni u ovom segmentu kod biračklih odbora”, dodaju iz “Koalicije pod lupom”.

Još jedan segment značajan za biračke odbore jeste da će biti smanjen broj fiktivnih političkih stranaka koji su se u ranijim izbornim ciklusima prijavljivali na izbore, s ciljem da ovladaju biračkim odborima.

“Npr. vi ste imali slučajeve da se neka stranka iz Čapljine prijavi u Tesliću, niti ima tamo kandidata, niti djeluje kao stranka, i onda oni trguju biračkim odborima i taj segment je regulisan i stvorene su konačno pretpostavke za fer izbore”, pojašnjavaju u “Koaliciji pod lupom”.

Izmjenama izbornog zakona pooštrene su i kazne za preuranjenu izbornu kampanju i plaćeno oglašavanje.

Iako su tek počeli sa praćenjem izbornog procesa, u “Koaliciji pod lupom” za RSE ističu kako su već zabilježili slučajeve preuranjene izborne kampanje.

Dodaju kako spremaju prve prijave koje će narednih sedmica biti proslijeđene CIK-u.

Inače, plaćeno oglašavanje i preuranjena kampanja se počela kažnjavati od 2020. godine.